Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Svi roditelji se ubrzo nakon što dete prohoda suoče sa problemom da dete neće da deli igračke. Onda im je često neprijatno u parku, pitaju se kako da odreaguju, šta da kažu, da li da teraju dete da pozajmi igračku ili da ga puste da ne želi. A šta ako ono uzme igračku drugog deteta? Sve ovo su veoma nezgodne situacije.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.
Trogodišnje dete počinje da razvija empatiju i zna da treba da podeli sa drugim nešto, ali mu je teško da se odupre svom impulsu da to zadrži samo za sebe. Nemojte se iznenaditi ako vaše dete otme igračku od drugog deteta, ali njemu odbije da dozvoli i da pogleda njegovu igračku.
Većina dece uzrasta 3 i 4 godine postavljaju sebe na prvo mesto i veoma ih uznemirava ako su potrebe nekog drugog na prvom mestu.
Dete neće da deli igračke: Zajedničke igre i aktivnosti
Dete voli pažnju i pohvalu drugih. Može ga radovati da nacrta nešto i to pokloni drugome. Tako ćete postepeno učiti dete da deli, a pritom i da uživa u tome.
Neka učestvuje u igrama sa drugima, ali ne u igrama u kojima se očekuje da neko pobedi (na primer: Čoveče ne ljuti se), već u igrama kao što je slaganje slagalice. Učestvujte zajedno i u kućnim poslovima: nameštanje kreveta, raspakivanje stvari iz kupovine, brisanje prašine.
Nikada nemojte kažnjavati dete zato što ne deli.
Verovatno ćete se osećati neprijatno svaki put kada vaše dete neće nešto da podeli ili kada se baca na pod onog trenutka kada drugu treba da vrati bicikl, ali to je sve normalno. Nemojte detetu zbog toga govoriti da je sebično ili bilo šta negativno. Kada je decu sramota zbog nečega, oni onda imaju otpor i samo teže usvajaju nove veštine.
Znajte da je normalno da dete želi da poseduje nešto, jer razvija osećaj šta znači kada imate nešto svoje. Ipak, vremenom će sazreti i početi da deli stvari sa drugarima jer je zabavnije da ima društvo, nego da bude sam sa svojim igračkama.
Ako dete ima igračku, ćebence ili nešto slično koja predstavlja prelazni objekat – predmet od kog se ne odvaja kada spava ili je uplašeno, normalno je da taj predmet dete nikada neće želeti da deli.
Povedite računa da intervenišete kada je moguće pre nego što se deca previše uznemire i možda počnu da se otimaju ili fizički obračunavaju. Dok su deca smirena, pokušajte da razgovarate o situaciji smireno i pažljivo, kako bi mogli da razumeju o čemu se radi. Ako neko ne želi vašem detetu da da svoju igračku, pokušajte da svom detetu objasnite da njegov drug ne želi da deli svoju igračku jer je veoma voli i predložite mu da uzme nešto drugo.
Naučite dete da samo reši problem
Naučite dete da razlikuje da nije isto dati/pokloniti i pozajmiti. Treba da zna da razlikuje da to što će nekome pozajmiti svoju igračku ne znači da je neće dobiti nazad. Takođe je važno da mu predočite da će deljenjem i on dobijati da se poigra sa igračkama drugih.
Ovaj koncept oko podele i razmene igračaka je odavno uobičajen u našim vrtićima kada je jedan dan tokom nedelje, najčešće petak, rezervisan za donošenje igračke u vrtić.
Nemojte sami deliti stvari svog deteta
Ako dete smatra da neke njegove stvari mogu da se pohabaju ili da igračka bude polomljena, on će želeti da ih čuva, a ne da ih daje svima. Zbog toga je uvek važno da sami ne dajete njegove stvari nekome drugom, bilo da su to njegovi brat i sestra ili drug iz vrtića. Prvo pitajte dete za dozvolu.
