Svi roditelji se ubrzo nakon što dete prohoda suoče sa problemom da dete neće da deli igračke. Onda im je često neprijatno u parku, pitaju se kako da odreaguju, šta da kažu, da li da teraju dete da pozajmi igračku ili da ga puste da ne želi. A šta ako ono uzme igračku drugog deteta? Sve ovo su veoma nezgodne situacije.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Trogodišnje dete počinje da razvija empatiju i zna da treba da podeli sa drugim nešto, ali mu je teško da se odupre svom impulsu da to zadrži samo za sebe. Nemojte se iznenaditi ako vaše dete otme igračku od drugog deteta, ali njemu odbije da dozvoli i da pogleda njegovu igračku.
Većina dece uzrasta 3 i 4 godine postavljaju sebe na prvo mesto i veoma ih uznemirava ako su potrebe nekog drugog na prvom mestu.
Dete neće da deli igračke: Zajedničke igre i aktivnosti
Dete voli pažnju i pohvalu drugih. Može ga radovati da nacrta nešto i to pokloni drugome. Tako ćete postepeno učiti dete da deli, a pritom i da uživa u tome.
Neka učestvuje u igrama sa drugima, ali ne u igrama u kojima se očekuje da neko pobedi (na primer: Čoveče ne ljuti se), već u igrama kao što je slaganje slagalice. Učestvujte zajedno i u kućnim poslovima: nameštanje kreveta, raspakivanje stvari iz kupovine, brisanje prašine.
Nikada nemojte kažnjavati dete zato što ne deli.
Verovatno ćete se osećati neprijatno svaki put kada vaše dete neće nešto da podeli ili kada se baca na pod onog trenutka kada drugu treba da vrati bicikl, ali to je sve normalno. Nemojte detetu zbog toga govoriti da je sebično ili bilo šta negativno. Kada je decu sramota zbog nečega, oni onda imaju otpor i samo teže usvajaju nove veštine.
Znajte da je normalno da dete želi da poseduje nešto, jer razvija osećaj šta znači kada imate nešto svoje. Ipak, vremenom će sazreti i početi da deli stvari sa drugarima jer je zabavnije da ima društvo, nego da bude sam sa svojim igračkama.
Ako dete ima igračku, ćebence ili nešto slično koja predstavlja prelazni objekat – predmet od kog se ne odvaja kada spava ili je uplašeno, normalno je da taj predmet dete nikada neće želeti da deli.
Povedite računa da intervenišete kada je moguće pre nego što se deca previše uznemire i možda počnu da se otimaju ili fizički obračunavaju. Dok su deca smirena, pokušajte da razgovarate o situaciji smireno i pažljivo, kako bi mogli da razumeju o čemu se radi. Ako neko ne želi vašem detetu da da svoju igračku, pokušajte da svom detetu objasnite da njegov drug ne želi da deli svoju igračku jer je veoma voli i predložite mu da uzme nešto drugo.
Naučite dete da samo reši problem
Naučite dete da razlikuje da nije isto dati/pokloniti i pozajmiti. Treba da zna da razlikuje da to što će nekome pozajmiti svoju igračku ne znači da je neće dobiti nazad. Takođe je važno da mu predočite da će deljenjem i on dobijati da se poigra sa igračkama drugih.
Ovaj koncept oko podele i razmene igračaka je odavno uobičajen u našim vrtićima kada je jedan dan tokom nedelje, najčešće petak, rezervisan za donošenje igračke u vrtić.
Nemojte sami deliti stvari svog deteta
Ako dete smatra da neke njegove stvari mogu da se pohabaju ili da igračka bude polomljena, on će želeti da ih čuva, a ne da ih daje svima. Zbog toga je uvek važno da sami ne dajete njegove stvari nekome drugom, bilo da su to njegovi brat i sestra ili drug iz vrtića. Prvo pitajte dete za dozvolu.
Pre nego što vam dođu u goste deca prijatelja ili rođaci, pitajte dete da li neku igračku koja mu je važna ili lako može da se ošteti želi da ostavi na sigurno mesto. Onda ga motivišite da osmisli čime bi mogli da se igraju, kako bi im bilo zabavno, a da unapred zna da ne može oštetiti nešto. Izvor: VeryWellFamily
Kako naučiti dete da deli: Budite primer svom detetu
Najbolji način da vaše dete bude velikodušno jeste da mu vi budete uzor. Delite sa njim slatkiš, pozajmite šal svog deteta, pitajte da li možete da složite njegovu slagalicu, pozajmite mu svoju omiljenu šolju za kafu, da iz nje popije jogurt uz večeru.
Uvek koristite reči „podeliti“ i „pozajmiti“ bilo da se radi o prepričavanju događaja od tog dana, svojim osećanjima ili razmeni nekog predmeta. Neka dete vidi da delite sa drugima.
Stručnjaci upozoravaju: nema potrebe i može biti rizično Internet je prepun saveta o tome kako se radi tzv. detoksikacija kortizolom: od posebnih sokova i „kortizol koktela“, do kratkotrajnih režima ishrane i suplemenata koji navodno pomažu u smanjenju nivoa stresa. Ipak, stručnjaci ističu da ovakve prakse nisu potrebne, a u nekim slučajevima mogu biti i rizične.…
Hormonska glavobolja nastaje usled promena novoa hormona i može se dogoditi prilikom pada estrogena ili tokom menstruacije, zatim menopauze, trudnoće i tokom upotrebe pilula za kontracepciju. Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, pisali smo…
Saveti za jačanje imuniteta se čine podrazumevanim, ali neretko se upravo oni zaborave i dođe olako do problema. Onda, kada virus, stigne u porodicu čini se da se samo vrtimo u krug i nikako da izađemo. Bolje je da se bavimo preventivom i uradimo sve što je u našoj moći da sprečimo probleme. U ovom…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Mnogi ljudi povezuju povišen kortizol sa umorom, nesanicom, povećanjem telesne mase ili željom za šećerom, pa je ideja „detoksikacije“ postala privlačna. Ali, važno je znati – kortizol sam po sebi nije neprijatelj.
Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, ali i o ostalim tipovima hormonske glavobolje, pisali smo u ovom članku.
Da biste što spremniji dočekali zimu, važno je da ojačate imunitet na prirodan i održiv način. Donosimo nekoliko praktičnih saveta kako da se pripremite i obezbedite svom telu potrebnu snagu i otpornost.
Imajte na umu da će zabavne zimske aktivnosti poboljšati mentalno zdravlje cele porodice, a aktivnosti na otvorenom i fizičko zdravlje, kako dece, tako i odraslih.
Ne postoji tačna statistika koliko dece sa poremećajem pažnje ima bipolarni poremećaj, jer je razlika između ova dva poremećeja u detinjstvu veoma teška.
Mnogi roditelji se pitaju kada je vreme da njihovo dete progovori, da li dovoljno priča u odnosu na vršnjake, da li u redu da ga samo oni razumeju i da nepravilno izgovara glasove.
Istraživanja sprovedena u našoj zemlji pokazuju da skoro svako peto dete ima izražene simptome emocionalnih poteškoća, a 3 do 7 odsto njih pati od kliničke depresije koja zahteva stručnu pomoć.