Beba koja se pravilno razvija uglavnom do navršenih devet meseci može da sedi bez podrške.
Šta ako beba ne zna samostalno da sedi? Ranije smo pisali o tome kako bebu ne treba forsirati da sedi. Treba sačekati da beba samostalno može da se uspravi u sedeći položaj. Ipak, većina roditelja zna da bude nestrpljiva, a često su i zabrinuti zašto beba ne zna samostalno da sedi.
Kada bebe ne uspevaju da samostalno sednu u očekivanim rokovima, to kod roditelja često izaziva zabrinutost o tome da li se radi o nekom razvoju koji kasni ili je sve u granicama norme? Samostalno sedenje jedan je od značajnih motoričkih prekretnica u prvoj godini života. U ovom tekstu razmotrićemo koje faktore utiču na razvoj te sposobnosti, kada se smatra da kasni, i koje korake možete preduzeti zajedno sa stručnjacima da pomognete bebi da napreduje.
Zašto moja beba još uvek ne zna sama da sedi?
Većina beba bez problema može da sedne između četvrtog i sedmog meseca. Ovo je uzrast kada bebe uglavnom odbijaju da samo leže, pa morate malo da im podignete položaj u kolicima ili ležaljci povremeno. Više: Kada staviti bebu da sedi?
Beba koja se pravilno razvija uglavnom do navršenih devet meseci može da sedi bez podrške.
Sedenje je napredak ka fazi prohodavanja, a dolazi uglavnom nakon što beba nauči da ustaje i puzi. Za samostalno sedenje je potrebno da beba dovoljno ojača leđa, kao i puna kontrola glave.
Ne brinite ako beba ne prati redosled da prvo nauči da puzi, pa sedi i tek onda prohoda. Svako dete se razvija na svoj način.
Šta beba treba da zna pre početka samostalnog sedenja?
Preduslov za bebino sedenje su snažni mišići vrata i glave. Oni se razvijaju od rođenja i beba će vežbati ove mišiće ležanjem na stomaku na podu.
Važno je da bebu od prvog dana stavljate na stomak više puta tokom dana, kako bi mogla da vežba. Takođe bi bilo dobro da naučite da sa bebom radite neke rutinske vežbice. Masaža za bebe je još jedna važna stavka.
Sedenje iziskuje praksu kao i sve ostale fizičke aktivnosti.
Beba ne zna samostalno da sedi – kako će naučiti?
Istraživanja pokazuju da većina beba razvije sposobnost samostalnog sedenja između 6. i 8. meseca života, pri čemu je važno da imaju kontrolu nad glavom i stabilan trup. Među ključnim studijama, rad „Behavioral Flexibility in Learning to Sit“ ukazuje da se kod zdravih beba sedenje, definisano kao držanje tela bez oslanjanja na ruke, pojavljuje upravo u tom rasponu meseci. Izvor: PMC Ipak, razvoj može varirati od deteta do deteta — neke bebe počnu sedeti sa podrškom još oko 4–5. meseca, dok kod drugih ta veština može da se manifestuje kasnije. Izvor: Healthline
Beba će se prvih dana naginjati napred i oslanjati na ruke. Potrudite se da je okružite mekim jastucima, kako se ne bi povredila ako padne na neku stranu. Kako joj mišići budu jačali, tako će duže moći da sedi.
Nemojte stavljati bebu da sedi previše dok za to nije spremna samostalno. Time samo možete da naškodite bebi, a nećete ubrzati njen razvoj.
Važno je istaći da samostalno sedenje nije samo fizička veština već veština koja otvara put ka novim mogućnostima učenja i interakcije sa okolinom. Studija objavljena u časopisu Opportunities for learning and social interaction in infant development ukazuje da kada beba može da sedi sama, dolazi do boljeg vizuelnog pristupa igračkama, povećanog angažovanja i bogatijih kognitivnih iskustava. Time se stvara kaskadni efekat na razvoj govora, pažnje i motorike. Zbog toga je podrška razvoju sedenja kroz pravilno vežbanje na podlozi, „tummy time“ (vreme provedeno na stomaku) i postepeno smanjivanje pomoći važna strategija kod beba koje kasne sa ovim franktonim korakom.
Kasniji razvoj sposobnosti samostalnog sedenja ne mora odmah značiti da je dete u problemu, ali ne bi trebalo ignorisati signal. Ukoliko beba posle 9. mesecine pokazuje tendenciju da sedi samostalno ili uopšte ne reaguje na podsticaje i podršku, preporuka je da se konsultujete sa pedijatrom ili fizijatrom radi procene motoričkog razvoja. Uz adekvatne vežbe, pažljivo praćenje i saradnju sa stručnjacima, često je moguće nadoknaditi takvo kašnjenje i podržati bebu da stigne na svoj tempo razvoja.
U ovom tekstu 1 Kakvu posteljinu izabrati za spavaću sobu tokom leta?2 Kako rashladiti spavaću sobu leti bez klima uređaja?3 Boje koje pomažu opuštanju i dekoracije za spavaću sobu4 Letnje uređenje spavaće sobe – organizacija prostora5 FAQ: Spavaća soba leti – kako je urediti da se bolje spava tokom velikih vrućina? Kakvu posteljinu izabrati za…
17 godina 10. mesec – U desetom mesecu sedamnaeste godine konflikti između roditelja i tinejdžera često dobijaju drugačiji oblik. Rasprave možda nisu toliko burne kao u ranijim godinama adolescencije, ali su i dalje prisutne. Najčešće se odnose na slobodu, odgovornost, izlaske, školske obaveze, izbor prijatelja ili planove za budućnost. U ovom tekstu 1 Zašto su…
Biopsija grlića materice – zašto se radi, da li boli i šta očekivati nakon procedure HOOK ZA FB: Abnormalan Papa test ne znači odmah rak – biopsija grlića materice često je ključni korak koji otkriva promene na vreme i može sprečiti razvoj karcinoma. Biopsija grlića materice je dijagnostička procedura kojom lekar uzima mali uzorak tkiva…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Tokom velikih vrućina čak ni najlepše uređena spavaća soba ne mora da pogoduje odmoru. Toplotu najviše zadržavaju zagrejani zidovi, debela posteljina, teški prekrivači i zavese koje ograničavaju protok vazduha. Večernje opuštanje mogu da otežaju i tamne boje, višak dodataka oko kreveta, jako svetlo i vizuelni nered. Zato je leti važno urediti spavaću sobu tako da ima stalan protok vazduha, ali i da vizuelno deluje lagano i umirujuće. U nastavku donosimo savete kako da pripremite spavaću sobu za leto bez renoviranja i velikih troškova.
Iako neslaganja mogu biti iscrpljujuća, ona su prirodan i važan deo procesa odrastanja. Kroz njih mladi uče da izraze svoje mišljenje, brane svoje stavove i pregovaraju o granicama.
Iako neslaganja mogu biti iscrpljujuća, ona su prirodan i važan deo procesa odrastanja. Kroz njih mladi uče da izraze svoje mišljenje, brane svoje stavove i pregovaraju o granicama.
Ovo je period u kojem se roditeljska uloga postepeno menja. Umesto da budete osoba koja određuje svaki korak, postajete sagovornik, savetnik i oslonac kome se dete obraća kada mu je potreban razgovor ili pomoć.