Usporen razvoj govora kod dece je tema koja izaziva veliku pažnju stručnjaka, roditelja i edukatora. Razvoj govora je ključni aspekt ukupnog razvoja deteta, jer utiče na socijalne interakcije, akademske performanse i emocionalni razvoj. U nastavku su predstavljene ključne informacije, studije i izvori koji se bave ovim problemom.
Usporen razvoj govora obuhvata kašnjenje u razvoju sposobnosti verbalne komunikacije u poređenju sa tipičnim razvojem za određeni uzrast. Prema Američkom udruženju za govor-jezik-slušanje (ASHA), oko 10-15% dece predškolskog uzrasta može imati neki oblik problema sa govorom ili jezikom.
Uzroci usporenog razvoja govora mogu biti mnogobrojni, a neki od njih su:
Genetski faktori: Porodična istorija problema sa govorom ili jezikom.
Senzorni deficiti:Problemi sa sluhom mogu značajno uticati na razvoj govora.
Neurološki poremećaji: Stanja kao što su cerebralna paraliza ili autizam.
Faktori okruženja: Nedostatak stimulacije ili interakcije sa roditeljima i okolinom.
Socio-ekonomski status: Djeca iz socio-ekonomski ugroženih porodica su podložnija riziku zbog manjka resursa i stimulativnog okruženja.
Šta se smatra usporenim razvojem govora?
Usporen razvoj govora se odnosi na kašnjenje u razvoju verbalnih komunikacijskih sposobnosti kod deteta u poređenju sa tipičnim razvojnim normama za određeni uzrast. Ovo može uključivati kašnjenja u razvoju rečnika, gramatičkih struktura, artikulacije, i drugih aspekata verbalne komunikacije.
Usporen razvoj govora do 12 meseci
Tipičan razvoj: Bebe počinju da brbljaju, koriste jednostavne zvuke i reaguju na zvukove i glasove. Pojavljuju se prvi jednostavni slogovi kao “ba-ba” ili “ma-ma”.
Znakovi usporenog razvoja: Nedostatak brbljanja, minimalna ili nikakva reakcija na zvukove i glasove.
12-18 Meseci
Tipičan razvoj: Bebe obično koriste prve reči, imenuju predmete i ljude, razumeju jednostavne naredbe.
Znakovi usporenog razvoja: Manje od 10 reči, nesposobnost da slede jednostavne naredbe, malo interesovanja za verbalnu komunikaciju.
18-24 Meseca
Tipičan razvoj: Rečnik se brzo širi, koriste se jednostavne dvorečne fraze, razume se veći broj reči i fraza.
Znakovi usporenog razvoja: Manje od 50 reči, nesposobnost da kombinuju dve reči u fraze, teškoće u razumevanju jednostavnih uputa.
2-3 Godine
Tipičan razvoj: Deca koriste jednostavne rečenice, postavljaju pitanja, njihova govor postaje razumljivija ljudima van porodice.
Znakovi usporenog razvoja: Teškoće u sastavljanju rečenica, govor koji je teško razumljiv, ograničen rečnik u odnosu na vršnjake.
Usporen razvoj govora 3-4 Godine
Tipičan razvoj: Deca koriste složenije rečenice, pričaju kratke priče, postavljaju i odgovaraju na pitanja.
Znakovi usporenog razvoja: Gramatičke greške koje nisu tipične za uzrast, teškoće u izražavanju misli i potreba, govor koji i dalje nije razumljiv ljudima van porodice.
Istraživanja o razvoju govora kod dece
Studija koje je pratila razvoj dece od njihovog rođenja do šest godina starosti zaključila je da deca koja imaju ranije i kontinuirane interakcije sa roditeljima pokazuju značajno bolje rezultate u razvoju govora. Izvor: NIH
Istraživači su otkrili da deca koja su izložena većem broju različitih reči tokom ranog detinjstva pokazuju brži razvoj rečnika i boljih komunikacionih veština u kasnijim godinama. Izvor: Chicago
Ova analiza je pregledala preko 30 različitih studija koje su ispitivale efekte ranih intervencija na decu sa usporenim razvojem govora. Zaključeno je da rana intervencija značajno poboljšava komunikacione veštine i smanjuje dugoročne negativne posledice .
