Napadi besa kod dece (poznato i kao tantrum) su česti i priča o njima je uvek aktuelna. Drago mi je da mnogi pišu i pričaju o ovoj temi jer iznoseći svoja viđenja i iskustva daju ideje kako se može rešiti ovaj izazov.
Iako ne postoji jedinstven recept sprečavanja napada besa kod dece, postoji mogućnost direktnog uticaja na smanjenje broja tih situacija. Tekst je upravo o tome.
Univerzalne smernice koje zaustavljaju dečje napade besa u fazama nastajanja
Znam koliko je stresno za roditelja da gleda svoje dete kako se valja od besa i pritom ima utisak da ništa ne može da učini kako bi ga umirilo. Ukoliko se ova situacija često ponavlja kod vas, verujem da ste baš iscrpljeni i bez ideja kako da pomognete detetu (a i sebi). Vreme je da se opustite i smanjite strepnju tako što ćete se upoznati sa stvarima koje možete uraditi kako bi napade besa zaustavili još u fazama nastajanja.
Svako dete na različit način doživljava i ispoljava osećanje ljutnje, ipak postoje neke „univerzalne“ smernice koje mogu pomoći u zaustavljanju napada besa u fazama nastajanja:
Emocionalna pismenost. Naučite dete da prepozna kod sebe različite emocije, a zatim i kako da ih adekvatno ispolji. Kada je reč o ljutnji, važno je dete naučiti kako da ispolji ljutnju, a da ne bude nasilan. Jedan od načina ispoljavanja ljutnje jeste da priča o svojim osećanjima, zašto se tako oseća, šta može da uradi kako bi se bolje osećao.
„Bolje sprečiti, nego lečiti“. Pokušajte da sprečite tantrum pre nego što počne. Važno je da naučimo i prepoznamo šta je to što veoma uznemirava naše dete kako bismo na vreme reagovali. Ipak, postoje iznenadne situacije iz kojih ne možemo da izdvojimo dete (npr. odlazak kod lekara) pa je za te situacije dobro da imamo već unapred dogovoren scenarijo „šta ako-onda ćemo“. Mnogo više ćemo o ovome pričati na vebinaru „Kako ukrotiti dečji bes?“ 19.06.2019. u 21h. Prijavite se ovde.
Pričajte tiho. Često koristim ovu tehniku kada tenzija počne da „narasta“. Umesto da vičem na njih, počnem da govorim vrlo tiho i to ih učini zainteresovanim da čuju šta to pričam, te se umire da bi me čuli. Ukoliko ovu tehniku niste do sada koristili, potrebno je malo vremena da se svi naviknete, ali vredi.
Zadržati smirenost. Ovo je najveći izazov za roditelja kada se radi o napadu besa njihovog deteta. Vikanje i pretnje će samo „hraniti“ tantrum jer to ponašanje će biti poruka: “Kada osećaš ljutnju i/ili nemoć, ti treba da vičeš i pretiš”. To nije ono što želimo, te nam je najbolje da ostanemo smireni i ne gubiti kontrolu nad situacijom. Meni pomaže da brojim u sebi do 10 i dišem duboko, a šta vama može pomoći? Jedan segment vebinara „Kako ukrotiti dečji bes?“ je posvećen strategijama koje roditelji mogu koristiti kako bi ostali smireni kada dete to nije. Prijavite se ovde.
Razumeti uzrok besa kod dece. Pokušajte da razumete zašto dete ima napad besa. Ukoliko vaše dete ima napade besa iznova i iznova, veoma je važno da prepoznate zašto to radi. Pitanja tipa: „Koji je cilj njegovog ponašanja? Šta želi da postigne tim ponašanjem?“, mogu vam pomoći da otkrijete uzrok tog ponašanja. Možda će vam biti potrebno više vreme da to prepoznate, ali vredi.
Smanjite broj „okidača“. Ovladajte tantrum uzročnicima. Kada ste prepoznali šta je to što frustrira vaše dete, pomozite mu da prevaziđe tu prepreku. Na primer, može se desiti da ispad bude izazvan nemogućnošću da se samo obuče. Radite na tome i pomozite mu da prevlada ovu prepreku i eto možete precrtati jedan razlog sa spiska mogućih „okidača“ napada besa.
Zapamtite, potrebno je vreme da biste usvojili ove nove načine ponašanja (ovo se odnosi na sve članove porodice). Strpljenje i doslednost su vam „saveznici“ u borbi sa ovim roditeljskim izazovom, a konkretne tehnike kako razgovarati i šta raditi u tim situacijama ćete dobiti na vebinaru „Kako ukrotiti dečji bes?“ koji organizujemo 19.06.2019. u 21h. Vebinar realizuju dva psihologa, psihoterapeuta i stručnjaka sa dugogodišnjom edukacijom i iskustvom u radu sa roditeljima i decom, Manuela Kamikovski koja stoji iza stranica Mamino vreme i Nikolina Milosavljević koja stoji iza stranice Racionalno & pozitivno roditeljstvo.
Kako izlazite na kraj sa dečjim besom?
Autor teksta: Manuela Kamikovski,
mama, psiholog, sistemski porodični psihoterapeut, praktičar terapije igrom, asertivni trener, osnivač i urednik stranice maminovreme.org
Manuela Kamikovski je stručni saradnik portala Demetra
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Važno je da znamo i kako stres utiče na plodnost. U današnjem ubrzanom načinu života, stres je postao svakodnevica. Iako su svi svesni njegovog negativnog uticaja na opšte zdravlje, manje je poznato koliko stres može uticati na plodnost. Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući…
Celijakija je digestivni problem koji je uzrokovan abnormalnom reakcijom imuniteta na gluten, odnosno kao enteropatija osetljiva na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u nekoliko vrsta žitarica: pšenica, spelta, ječam, a ovas je najčešće kontaminiran. Problem je u tome što se gluten u tragovima može naći u mnogim prerađenim namirnicama, pa čak i u…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući šanse za začeće. Međutim, stres ne može biti direktan uzrok spontanog pobačaja.
Celijakija je digestivni problem koji je uzrokovan abnormalnom reakcijom imuniteta na gluten, odnosno kao enteropatija osetljiva na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u nekoliko vrsta žitarica: pšenica, spelta, ječam, a ovas je najčešće kontaminiran.
Jedno od najčešćih pitanje koje postavljaju novopečene mame je kako znati da li beba dovoljno sisa. Da li beba dobija dovoljno mleka. Jer, slobodno možemo reći da nam je u genetskom kodu potreba da znamo da nam je mladunče nahranjeno, sito, podmireno. Ali kako to odrediti kad mlekone vidimo dok iz dojke prelazi u bebina usta?
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Roditeljima beba se čini da je seksualni razvoj njihove dece veoma daleko. Zapravo, naučno je dokazano da se dešava da već na ultrazvučnom pregledu može da se uoči erekcija kod beba dečaka, kao i prva vaginalna lučenja već tokom prvog dana nakon rođenja. Seksualnost kod dece i njen razvoj tokom prvih godina života je ključan za normalno odrastanje deteta.
San je neophodan za decu, njihovo zdravlje i rast. Roditelji često ne znaju da li da dete koje ne želi da spava puste ili je spavanje preko dana kod dece obavezno. Tačnije, kada prestaje spavanje dece preko dana?