Kako motivisati tinejdžera da ne odustane od svojih ciljeva u 7 koraka
Roditelji se suočavaju sa brojnim izazovima kada je pubertet u pitanju. Jedan od njih je i kako motivisati tinejdžera da ne odustane na putu do ostvarenja svojih ciljeva. Svaki roditelj želi da njegovo dete ostane motivisano da koristi prilike, radi uzbudljive stvari, uči i napreduje u ostvarenju svojih želja i ciljeva. Međutim, dobar deo tinejdžera ne želi da napusti zonu komfora, teško se odlučuje da nešto započne, a veoma lako da poželi da napusti.
Uvek treba imati u vidu da ih pubertet čini opreznijim, više se plaše neuspeha. Nisu više samouvereni kao što su bili par godina ranije. Ovo je veoma osetljiv period, a često ni sami nisu sigurni šta je to što oni žele.
Ako brinete zbog nedostatka motivacije i pitate se kako motivisati tinejdžera da sledi svoje planove, mnogo možete uraditi da mu pomognete i budete podrška.
Kako motivisati tinejdžera?
Budite inspirativni – Ljude pokreće kada slušaju priče o uspehu. Podelite sa detetom priče o tome kako ste postavili neki cilj i šta i kako ste radili da biste ga ostvarili. Možete mu preneti i neke priče iz okruženja ili među poznatima. Postoji i mnoštvo knjiga o uspešnim ljudima i njihovom putu do uspeha prema uzrastima.
Budite optimista – Možda vaš tinejdžer nema pozitivnu sliku o nečemu jer mu je nepoznato. Budite sigurni da ste mu optimistično predstavili nove mogućnosti. Dajte mu do znanja da mislite da je on sposoban da ostvari svoje ciljeve i da imate velika očekivanja od njega. Naravno, nemojte vršiti pritisak i budite realni. Ništa nećete postići ni ako tako postavite lestvicu visoko da se dete oseća dodatno frustrirano što to ne može da postigne.
Ne poredite dete sa sobom – Kao što roditelji nekada svoje neostvarene snove pokušavaju da ostvare preko dece, tako ima i onih koji ih mogu sprečiti zbog ličnih frustracija. Moguće je da ste ogorčeni što niste uspeli u nekom sportu ili dobili posao koji ste želeli, pa sada želite da dete zaštitite od istog razočarenja. Budite ponosni i na svoje pokušaje. Nikada nije kasno da iznova probate da se okušate u nečemu novom, a to će dodatno podstaći i vaše dete da se bori.
I neuspeh je u redu – Ukoliko se ne plašite neuspeha, moguće je da će i vaše dete isto razmišljati. Svako iskustvo je važno i uči nas. Samim tim što tinejdžer pokuša da se bavi nečim već je uspeo. Budite uzbuđeni ako odluči da se okuša u školskoj predstavi i recite mu da je njegov trud i spremnost da pokuša zaista veliki.
Razmislite o nekoj vrsti nagrade – Svi su motivisani nagradama. Ne samo deca, već i odrasli. Ako vaš tinejdžer poželi da postigne određeni cilj, obavezno to i proslavite. To ne mora značiti da je potrebno nešto skupo, već odlazak u poslastičarnicu ili bioskop. Postavljanje ciljeva je divan način da ohrabrite dete i motivišete ga da uspe. Izvor: Frontiers
Nemojte upravljati njegovim odlukama – Ako dete zna šta želi i stremi tome, biće spremniji i da postavi ciljeve i ostvari ih. Dozvolite mu da odluči čime želi da se bavi – da li da igra košarku ili se priključi školskom horu ili bendu. Dajte mu mogućnost da sam bira i odlučuje.
Uživajte i posmatrajte – Kada dete zna šta želi, pokrene se, uči i stremi ka svom cilju, vama ostaje samo da uživate. Dete će ići na svom putu i istraživati, ali neka zna i da ste ponosni na njega, da ga bodirite i podržavate na tom putu. Nemojte ga ni „gušiti“ i preterivati sa pritiskom. Bolje je da samo uživate i da se to vidi. Dobra atmosfera i međusobna ljubav je pun pogodak koji će dete „nositi“ na putu do uspeha.
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Neretko ljudi imaju neprijatno iskustvo putovanja kada ga prati mučnina tokom vožnje. Ona se nekada javlja i na veoma kratkim relacijama i nezavisno od prevoznog sredstva koje koristite. Naziva se i bolest kretanja, a simptomi koji je prate su vrtoglavica, mučnina i glavobolja.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Pubertet je period burnih promena koje pogađaju i um i telo tokom puberteta. Glavni "pokretači" svih tih promena su hormoni – hemijske supstance koje proizvode žlezde u telu i koje utiču na skoro svaki aspekt razvoja.
Dečaci u pubertetu su veoma osetljivi, iako će vam njihovo ponašanje veoma često izgledati sasvim suprotno. Dečaci inače ne razmišljaju mnogo o odrastanju unapred, posebno kada je u pitanju njihov telesni razvoj. Oni često misle da se nikada neće zaljubiti i da je sve to jedno veliko “bljak”.
Devojčice intenzivno rastu u pubertetu, u periodu između 10. i 14. godine, a dostižu svoj rast obično kada napune 15 godina i to je vreme kada devojčice prestaju da rastu.
Dok jedna grupa roditelja smatra da su bebe i mališani najveći izazov roditeljstva, drugi smatraju da su to deca u pubertetu. Šta je veći izazov za roditelje – mala ili velika deca? Da li je teže imati malo dete ili tinejdžera?
Pubertet često počinje pre nego što roditelji to očekuju, a ponekad i pre nego primete, posebno kada su u pitanju devojčice u pubertetu. Ovo je period na koji često niko od članova porodice nije u potpunosti spreman, a ni siguran kako da se snađe i ponaša.