Beba koja se pravilno razvija uglavnom do navršenih devet meseci može da sedi bez podrške.
Šta ako beba ne zna samostalno da sedi? Ranije smo pisali o tome kako bebu ne treba forsirati da sedi. Treba sačekati da beba samostalno može da se uspravi u sedeći položaj. Ipak, većina roditelja zna da bude nestrpljiva, a često su i zabrinuti zašto beba ne zna samostalno da sedi.
Kada bebe ne uspevaju da samostalno sednu u očekivanim rokovima, to kod roditelja često izaziva zabrinutost o tome da li se radi o nekom razvoju koji kasni ili je sve u granicama norme? Samostalno sedenje jedan je od značajnih motoričkih prekretnica u prvoj godini života. U ovom tekstu razmotrićemo koje faktore utiču na razvoj te sposobnosti, kada se smatra da kasni, i koje korake možete preduzeti zajedno sa stručnjacima da pomognete bebi da napreduje.
Zašto moja beba još uvek ne zna sama da sedi?
Većina beba bez problema može da sedne između četvrtog i sedmog meseca. Ovo je uzrast kada bebe uglavnom odbijaju da samo leže, pa morate malo da im podignete položaj u kolicima ili ležaljci povremeno. Više: Kada staviti bebu da sedi?
Beba koja se pravilno razvija uglavnom do navršenih devet meseci može da sedi bez podrške.
Sedenje je napredak ka fazi prohodavanja, a dolazi uglavnom nakon što beba nauči da ustaje i puzi. Za samostalno sedenje je potrebno da beba dovoljno ojača leđa, kao i puna kontrola glave.
Ne brinite ako beba ne prati redosled da prvo nauči da puzi, pa sedi i tek onda prohoda. Svako dete se razvija na svoj način.
Šta beba treba da zna pre početka samostalnog sedenja?
Preduslov za bebino sedenje su snažni mišići vrata i glave. Oni se razvijaju od rođenja i beba će vežbati ove mišiće ležanjem na stomaku na podu.
Važno je da bebu od prvog dana stavljate na stomak više puta tokom dana, kako bi mogla da vežba. Takođe bi bilo dobro da naučite da sa bebom radite neke rutinske vežbice. Masaža za bebe je još jedna važna stavka.
Sedenje iziskuje praksu kao i sve ostale fizičke aktivnosti.
Beba ne zna samostalno da sedi – kako će naučiti?
Istraživanja pokazuju da većina beba razvije sposobnost samostalnog sedenja između 6. i 8. meseca života, pri čemu je važno da imaju kontrolu nad glavom i stabilan trup. Među ključnim studijama, rad „Behavioral Flexibility in Learning to Sit“ ukazuje da se kod zdravih beba sedenje, definisano kao držanje tela bez oslanjanja na ruke, pojavljuje upravo u tom rasponu meseci. Izvor: PMC Ipak, razvoj može varirati od deteta do deteta — neke bebe počnu sedeti sa podrškom još oko 4–5. meseca, dok kod drugih ta veština može da se manifestuje kasnije. Izvor: Healthline
Beba će se prvih dana naginjati napred i oslanjati na ruke. Potrudite se da je okružite mekim jastucima, kako se ne bi povredila ako padne na neku stranu. Kako joj mišići budu jačali, tako će duže moći da sedi.
Nemojte stavljati bebu da sedi previše dok za to nije spremna samostalno. Time samo možete da naškodite bebi, a nećete ubrzati njen razvoj.
Važno je istaći da samostalno sedenje nije samo fizička veština već veština koja otvara put ka novim mogućnostima učenja i interakcije sa okolinom. Studija objavljena u časopisu Opportunities for learning and social interaction in infant development ukazuje da kada beba može da sedi sama, dolazi do boljeg vizuelnog pristupa igračkama, povećanog angažovanja i bogatijih kognitivnih iskustava. Time se stvara kaskadni efekat na razvoj govora, pažnje i motorike. Zbog toga je podrška razvoju sedenja kroz pravilno vežbanje na podlozi, „tummy time“ (vreme provedeno na stomaku) i postepeno smanjivanje pomoći važna strategija kod beba koje kasne sa ovim franktonim korakom.
Kasniji razvoj sposobnosti samostalnog sedenja ne mora odmah značiti da je dete u problemu, ali ne bi trebalo ignorisati signal. Ukoliko beba posle 9. mesecine pokazuje tendenciju da sedi samostalno ili uopšte ne reaguje na podsticaje i podršku, preporuka je da se konsultujete sa pedijatrom ili fizijatrom radi procene motoričkog razvoja. Uz adekvatne vežbe, pažljivo praćenje i saradnju sa stručnjacima, često je moguće nadoknaditi takvo kašnjenje i podržati bebu da stigne na svoj tempo razvoja.
Menstrualni ciklus je jedan od glavnih pokazatelja zdravlja žene u reproduktivnom periodu. Šta je to nepravilan menstrualni ciklus, a šta normalan menstrualni ciklus? Nepravlnosti u dužini i trajanju menstrualnog ciklusa ne moraju biti znak nekih većih problema, ali je važno da ih primetite. On vam može reći mnogo toga: da li imate poremećaj rada hormona,…
Iako sada mnogo češće pričamo o HPV-u, čini se zapravo malo znamo o svakodnevnici i kako da tretiramo HPV bez panike. Odnosno, šta kada žena dobije pozitivan nalaz. U ovom tekstu 1 HPV bez panike1.1 Da li je svaki HPV opasan?1.1.1 HPV bez panike: Niskorizični i visokorizični HPV1.2 Vodič za žene koje su dobile pozitivan…
Kako posmatrati planiranje začeća iz psihološkog aspekta? Zašto je ovo važno? Planiranje trudnoće često se posmatra kroz prizmu fizičkog zdravlja, hormonskog balansa i medicinskih preporuka. Međutim, psihološki aspekt planiranja začeća jednako je važan i za ženu i za partnera. Emocije, očekivanja, strahovi i kvalitet partnerskog odnosa mogu značajno uticati na proces začeća, ali i na…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Normalan menstrualni ciklus je uglavnom pravilan – približno se javlja u isto vreme i iste je dužine. Menstruacija može biti osudna ili obilna. Postoje žene koje nemaju nikakve bolove, ali one kojima su menstruacije veoma bolne. Normalno je i da ciklusi budu stalno po 2 odnosno 5 ili 7 dana.
Planiranje trudnoće često se posmatra kroz prizmu fizičkog zdravlja, hormonskog balansa i medicinskih preporuka. Međutim, psihološki aspekt planiranja začeća jednako je važan i za ženu i za partnera.
Jedna od njihovih najvećih snaga je sposobnost da povezuju ljude i ideje. Zbog toga se često nalaze u profesijama koje zahtevaju komunikaciju, kreativnost ili empatiju.
Da li postoji dokaz ili studija koji pokazuju da su vakcinacija i autizam na neki način povezani ili da vakcine uzrokuju autizam? Ne, ne postoji veza između vakcina i autizma!
Beba kojoj je hladno nemirno spava, skupljena je, nekad čak i drhti. Međutim, nemirno spava i beba koja je pretopljena. Njoj se zarumene obrazi i znoji se.
Sasvim je normalno da dete ne želi da deli igračke, posebno mlađa deca. Oni koncept deljenja počinju da razumeju tek oko trećeg rođendana, ali će još neke vreme proći dok dete ne počne voljno da deli igračke.