Ovarijalni ciklus – Reproduktivna sposobnost kod žena ogleda se u cikličnoj aktivnosti koja uslovljava rast i razvoj dominantnog folikula. Uobičajeno je da jajnici produkuju jedan dominantni folikul koji rezultira u pojedinačnoj ovulaciji tokom jednog menstrualnog ciklusa.
Dominantni folikul je odgovoran za produkciju estradiola tokom folikularne faze menstrualnog ciklusa, a nakon ovulacije on se transformiše u žuto telo koje luči progesteron tokom lutealne faze ciklusa.
Uloga estradiola i progesterona u procesu reprodukcije odnosi se na pripremu materice za implantaciju embriona. Ovarijalni ciklus se može podeliti u 3 etape ili faze: folikularnu, fazu ovulaciju i lutealnu fazu.
Folikularna faza je faza rasta i razvoja folikula koja traje oko 14 dana. Regresijom žutog tela iz prethodnog ciklusa i padom koncetracije progesterona i estradiola dolazi do pojave menstrualnog krvarenja a sa padom nivoa estradiola podstiče se sekrecija FSH. Ovaj proces podstiče formiranje grupe antralnih folikula za novi menstrualni ciklus.
Međutim sam proces folikulogeneze je složen i obuhvata dugi period pre formiranja spomenute grupe folikula za novi menstrualni ciklus.
Folikulogeneza je dug proces koji od nastanka primordijalnog folikula do razvoja u preovulatorni stadijum traje skoro 12 meseci. Folikulogeneza se može podeliti u dve faze:
preantralna (gonadotropin nezavisna) i
antralna (gonadotropin zavisna).
Preantralna faza karakteriše se rastom i diferencijacijom oocita i kontrolisana je lokalnom produkcija faktora rasta putem autokrinih i parakrinih faktora. Antralna faza je regulisana putem FSH, LH i faktora rasta koji stimulišu proliferaciju ćelija i moduliraju aktivnost gonadotropina. U antralnom folikulu razlikujemo oocitu, zona pellucidu, granuloza ćelije, bazalnu membranu, teka eksternu i teka internu.
Sam početak folikularne faze je praćen rastom FSH, dok od sredine folikularne faze dolazi do povećana receptora za LH. U preovulatornoj fazi (10-14 dana) beleži se rast estradiola, dolazeći do preoculatornog skoka, smanjuči koncentraciju FSH, a dolazi do povećanja LH do ovulatornog skoka. Opadanje FSH smanjuje se sposobnost rasta manje diferenciranih folikula te se uočava pojava atrezije manjih folikula.
Ovarijalni ciklus: Ovulacijska faza
Visoke vrednosti gonadotropina se uočavaju 24-36 h pre ovulacije, gde se potom uočava pad usled smanjena količine estradiola uslovljenog morfološkim promenama u folikulu koji lutenizira I prelazi na dominantnu proizvodnju progesterona.
Ovulacija je fenomen koji traje kratko (60 do 90 sekundi).
Ovulacija označava prskanje zrelog folikula i odigrava se 36h sati posle LH skoka. Prskanje folikula nastaje usled metaboličkih promena u zidu fokikula, povećanog intrafolikularnog pritiska, dejstva proteolitičkih enzima i delovanjanjem prostangladina i kateholamina.
Ovarijalni ciklus: Lutealna faza
Nakon prskanja folikula granuloza ćelije postaju vakualizovane i u njima se nakuplja žuti pigment lutein. Prsnuti folikul kolabira i postaje naboran dok se šupljuna ispunjava krvnim koagulomom. Pravilno formiran korpus luteum (žuto telo) luči sve tri vrste steroidnih hormona: androgene, estrogene i gestagene hormone.
Nakon ovulacije žuto telo pod dejstvom LH proizvodi sve više progesterona. Progesteron dejstvuje tako što inhibira rast novih folikula. Pravilno funkcionisanje žutog tela zavisi od prethodnog razvojnog puta folikula, jer niske vrednosti FSH I estradiola dovode do manjeg broja granuloza ćelija i receptora za LH, čime se umanjuje sposobnost pravilnog funkcionisanja korpus luteuma.
Pored toga žuto telo luči i inhibin A, koji dodatno inhibira FSH, na ovaj način se sprečava nova folikulogeneza. Maksimalna funkcija žutog tela beleži se između 9 i 11 dana. Ukoliko ne dođe do trudnoće, žuto telo ima životni vek 14 dana. Histološki degenerisano žuto telo predstavlja corpus albicans. Pročitajte: Žuto telo (corpus luteum) – Šta je cista žutog tela i defekt žutog tela?
Horoskopski znak VAGA ( septembar – 22. oktobar); Karakteristike:Društvene, šarmantne i u potrazi za harmonijom i pravdom, često uživaju u partnerstvu i saradnji U ovom tekstu 1 Rođeni 29. septembra – osobine ličnosti1.1 29. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 29. septembra1.2.1 Zdravlje1.2.1.1 29. septembar – pozitivne osobine1.2.1.2 Rođeni 29. septembra – negativne osobine1.2.1.2.1 Poznate…
Kada pričamo o tome šta se dešava kada dođe menopauza i srčane bolesti su nešto što ne smemo da propustimo da spomenemo. Menopauza predstavlja prirodan proces starenja kod žena, koji se obično javlja između 45. i 55. godine života. Tokom ovog perioda, žensko telo prolazi kroz značajne hormonalne promene, uključujući smanjenje proizvodnje estrogena. Osim što…
Insulinska rezistencija je stanje u kojem telo postaje manje osetljivo na dejstvo insulina – hormona koji pomaže glukozi (šećeru) iz krvi da uđe u ćelije i obezbedi energiju. Vremenom, ovakvo stanje može dovesti do predijabetesa i dijabetesa tipa 2. Dobra vest: insulinska rezistencija se može usporiti ili čak preokrenuti uz promene u načinu života, zdravu…
Rođeni na ovaj datum u ljubavi traže osobu koja će razumeti njihovu složenost i emotivnu dubinu. Ne zadovoljavaju se površnim odnosima, njima je potrebna duhovna i intelektualna povezanost.
Razumevanje rizika i prevencija srčanih bolesti tokom menopauze može značajno doprineti očuvanju kardiovaskularnog zdravlja tokom ovog životnog perioda.
Često se dešava da lekari ne mogu naći uzrok pobačaja. Kod samo polovine parova uzrok bude otkriven, a ako vi niste taj slučaj, ne preostaje vam ništa drugo osim da budete hrabri i nastavite dalje jer istraživanja pokazuju da 70% parova kod kojih ne uspe da se utvrdi uzrok na kraju ipak ostvari normalnu trudnoću.
Akne se najčešće pojavljuju u pubertetu i kod žena u PMS-u ili u toku menstruacije. Razlog tome su hormoni, koji imaju jednu od ključnih uloga kada su bubuljice u pitanju.
Začeće nakon kontracepcije ne bi trebalo da bude problem samo po sebi. Za parove koji su koristili određene metode kontracepcije, postizanje trudnoće može biti sledeći korak u planiranju porodice.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.