Zatrudnjivanje tokom oralnog seksa?
Da li je uopšte moguće zatrudnjivanje tokom oralnog seksa? Koliko je ova tvrdnja tačna ili, pak, nije?
Završetak osnovne škole obično je vrlo stresan za osmake, ali i za njihove roditelje. Deca vrlo često ne mogu da odluče čime žele da se bave i šta žele da uče tokom daljeg školovanja.
Zato im je potrebna pomoć, što roditelja, što stručnjaka. Odabir usmerenja na obrazovnom putu u dobroj meri utiče na dalji život i njegove razne aspekte, od toga koliko je truda potrebno uložiti u učenje, preko vremena potrebnog za pronalaženje posla,visine plate koju će jednog dana osoba zarađivati, pa do toga sa kim će provoditi vreme i kakav će životni ritam imati.
U poslednjih nekoliko godina procedura upisa značajno se promenila u odnosu na to kako se ranije radilo. O tome možete više saznati na sajtu Ministarstva prosvete, u delu koji se odnosi na upus srednje škole.
Važno je napomenuti da je prema statistici iz poslednje tri školske godine, tek oko 60 odsto đaka upisalo srednju školu koja im je bila prva na „listi želja“, ali da je više od 85 odsto dece upisalo neku od prve tri škole sa ovog spiska.
To, kao i priprema za upis, stvaraju određeni stres i pritisak, pogotovo ako dete još nije donelo nikakvu odluku o daljem obrazovanju.
Stručnjaci savetuju da treba, zajedno sa detetom, razmotriti nekoliko važnih pitanja pre donošenja odluke. Najpre, roditelji treba da budu iskreni prema sebi, a objektivni prema detetu kada procenjuju njegove sposobnosti i interesovanja. To što mi želimo da nam dete bude atomski fizičar, može samo da mu odmogne ako njega jedino zanima fudbal.
Postavite sebi pitanja:
Pri tome, ne zaboravite da ovo nije tema za monolog, gde ćete vi govoriti detetu šta mislite da je za njega dobro ili nije dobro, već pokušajte da razgovarate sa vašim četrnaestogodišnjakom na što ravnopravnijoj osnovi.
Iako mnoga deca u tim godinama nisu dovoljno zrela da donesu odluku koja će imati uticji na ostatak njihovog života, neka su izgradila posebna interesovanja ili su čak vrlo zagrejana za pojedine oblasti.
Razmotrite koje bi mogle biti posledice situacije u kojoj ste vi, umesto deteta, odabrali gde će se ono školovati. Dete može izgubiti motivaciju za školovanje, možda se neće pronaći u toj školi, možda će vas kriviti za svoj neuspeh…
Jedan od dobrih puteva je razgovor o tome koji predmeti su dete interesovali u osnovnoj školi i koji su mu išli od ruke. To može dati neko usmerenje i pokazati bar pravac razmišljanja o školama.
Odgovori na ova pitanja mogu vas donekle približiti rešenju. Možda vaše dete može da bude sportski trener, ili naučnik, arhitekta, lekar…
Još jedna važna stvar pri postupku odabira škole je da se dete upozna sa različitim zanimanjima: kako izgleda posao ekonomiste, pravnika, novinara, režisera…
Takođe, jedan od praktičnijih pogleda na ovo pitanje je da zajedno sa detetom razmotrite koja su trenutno najperspektivnija i najtraženija zanimanja, i koja bi mogla biti u budućnosti.
Smatra se da su trenutno najperspektivnija, ili će biti narednih godina, zanimanja koja su povezana sa telekomunikacijama, računarstvom i elektrotehnikom, zatim ekonomijom, farmacijom i pravom. Da li bi nešto od toga moglo vaše dete da zanima?
Iako možda nisu najperspektivnija, ovo su najtraženija zanimanja prema podacima sajta Infostud:
Ukoliko dete duže vreme ima problem da odluči koju školu želi da upiše, može se obratiti školskom psihologu čiji je zadatak da u ovom slučaju pomogne.