Rođeni 13. maja: osobine ličnosti, ljubav, karijera, zdravlje i karakter
Imaju izražen osećaj odgovornosti i često preuzimaju više nego što bi trebalo. Iako deluju čvrsto, u sebi nose i potrebu za sigurnošću i kontrolom.
U ovom tekstu
Godine 1980. autizam je bilo daleko ređi nego danas. U proseku se javljalo oko 4 slučaja u 10.000 dece. Najnovija istraživanja pokazuju da danas jedno od 50 dece ima autizam. Mnogi se pitaju zašto je autizam čest danas? Iako je teško dobiti tačnu procenu, potpuno je jasno da se stopa autizma drastično povećala u poslednjih nekoliko decenija, zapravo najviše u poslednjih deset godina. Dakle, što se promenilo?
Postoji niz činilaca koji su doprineli povećanju broja slučajeva autizma.

To uključuje:
Godine 1980. autizam je prvi put uveden kao posebna dijagnostička kategorija. Do tog vremena, lekari ga podvode pod druge poremećaje, kao što je na primer shizofrenija detinjstva.
Od 1980. godine, a posebno u poslednjih desetak godina, među zdravstvenim radnicima i roditeljima znatno raste svest o ovom poremećaju. Pedijatri sada vrše skrinig na rane znakove upozorenja, a i roditelji su više informisani o toj tematici. Starija deca koja su imala znakove autizma ali nisu prepoznata kao autistična, sada su dobila ispravnu dijagnozu.
Usporedo sa naporima da se poveća svest, došlo je do promene dijagnostičkih kriterijuma koje sada priznaju autizam kao spektar. Sada se to naziva Autistički spektar poremećaja (Autism Spectrum Disorder (ASD)) – što je pomoglo da se obuhvati širok spektar simptoma koji nadilaze „klasičan“ autizam i koji uključuju i granične slučajeve socijalnog, komunikativnog i ponavljajućeg/stereotipnog ponašanja.
Poslednjih godina naučnici istražuju ogroman broj potencijalnih činilaca okoline koji bi mogli uzrokovati autizam (kao na primer izloženost toksinima, virusima i slično u fetalnom dobu). Postoji i veoma raširena teorija da je nasledni faktor presudan, kao i da su specifične genetske mutacije kod roditelja jedan od glavnih razloga za ovu “epidemiju” autizma, pogotovo zato što sve češće ljudi dobijaju decu u četrdesetim godinama. Neka istraživanja sugerišu i da ASD nastaje upravo zbog kombinacije te dve stvari – činilaca iz okoline i genetskog porekla.
Više: Autizam
Save
Save
Imaju izražen osećaj odgovornosti i često preuzimaju više nego što bi trebalo. Iako deluju čvrsto, u sebi nose i potrebu za sigurnošću i kontrolom.
Jedan od najpopularnijih koktela je Mohito, a da li znate da postoje i Mohito kolačići koji su preukusni i veoma lako se pripremaju, ako imate prave sastojke.
Nova beba u drugom braku donosi radost, ali i mnogo emocija kod starije dece. Kako da se nijedno dete ne oseća zapostavljeno? Dolazak bebe u drugi brak često je poseban trenutak za celu porodicu. Za partnere, to može biti simbol novog početka i zajedničkog života, ali za stariju decu, bilo da su iz prethodnih veza ili zajednička, ova promena može izazvati različite emocije. Uzbuđenje, ljubomora, nesigurnost i potreba za dodatnom pažnjom potpuno su normalne reakcije. Dobra priprema i otvorena komunikacija mogu pomoći da se svi članovi porodice osećaju voljeno i uključeno.
Čitateljka se obratila logopedu zbog toga što ćerka neće da komunicira u vrtiću i stalno ćuti.
Mnoge žene prve simptome raka debelog creva pripisuju stresu, hemoroidima, PMS-u ili „osetljivom stomaku“. Upravo zato se dijagnoza često postavlja kasno. Evo na koje znake treba posebno obratiti pažnju.
Ne propustite najnovije vesti, ekskluzivne ponude i korisne informacije. Prijavite se na naš newsletter.
Kalendar trudnoće od 1. do 42. nedelje trudnoće i kalendar za svaki mesec trudnoće (1. do 9. meseca trudnoće)
U nastavku saznajte koje su najvažnije razvojne prekretnice sa 17 godina i kako možete pomoći svom detetu da sigurnije zakorači u svet odraslih.
Za roditelje, ovo može biti izazovan period. Granice koje su ranije bile jasne sada se menjaju, a balans između poverenja i brige postaje ključan.
U ovom periodu osamnaestogodišnjaci često počinju da preispituju sopstvene stavove. Pitanja o tome šta je ispravno, šta im je važno i kakvi žele da budu kao odrasli postaju sve prisutnija.
Mnogi osamnaestogodišnjaci razmišljaju o budućnosti, odnosima i sopstvenom identitetu, dok istovremeno još uvek traže oslonac u porodici. Upravo zato je važno pronaći ravnotežu između podrške i davanja prostora za samostalnost.
U ovom uzrastu mladi su već razvili određene načine da se nose sa emocijama. Uče kako da prepoznaju šta osećaju i kako da se sa tim nose, posebno kada su u pitanju stres, razočaranje ili neizvesnost.
Roditelji ovde imaju suptilnu, ali važnu ulogu. Umesto insistiranja, često je dovoljno blago ohrabrenje ili lični primer kako bi se podstakle zdrave rutine.