Kako to izgledaju skokovi u razvoju? Vaša divna dobra beba odjednom stalno plače, hoće da se nosi i traži da sisa svakih pola sata. Ništa bolja situacija nije ni noću, mama je umorna i nema dovoljno mleka, tata je razdražljiv. Šta se odjednom desilo?
Vaša beba imam skokove u razvoju. U narednom periodu biće joj potrebno više mleka, a kako bi mama počela da proizvodi više mleka, beba traži često da sisa. Pošto mnogim mamama ovo nije poznato, one pomisle da nemaju dovoljno mleka. Tako skokovi u razvoju često budu krivci za bespotrebno uvođenje dohrane adaptiranim mlekom. Zato je važno da mame prepoznaju kada se događa skok u razvoju, pristupe tome mirno i suzdrže se od nuđenja dohrane koja neminovno vodi smanjenju količine mleka u dojkama. Količina mleka u dojkama usled učestalog sisanja vrlo brzo će da sustigne potražnju.
Skokovi u razvoju bebe i povećane želje za ishranom
Kada je u pitanju razvoj beba, jedan od fascinantnih aspekata jeste njihova sposobnost da brzo rastu i razvijaju se u prvim godinama života. Tokom ovog perioda, bebe prolaze kroz različite faze razvoja, poznate kao skokovi u razvoju, koji mogu imati značajan uticaj na njihov apetit i želju za hranom.
Skokovi u razvoju su periodi kada bebine sposobnosti i veštine napreduju brzo, što može rezultirati promenama u ponašanju, raspoloženju i navikama u ishrani. Mnogi roditelji primećuju da njihova beba tokom ovih faza može imati povećan apetit ili može postati izbirljivija u vezi sa hranom. Ove promene mogu biti privremene i obično su deo normalnog procesa razvoja.
Jedan od razloga za povećanu želju za hranom tokom skokova u razvoju može biti ubrzan metabolizam bebe. Kako se njen organizam aktivno razvija i raste, potreba za energijom se povećava, što može rezultirati većom potražnjom za hranom. Takođe, tokom ovih faza, bebine potrebe za određenim hranljivim materijama, poput proteina, vitamina i minerala, takođe mogu biti veće.
Važno je da roditelji obrate pažnju na signale koje njihova beba šalje u vezi sa ishranom tokom ovih perioda. To može uključivati češće traženje hrane, duže periode buđenja tokom noći zbog gladi ili veći interes za različite vrste hrane. Pružanje adekvatne ishrane i podrške tokom ovih faza može pomoći bebi da se lakše nosi sa promenama u svom telu i da nastavi zdrav razvoj.
Prvi skok u razvoju javlja se kod novorođenčeta starosti oko nedelju dana, a sledeći skok bude obično u trećoj nedelji, pa već krajem prvog meseca beba počne da dobija mnogo više na kilaži. Burniji skokovi još mogu biti u bebinoj šestoj nedelji, a zatim u trećem, šestom i devetom mesecu. Svaki put bebi se povećava potreba za mlekom, ona češće traži da sisa pa kod mame odjednom počinje i da se stvara više mleka jer lučenje funkcioniše na osnovu ponude i potražnje.
Što beba više traži da sisa i provodi vreme na dojci, više će mleka i biti. Bebe koje piju adaptirano mleko odjednom mogu da popiju više, ali kod njih skok u razvoju najčešće ne bude toliko buran jer mleka uvek ima u izobilju.
Zbog čega se dešavaju skokovi u razvoju bebe?
Skokovi u razvoju dešavaju se kad beba naglo napreduje u psihofizičkom razvoju. Sa tri meseca beba počinje da se okreće i postaje mnogo aktivnija, a sa šest meseci počinje da puzi, ali ovaj skok ne bude toliko buran jer beba već po malo jede čvrstu hranu. Zatim beba počinje da brblja, da hoda… Ona u ovim periodima naglo izrasta i dobija na kilaži.
Neke mame možda neće ni primetiti skok kod njene bebe. Neke bebe slabo spavaju u tim danima, dok druge produžavaju popodnevni san koji im je potreban za odmor i napredak. Neke su premorene, a druge deluju kao da su odjednom prepune energije.
Kasnije se skokovi u razvoju javljaju otprilike na svakih 6 meseci, a tada mogu i duže da traju, čak i više nedelja. (Izvor)
Za roditelje ovi periodi mogu biti iscrpljujući i puni izazova. Beba koja je spavala celu noć odjednom se budi svakih sat vremena, plače i traži da je nose. I mame su češće gladne jer njihov organizam radi napornije nego inače.
Dobra vest je da skokovi traju obično jako kratko, oko 48 sati (kod nekih čak kraće, ili duže) i nakon toga vaša beba se opet vraća svojoj rutini.
Objavljen: 4. jun 2013. godine, ažuriran: 14. januar 2025. godine
Ne mora da znači da svaka veza treba da izgleda isto. Šta je neobavezna veza? Koje su njene odlike? Ona ne mora biti romantična, a nikada nije ni u potpunosti bajkovita. Nijedna veza nije savršena. Na koje znake treba obratiti pažnju? Šta je neobavezna veza? Romantična veza ne mora da znači da ste još uvek…
Prva beba začeta putem vantelesne oplodnje rodila se 25 jula 1978. godine, ali i nakon svih ovih godina naučnici još uvek ulažu izuzetne napore da poboljšaju rezultate tretmana vantelesne oplodnje. Jedan od glavnih problema koji i dalje predstavlja izazov jeste više neuspelih pokušaja VTO. Uzastopne neuspele implantacije (Repeated Implantation Failure – RIF) kod VTO tretmana…
Koliko su ishrana i plodnost povezane? Ishrana igra ključnu ulogu u očuvanju opšteg zdravlja, ali kada parovi pokušavaju da dobiju dete, važno je znati da ono što jedemo može direktno uticati na plodnost i šanse za začeće – i kod žena i kod muškaraca. Naučna istraživanja sve više potvrđuju da određene nutritivne navike mogu pomoći…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Neizvesnost u pogledu budućnosti, kada su ove veze u pitanju, može da uznemirava i izaziva nelagodu. Nisko samopoštovanje može da dovede u pitanje i želju za ozbiljnom vezom, ali i da izostanak sreće u neobaveznoj vezi.
Prva beba začeta putem vantelesne oplodnje rodila se 25 jula 1978. godine, ali i nakon svih ovih godina naučnici još uvek ulažu izuzetne napore da poboljšaju rezultate tretmana vantelesne oplodnje. Jedan od glavnih problema koji i dalje predstavlja izazov jeste više neuspelih pokušaja VTO.
Njihov ljubavni život može delovati komplikovano jer često nisu sigurni šta tačno očekuju od partnera. Emocije osećaju duboko, ali ih teško izražavaju rečima, što može stvarati nesporazume u vezi.
Ako se vaša beba budi tokom noći, i ona i vi ćete biti iscrpljeni. Nedostatak energije će uticati i na vaše dnevne aktivnosti, a samim tim možete više biti skloni i depresiji.
Posebno kada dobiju prvo dete, roditelji često preispituju sebe da li se dobro snalaze i koliko brzo umeju da odgovore na bebine potrebe. Često brinu oko toga da li beba diše dok spava, da li ima grčeve i kako da znaju da li je nešto boli. Bebin plač se razlikuje. One ne znaju da pričaju i plačem komuniciraju sa svetom oko sebe.