Rana dijagnostika je ključna za uspešan tretman. Pedijatri i logopedi koriste različite metode za procenu razvoja govora, uključujući:
Standardizovane testove za procenu rečnika i gramatičkih veština.
Opservaciju interakcija deteta sa roditeljima i vršnjacima.
Intervencije često uključuju:
Logopedske terapije: Personalizovane sesije sa logopedom.
Porodične programe: Edukacija roditelja o tehnikama stimulacije govora.
Tehnološke alatke: Aplikacije i igre dizajnirane za poboljšanje komunikacionih veština.
Da li je dovoljno da dete odlazi 2 puta nedeljno kod logopeda kako bi se rešio problem?
Posete logopedu dva puta nedeljno mogu biti vrlo korisne za dete sa usporenim razvojem govora, ali to obično nije dovoljno samo po sebi. Efikasan tretman često zahteva multidisciplinarni pristup i aktivnu ulogu roditelja i negovatelja kod kuće.
Najvažniji faktori za razvoj govora i ono što treba činiti je:
1. Aktivno učešće roditelja – Roditelji igraju ključnu ulogu u stimulaciji govora i jezika kod deteta. Evo nekoliko strategija koje roditelji mogu koristiti:
Redovno čitanje knjiga zajedno sa detetom može pomoći u proširenju rečnika i razumevanju jezika.
Uključivanje deteta u razgovore, postavljanje pitanja i ohrabrivanje deteta da odgovara.
Opisivanje svakodnevnih aktivnosti i predmeta može pomoći detetu da poveže reči sa stvarima i radnjama.
Korišćenje pesama, igara i rimovanih stihova za stimulaciju govora.
2. Stimulativno okruženje – Kreiranje stimulativnog okruženja kod kuće može značajno doprineti razvoju govora:
Korišćenje edukativnih igračaka – Igračke koje potiču verbalnu interakciju.
Ograničavanje ekrana – Smanjenje vremena provedenog ispred ekrana i podsticanje interakcije sa stvarnim svetom.
3. Konsultacija sa drugim stručnjacima
Audiolog: Provera sluha može biti ključna, jer problemi sa sluhom često utiču na razvoj govora.
Pedijatar i specijalisti: U nekim slučajevima može biti korisno konsultovati se sa pedijatrom ili drugim specijalistima za dodatnu procenu i savete.
4. Individualizovani plan terapije – Logoped može kreirati individualizovani plan terapije koji uključuje specifične vežbe i aktivnosti prilagođene detetovim potrebama. Roditelji treba da sarađuju sa logopedom kako bi se osiguralo da se te vežbe sprovode i kod kuće.
5. Kontinuirana procena i praćenje napretka – Redovne procene napretka su važne za prilagođavanje terapije i osiguranje da dete napreduje kako se očekuje. Logoped će redovno procenjivati napredak i po potrebi prilagođavati plan terapije.
Ove dodatne mere, u kombinaciji sa redovnim posetama logopedu, mogu značajno pomoći detetu da razvije potrebne veštine govora i jezika. Pre svega je važno da imate na umu da RODITELJI (ILI STARATELJI) imaju ključnu ulogu u razvoju govora i da će imati neuporedivo više uspeha ako oni odvoje vreme i posvete se tome nego drugi ljudi iz okruženja koji se bave detetom i čuvaju ga.
Koliko ekrani mogu uticati na usporen razvoj govora?
Korišćenje ekrana može imati značajan uticaj na razvoj govora kod dece, posebno ako je prekomerno ili neadekvatno regulisano. Istraživanja su pokazala nekoliko načina na koje ekrani mogu doprineti usporenom razvoju govora. Pre svega je to zbog nedostatka kontakta licem u lice jer previše vremena ispred ekrana smanjuje interakcije sa roditeljima.
