Svi roditelji se ubrzo nakon što dete prohoda suoče sa problemom da dete neće da deli igračke. Onda im je često neprijatno u parku, pitaju se kako da odreaguju, šta da kažu, da li da teraju dete da pozajmi igračku ili da ga puste da ne želi. A šta ako ono uzme igračku drugog deteta? Sve ovo su veoma nezgodne situacije.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Trogodišnje dete počinje da razvija empatiju i zna da treba da podeli sa drugim nešto, ali mu je teško da se odupre svom impulsu da to zadrži samo za sebe. Nemojte se iznenaditi ako vaše dete otme igračku od drugog deteta, ali njemu odbije da dozvoli i da pogleda njegovu igračku.
Većina dece uzrasta 3 i 4 godine postavljaju sebe na prvo mesto i veoma ih uznemirava ako su potrebe nekog drugog na prvom mestu.
Dete neće da deli igračke: Zajedničke igre i aktivnosti
Dete voli pažnju i pohvalu drugih. Može ga radovati da nacrta nešto i to pokloni drugome. Tako ćete postepeno učiti dete da deli, a pritom i da uživa u tome.
Neka učestvuje u igrama sa drugima, ali ne u igrama u kojima se očekuje da neko pobedi (na primer: Čoveče ne ljuti se), već u igrama kao što je slaganje slagalice. Učestvujte zajedno i u kućnim poslovima: nameštanje kreveta, raspakivanje stvari iz kupovine, brisanje prašine.
Nikada nemojte kažnjavati dete zato što ne deli.
Verovatno ćete se osećati neprijatno svaki put kada vaše dete neće nešto da podeli ili kada se baca na pod onog trenutka kada drugu treba da vrati bicikl, ali to je sve normalno. Nemojte detetu zbog toga govoriti da je sebično ili bilo šta negativno. Kada je decu sramota zbog nečega, oni onda imaju otpor i samo teže usvajaju nove veštine.
Znajte da je normalno da dete želi da poseduje nešto, jer razvija osećaj šta znači kada imate nešto svoje. Ipak, vremenom će sazreti i početi da deli stvari sa drugarima jer je zabavnije da ima društvo, nego da bude sam sa svojim igračkama.
Ako dete ima igračku, ćebence ili nešto slično koja predstavlja prelazni objekat – predmet od kog se ne odvaja kada spava ili je uplašeno, normalno je da taj predmet dete nikada neće želeti da deli.
Povedite računa da intervenišete kada je moguće pre nego što se deca previše uznemire i možda počnu da se otimaju ili fizički obračunavaju. Dok su deca smirena, pokušajte da razgovarate o situaciji smireno i pažljivo, kako bi mogli da razumeju o čemu se radi. Ako neko ne želi vašem detetu da da svoju igračku, pokušajte da svom detetu objasnite da njegov drug ne želi da deli svoju igračku jer je veoma voli i predložite mu da uzme nešto drugo.
Naučite dete da samo reši problem
Naučite dete da razlikuje da nije isto dati/pokloniti i pozajmiti. Treba da zna da razlikuje da to što će nekome pozajmiti svoju igračku ne znači da je neće dobiti nazad. Takođe je važno da mu predočite da će deljenjem i on dobijati da se poigra sa igračkama drugih.
Ovaj koncept oko podele i razmene igračaka je odavno uobičajen u našim vrtićima kada je jedan dan tokom nedelje, najčešće petak, rezervisan za donošenje igračke u vrtić.
Nemojte sami deliti stvari svog deteta
Ako dete smatra da neke njegove stvari mogu da se pohabaju ili da igračka bude polomljena, on će želeti da ih čuva, a ne da ih daje svima. Zbog toga je uvek važno da sami ne dajete njegove stvari nekome drugom, bilo da su to njegovi brat i sestra ili drug iz vrtića. Prvo pitajte dete za dozvolu.
