20 pitanja koja će pomoći da se povežete sa tinejdžerom
Roditeljima je teško da nađu zajednički jezik sa detetom koje je u pubertetu, ali to nije razlog da se njime manje bave nego kada je bilo malo. Ova pitanja će pomoći da se povežete sa tinejdžerom, a pripremio ih je onlajn portal „Parents“.
Razgovori sa tinejdžerima često bivaju okidač za raspravu. Nekada imate utisak da pričate u prazno. A često su eskalacije samo posledica njihove nesnađenosti i prikrivenih strahova zbog svih promena sa kojima se suočavaju.
Moguće je da ćete se suočiti sa kolutanjem očima, raspravom, odbijanjem da se ćaska na većinu tema, nezainteresovanošću. Ovo sve ne znači da detetu niste potrebni ili da ne želi da se poveže sa vama. Naprotiv. Više: Pubertet: Roditelji su potrebni detetu
Tinejdžeri zapravo žele da razgovaraju na sve teme, oni žude za razgovorima, ali im se često čini da nije pravo vreme, ne uspuđuju se da se odvaže da započnu razgovor i prosto ne znaju da prepoznaju pravi momenat da to urade. Veoma je važno i da roditelji procene pravi tajming za započinjanje razgovora.
Često, baš ona deca koja su mirna i tiha pate u toj tišini jer ne vide da imaju sa kime da razgovaraju i kome da se povere. Pokušajte da prepoznate supltilne znake kada je dete spremno za razgovor i ako odvojite vreme da posmatrate, budete blagi, ali dosledni i prepoznate znake, imaćete prilike i da otkrijete pravi trenutak.
Odlična polazna tačka je spominanje manje bitnih stvari roditeljima o svom životu. Na ovaj način oni testiraju da li su roditelji spremni da ih slušaju i kakva će biti njihova reakcija. Ovo je sjajna polazna tačka za dalji razgovor.
Povezivanje sa tinejdžerom: Aktivno slušajte dete
Pod broj jedan, oduprite se porivu da delujete izbezumljeno i burno reagujete šta god da vam dete kaže, jer njima je najmanje potrebno vaše osuđivanje u ovom momentu. Pod dva, vežbajte da aktivno slušate dete i ono što vam priča. Šta to znači? To znači da ih pažljivo slušate, da se oduprete nagonu da vi preuzmete da „držite slovo“ i ubijete pažnju i želju deteta dugim govorima, ali da ipak postavite dodatno pitanje kako bi shvatili da ste pažljivo slušali.
Vremenom ćete biti sve bolji u „čitanju između redova“ onoga što dete želi da vam saopšti. Kada budu shvatali da ih razumete i poštujete to što su tog dana samo mrzovoljni ili neraspoloženi, vremenom će sve više deliti svoja osećanja sa vama.
Za razliku od male dece, sa kojom je veoma važno da imate kontakt očima dok razgovarate, sa tinejdžerima je bolje da ga izbegavate. Na ovaj način ćete mu omoćiti da se lakše izrazi jer je njima važno da ne moraju da imaju kontakt očima, kako bi im bilo lakše. Lakše će biti da razgovarate na primer tokom vožnje, dok ste u šetnji ili dok dete gleda kroz prozor.
Ova pitanja će pomoći da se povežete sa tinejdžerom
Tinejdžeri vole jednostavnu i direktnu komunikaciju. Nemojte se ustručavati da detetu postavite pitanje poput: „Da li želiš da razgovaramo, primetila sam da si neraspoložen?“, „Kako si danas?“ ili „Kako se osećaš?“ Ova pitanja će pomoći da se povežete sa tinejdžerom, a možete ih koristiti i da održite blizak kontakt sa detetom u pubertetu:
Da li još uvek koristiš Instagram ili Tik Tok? Jeste li prešli na nešto novo?
Da možeš da biraš gde da živiš, koju bi državu odabrao/la?
Šta je, po tebi, savršen dan?
Koja je tvoja omiljena pesma trenutno?
Šta misliš o (navesti konkretan događaj)?
Kako bi me opisao/la kao roditelja?
Šta se dešava sa (navesti ime prijatelja)? Primetio/la sam da se niste videli skoro?
Šta bi uradio/la da si predsednik?
Šta te najviše plaši?
Koji ti je omiljeni proizvod za negu?
Šta te zaista čini srećnim/srećnom?
Da li si gledao/la neku dobru emisiju na kablovskoj televiziji?
Da li ti se nekada dešava da se osećaš usamljeno?
Koji ti je omiljeni predmet ove školske godine? Da li se nešto menjalo u odnosu kada si najviše voleo/la (navesti predmet)?
Zbog čega se dešava da se osećaš loše?
Koja je jedna od najlepših uspomena koje imaš tokom odrastanja?
Kako se nosiš sa time kada ti drug/drugarica predloži da uradiš nešto što ne želiš?
Šta bi uradio da više ne možeš da imaš (navesti nešto što znate da misle da im je neophodno)?
Da li ti se više dopada da provodiš vreme u gradu ili na selu?
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja. U ovom tekstu1 Šta je dvopek i…
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate – vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju. Iako su vrlo osetljivi, ne…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Pubertet je period burnih promena koje pogađaju i um i telo tokom puberteta. Glavni "pokretači" svih tih promena su hormoni – hemijske supstance koje proizvode žlezde u telu i koje utiču na skoro svaki aspekt razvoja.
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Dečaci u pubertetu su veoma osetljivi, iako će vam njihovo ponašanje veoma često izgledati sasvim suprotno. Dečaci inače ne razmišljaju mnogo o odrastanju unapred, posebno kada je u pitanju njihov telesni razvoj. Oni često misle da se nikada neće zaljubiti i da je sve to jedno veliko “bljak”.
Ako su vas ove poruke, praćene slatkim, bezazlenim vizualima, navele da zastanete i pomislite na nevinost detinjstva, a otišli ste korak dalje, sigurno ste naišli na otrežnjujuću poruku: "Poverenje nije za igranje".
Devojčice intenzivno rastu u pubertetu, u periodu između 10. i 14. godine, a dostižu svoj rast obično kada napune 15 godina i to je vreme kada devojčice prestaju da rastu.