Rođeni 1.u mesecu
Da li se i po čemu razlikuju ljudi rođeni 1. u mesecu, šta kaže numerologija o njima? Koje su njihove prednosti, a koje mane? Čemu teže i šta ih definiše?
Koristimo kolačiće kako bismo vam omogućili efikasnu navigaciju i obavljanje određenih funkcija. Detaljne informacije o svim kolačićima možete pronaći u svakoj kategoriji pristanka u nastavku.
Kolačići koji su kategorizovani kao „Neophodni“ čuvaju se u vašem pregledaču jer su ključni za osnovne funkcionalnosti sajta....
Neophodni kolačići su potrebni za omogućavanje osnovnih funkcija ovog sajta, kao što su bezbedna prijava ili podešavanje vaših preferencija za pristanak. Ovi kolačići ne čuvaju nikakve lične podatke koji bi vas mogli identifikovati.
Funkcionalni kolačići pomažu u izvršavanju određenih funkcija, kao što su deljenje sadržaja sajta na društvenim mrežama, prikupljanje povratnih informacija i druge funkcionalnosti trećih strana.
Analitički kolačići se koriste za razumevanje načina na koji posetioci interaguju sa veb-sajtom. Ovi kolačići pomažu u prikupljanju informacija o metriki kao što su broj posetilaca, stopa napuštanja stranice, izvor saobraćaja itd.
Kolačići za performanse koriste se za razumevanje i analizu ključnih pokazatelja učinka veb-sajta, što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva posetiocima.
Reklamni kolačići se koriste za prikazivanje prilagođenih oglasa posetiocima na osnovu stranica koje ste prethodno posetili, kao i za analizu efikasnosti reklamnih kampanja.
Govorne mane – Prema podacima stručnjaka sa Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora, čak 63 odsto dece predškolskog uzrasta u Srbiji ima neku vrstu poremećaja govora i jezika.
U ovom tekstu
Prema podacima stručnjaka sa Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora, čak 63 odsto dece predškolskog uzrasta u Srbiji ima neku vrstu poremećaja govora i jezika.
Prema poslednjim podacima Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograda, govorne mane su zastupljene kod skoro 1.500 školaraca koji žive u prestonici. Neki učitelji pak navode da svako četvrto dete ima problem sa govorom.
Iako se ove brojke razlikuju, svi oni koji na neki način rade sa decom, slažu se da broj dece kod koje se javljaju odstupanja u razvoju govora iz godine u godinu raste.
Pošto su uvideli da je problem sa govorom postao ekstremno čest, u Novom Sadu ove godine Dom zdravlja u organizaciji sa pedijatrijskom službom organizuje sistematske preglede za decu sa navršene tri godine. Iz ove ustanove pozvali su roditelje koji primete problem u govoru dece da se jave u Razvojno savetovalište u staroj ambulanti u Ulici Zmaj Ognjena Vuka.
Procenjuje se da će, ukoliko se na vreme ne preduzmu mere, kod oko 15 odsto te dece kasnije doći do komplikacija – problema sa ponašanjem, pažnjom i učenjem. Takva deca uz ovo govore nerazumljivo i imaju siromašan rečnik.
Jedni za problem sa govorom okrivljuju roditelje koji bebe predugo hrane kašicama umesto čvrstom hranom zbog čega deca ne žvaću i jezik im je neaktivan.
Drugi smatraju da je najveći problem predugo gledanje televizije i premalo razgovora sa roditeljima. Lekari naglašavaju upravo to: da se govor ne uči sa televizije, nego od roditelja.
Takođe, mnogo je bolje da dete uči da govori kod kuće, uz roditelje koji reči izgovaraju pravilno, nego u vrtiću gde deca uče od vršnjaka koji reči izgovaraju nepravilno. Logopedi kažu i da im često u ordinaciju dolaze deca koja ne znaju da govore ali zato vešto barataju kompjuterskim mišem jer dane provode uz igrice.
Nedavno je objavljena studija po kojoj su deca koja su sisala prst ili koristila cuclu varalicu duže od tri godine su tri puta više izložena riziku razvoja govornih mana. Prema podacima iz iste studije grupe čileanskih lekara, deca koja do devetog meseca nisu hranjena na flašicu, imaju manju verovatnoću za razvoj poremećaja govora. Dr Klarita Barbosa, rukovodilac istraživanja, navela je da ipak dobijene rezultate treba posmatrati oprezno, s obzirom na to da na pojavu govornih mana utiču i drugi faktori.
Zbog svega ovoga stručnjaci smatraju da roditelji moraju hitno da reaguju i obrate se logopedu ako primete da njihovo dete ima problem sa govorom, učenjem ili da ne napreduje. Sa ovakvom decom često je potrebno da se radi gotovo svakodnevno, tokom više meseci, a po nekad i godinama.
Marija Ranisav
Sva pitanja Mariji možete postaviti na logoped@demetra.rs
Ostala pitanja o razvoju govora možete pročitati OVDE
Objavljen: 15. maj 2017. godine, ažuriran: 8. januar 2024. godineSave