Pre nego što vam dođu u goste deca prijatelja ili rođaci, pitajte dete da li neku igračku koja mu je važna ili lako može da se ošteti želi da ostavi na sigurno mesto. Onda ga motivišite da osmisli čime bi mogli da se igraju, kako bi im bilo zabavno, a da unapred zna da ne može oštetiti nešto. Izvor: VeryWellFamily
Kako naučiti dete da deli: Budite primer svom detetu
Najbolji način da vaše dete bude velikodušno jeste da mu vi budete uzor. Delite sa njim slatkiš, pozajmite šal svog deteta, pitajte da li možete da složite njegovu slagalicu, pozajmite mu svoju omiljenu šolju za kafu, da iz nje popije jogurt uz večeru.
Uvek koristite reči „podeliti“ i „pozajmiti“ bilo da se radi o prepričavanju događaja od tog dana, svojim osećanjima ili razmeni nekog predmeta. Neka dete vidi da delite sa drugima.
Ljudi rođeni 14. avgusta pripadaju znaku Lava, ali ih broj 14 obogaćuje osobinama koje ih čine komunikativnijim, radoznalijim i pokretljivijim od tipičnog Lava. Ovi Lavovi su hrabri govornici, večiti istraživači i duhoviti vođe koji vole da šire svoje znanje i uticaj. U ovom tekstu 1 Rođeni 14. avgusta – osobine ličnosti1.1 14. avgust – ljubav1.2…
Saopštenje za javnost Autor: Tamara Petković, glavna urednica portala Demetra Sinoćne scene pucanja petardi, raketa i paljenja u Novom Sadu uznemirile su, ne samo građane koji su primorani da slušaju rafale i vidljivi dim, već i najosetljivije među nama – novorođene bebe u porodilištu Betanija, koje se nalazi na svega 400 metara od epicentra dešavanja.…
Vrtoglavica i nesvestica kod dece i tinejdžera nije retkost. Nekada je prati i kratkotrajna nesvestica, poznata pod nazivom sinkopa. Svako četvrto dete se onesvesti tokom adolescencije i nema razloga da odmah paničite, ukoliko se i vašem detetu to dogodi. U ovom tekstu 1 Nesvestica i vrtoglavica kod dece i tinejdžera1.1 Nesvestica kod dece: Znaci upozorenja…
Ljudi rođeni 14. avgusta pripadaju znaku Lava, ali ih broj 14 obogaćuje osobinama koje ih čine komunikativnijim, radoznalijim i pokretljivijim od tipičnog Lava. Ovi Lavovi su hrabri govornici, večiti istraživači i duhoviti vođe koji vole da šire svoje znanje i uticaj.
Sinoćne scene pucanja petardi, raketa i paljenja u Novom Sadu uznemirile su, ne samo građane koji su primorani da slušaju rafale i vidljivi dim, već i najosetljivije među nama - novorođene bebe u porodilištu Betanija, koje se nalazi na svega 400 metara od epicentra dešavanja.
Vrtoglavica kod dece je uglavnom strašno iskustvo za roditelja, ali obično nije uzrokovana ozbiljnim problemom. Većina mladih se oporavi od gubitka svesti nakon manje od jednog minuta.
Osećaj stalne pospanosti može biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti. Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se pitate “zašto mi se stalno spava” i zašto možete da se osećate umorno i pospano većinu vremena.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Postoje 4 osnovna tipa kada je stil vaspitanja u pitanju: autoritarni, permisivni, autoritativni i zanemarujući stil. Ovo su njihove glavne odlike, mada ne postoji često sasvim jasna granica o tome koji se stil primenjuje.
Deca mogu da odlože tugovanje mesecima, pa čak i godinama, posebno ako su izgubili bliskog člana porodice. Oni svoja osećanja čuvaju i odlažu da ih puste napolje sve dok ne smatraju da je to bezbedno.
Važnost vremena 1 na 1 sa detetom: Neprocenjiva veza za razgovor i nepodeljenu pažnju
Koliko često treba imati 1 na 1 vreme sa detetom? Šta ako imate više od jednog deteta? Kako onda odvojiti vreme 1 na 1?
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.