Pre nego što vam dođu u goste deca prijatelja ili rođaci, pitajte dete da li neku igračku koja mu je važna ili lako može da se ošteti želi da ostavi na sigurno mesto. Onda ga motivišite da osmisli čime bi mogli da se igraju, kako bi im bilo zabavno, a da unapred zna da ne može oštetiti nešto. Izvor: VeryWellFamily
Kako naučiti dete da deli: Budite primer svom detetu
Najbolji način da vaše dete bude velikodušno jeste da mu vi budete uzor. Delite sa njim slatkiš, pozajmite šal svog deteta, pitajte da li možete da složite njegovu slagalicu, pozajmite mu svoju omiljenu šolju za kafu, da iz nje popije jogurt uz večeru.
Uvek koristite reči „podeliti“ i „pozajmiti“ bilo da se radi o prepričavanju događaja od tog dana, svojim osećanjima ili razmeni nekog predmeta. Neka dete vidi da delite sa drugima.
Ljudi rođeni 26. maja pripadaju znaku Blizanaca, ali pod snažnim uticajem broja 8, koji im daje ambiciju, organizovanost i izražen osećaj za uspeh. Ove osobe spajaju komunikativnost Blizanaca sa praktičnošću i sposobnošću da ideje pretvore u konkretne rezultate. U ovom tekstu 1 Rođeni 26. maja – osobine ličnosti1.1 26. maj – ljubav1.2 Karijera – rođeni…
18 godina 12. mesec – U dvanaestom mesecu nakon punoletstva zatvara se jedna važna razvojna celina. Vaše dete više nije na samom početku ove nove faze. Iza njega je godinu dana iskustava, odluka, pokušaja i grešaka. Upravo zato se i odnos prema riziku menja. Situacije koje su ranije bile potpuno nove sada postaju poznatije, ali…
Prekancerozne promene na grliću materice mogu da izazovu veliki strah kada žena prvi put dobije abnormalan Papa test ili pozitivan HPV nalaz. Mnoge odmah pomisle na rak, operaciju ili ozbiljnu bolest. Ipak, važno je znati da prekancerozne promene nisu isto što i rak grlića materice. U većini slučajeva, posebno kod blažih promena, organizam uspeva sam…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Brzo razmišljaju i lako uočavaju prilike koje drugi ne primećuju. Vole da uče, istražuju i budu u toku sa novim trendovima, ali istovremeno znaju kako da ostanu fokusirani na dugoročne ciljeve.
Tokom godine sloboda je postepeno rasla, a u ovom periodu ona postaje deo svakodnevnog života. Mladi više ne razmišljaju o njoj kao o nečemu novom, već kao o nečemu što im prirodno pripada.
„Imate HPV“ ili „Papa test nije dobar“ ne znači automatski rak grlića materice. Upravo su prekancerozne promene trenutak kada bolest može da se zaustavi na vreme.
Najveći problem je to što u ranoj fazi bolest često ne izaziva nikakve tegobe. Kada se simptomi pojave, oni mogu biti blagi i lako se pomešati sa hemoroidima, sindromom iritabilnog creva, stresom ili promenama u ishrani.
Vole razgovore koji imaju smisao i ne zadovoljavaju se površnim objašnjenjima. Često ih privlače psihologija, filozofija i teme koje otkrivaju skrivene motive i obrasce ponašanja.
Tokom godine sloboda je postepeno rasla, a u ovom periodu ona postaje deo svakodnevnog života. Mladi više ne razmišljaju o njoj kao o nečemu novom, već kao o nečemu što im prirodno pripada.
Ovo nije faza u kojoj možete u potpunosti kontrolisati izbore svog deteta, ali jeste period u kome način na koji ste izgradili odnos može imati presudan uticaj na njihove odluke.
Dete veliki deo dana provodi u školi, zbog čega su nastavnici često među prvim odraslima koji mogu primetiti promene u ponašanju, učenju ili zdravstvenom stanju učenika. Upravo zato je saradnja nastavnika sa lekarom, školskim psihologom i roditeljima od velikog značaja. Kada postoji dobra komunikacija između škole i zdravstvenog sistema, dete može na vreme dobiti potrebnu podršku, lakše prevazići teškoće i nastaviti da se razvija u sigurnom i podsticajnom okruženju.