Zatim, deci nedostaje AKTIVNO UČENJE koje nastaje tokom razgovora, čitanja i igranja igara koji podstiču verbalnu komunikaciju i mnogo su efikasniji za razvoj jezika. Pored toga, upitan je i kvalitet sadržaja koji dete gleda na televiziji ili mobilnom telefonu.
Čak ni aplikacije za razvoj govora ne mogu zanemiti interakciju sa roditeljima.
Rezime
Usporen razvoj govora je kompleksan problem koji zahteva multidisciplinarni pristup. Uz pravilnu dijagnostiku i intervenciju, većina dece može prevazići ove poteškoće i razviti adekvatne komunikacione veštine. Kontinuirano istraživanje i edukacija su ključni za poboljšanje ishoda za ovu decu.
Objavljen: 15. septembar 2022. godine, ažuriran: 16. januar 2025. godine
Leto donosi i letnje avanture koje neretko prerastu u ozbiljnu vezu, a nekada samo to i ostanu. Kako proceniti o čemu se radi? Da li se prepustiti ili pripaziti? Leti je sve drugačije – dani su duži, noći toplije, telo opuštenije, a srce… često spremno za avanturu. Mnoge žene priznaju da su se baš tokom…
Raspust je uveliko u toku. Polako dolazimo do stadijuma da su dečje „baterije“ napunjene, oni su odmorni i spremni za celodnevne akcije. Pošto ne možemo da boravimo napolju, a deci je potrebno kretanje i skakanje i istraživanje i eksperimentisanje, dolazimo do toga da nam je kuća tesna. Kako da raspust bude zabavan: Kako se zabaviti,…
Ukoliko ste imali problem sa celulitom pre trudnoće, znajte da se on može pogoršati u trudnoći i ostati posle porođaja. Međutim, ukoliko postepeno izgubite telesnu težinu nakon porođaja, stanje sa celulitom nakon toga se može poboljšati. Celulit je masnoća koja se skuplja u džepovima ispod kože. Vlakna kolagena koja povezuju masnoću sa kožom mogu da…
Leti je sve drugačije - dani su duži, noći toplije, telo opuštenije, a srce... često spremno za avanturu. Mnoge žene priznaju da su se baš tokom letnjih meseci zaljubile, uplovile u neku burnu vezu ili doživele romantičnu priču za pamćenje.
Zamka u koju roditelji često upadnu jeste da posle određenog vremena "uskoče u pomoć" i ponude rešenje, umesto da imaju veru da će njihovo dete izdržati tu neprijatnost.
Važno je da znate da ćete za većinu tretmana morati da budete strpljivi i sačekate da se završi period dojenja. Tokom procesa koji pokreću lučenje toksina kako bi se eliminisao celulit, oni odlaze i u mleko. Stoga je važno sačekati da završite sa dojenjem.
Buđenje noću je nekada i normalan deo procesa starenja. Tokom srednjih godina ljudi počinju da se noću bude češće i potrebno im je manje sna zbog promena cirkadijalnog ritma.
Ljudi rođeni 14. avgusta pripadaju znaku Lava, ali ih broj 14 obogaćuje osobinama koje ih čine komunikativnijim, radoznalijim i pokretljivijim od tipičnog Lava. Ovi Lavovi su hrabri govornici, večiti istraživači i duhoviti vođe koji vole da šire svoje znanje i uticaj.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Postoje 4 osnovna tipa kada je stil vaspitanja u pitanju: autoritarni, permisivni, autoritativni i zanemarujući stil. Ovo su njihove glavne odlike, mada ne postoji često sasvim jasna granica o tome koji se stil primenjuje.
Deca mogu da odlože tugovanje mesecima, pa čak i godinama, posebno ako su izgubili bliskog člana porodice. Oni svoja osećanja čuvaju i odlažu da ih puste napolje sve dok ne smatraju da je to bezbedno.
Važnost vremena 1 na 1 sa detetom: Neprocenjiva veza za razgovor i nepodeljenu pažnju
Koliko često treba imati 1 na 1 vreme sa detetom? Šta ako imate više od jednog deteta? Kako onda odvojiti vreme 1 na 1?
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?