Pubertet je period burnih promena koje pogađaju i um i telo tokom puberteta. Glavni „pokretači“ svih tih promena su hormoni – hemijske supstance koje proizvode žlezde u telu i koje utiču na skoro svaki aspekt razvoja.
Šta su hormoni i zašto su važni za um i telo tokom puberteta?
Hormoni su hemijski glasnici koji putuju kroz krvotok i daju „naredbe“ različitim delovima tela. U pubertetu, hipotalamus u mozgu pokreće čitav proces tako što šalje signal hipofizi (maloj žlezdi u mozgu) da počne da luči hormone koji utiču na polne žlezde – testise kod dečaka i jajnike kod devojčica.
Ove žlezde zatim počinju da proizvode testosteron (pretežno kod dečaka) i estrogen i progesteron (pretežno kod devojčica), što vodi ka velikim promenama.
Promene u umu tokom puberteta – zašto se osećanja menjaju?
Hormoni ne utiču samo na telo – oni snažno utiču i na mozak i emocije.
Promene raspoloženja: Hormonske oscilacije mogu izazvati nagle promene raspoloženja – od euforije do tuge u kratkom roku.
Osećaj nesigurnosti: Zbog fizičkih promena, tinejdžeri mogu postati samosvesni i početi da sumnjaju u sebe.
Potreba za nezavisnošću: Mozak se menja, naročito deo odgovoran za donošenje odluka i razumevanje posledica, što može dovesti do sukoba sa roditeljima.
Pojačana seksualna radoznalost: Kako se povećava nivo polnih hormona, raste i interesovanje za romantične i seksualne odnose.
Zašto je sve ovo normalno?
Promene kroz koje telo i um prolaze u pubertetu su potpuno prirodan i neophodan deo odrastanja. Svaka osoba prolazi kroz pubertet na svoj način i svojim tempom – kod nekih se promene dešavaju ranije, kod drugih kasnije.
Saveti za tinejdžere (i njihove roditelje):
Prihvatanje promena: Ne upoređuj se s drugima – svi se razvijaju različito.
Razgovor pomaže: Otvoren razgovor sa roditeljima, nastavnicima ili školskim psihologom može pomoći da se razjasne osećanja i strahovi.
Briga o telu: Higijena, pravilna ishrana, san i fizička aktivnost pomažu telu da lakše prođe kroz pubertet.
Informisanost: Čitanje pouzdanih informacija o pubertetu može pomoći da se osećaš sigurnije i spremnije.
Rezime
Hormoni su moćni vodiči kroz put od detinjstva do odraslog doba. Iako pubertet može izgledati zbunjujuće i izazovno, uz razumevanje i podršku, ovo može biti i uzbudljivo vreme ličnog rasta i sazrevanja.
Dolazi proleće i vreme kada se menja zemlja za cveće ukoliko je to potrebno. Na koji način je treba promeniti? Koliko često treba menjati zemlju u saksijama? Koju odabrati? Pokušali smo da damo odgovor na ova i druga pitanja vezana za održavanje biljaka.
Najčešće je 6.nedelja trudnoće ona u kojoj žena odlazi na prvi ultrazvučni pregled, često ima prilike i da vidi srčanu radnju ploda i onda mirno iščekuje naredni ultrazvučni pregled i druga testiranja. Organi vaše bebe ove nedelje počinju da se formiraju.
San nije luksuz – on je biološka potreba i veliki je značaj sna za hormone. Dok svi znamo koliko se bolje osećamo nakon dobrog noćnog sna, važno je razumeti da san direktno utiče na hormonski balans kod žena.
Devojčice intenzivno rastu u pubertetu, u periodu između 10. i 14. godine, a dostižu svoj rast obično kada napune 15 godina i to je vreme kada devojčice prestaju da rastu.
Dok jedna grupa roditelja smatra da su bebe i mališani najveći izazov roditeljstva, drugi smatraju da su to deca u pubertetu. Šta je veći izazov za roditelje – mala ili velika deca? Da li je teže imati malo dete ili tinejdžera?
Pubertet često počinje pre nego što roditelji to očekuju, a ponekad i pre nego primete, posebno kada su u pitanju devojčice u pubertetu. Ovo je period na koji često niko od članova porodice nije u potpunosti spreman, a ni siguran kako da se snađe i ponaša.
Bilo da ste roditelj ili dete, sigurno ste se zapitali kako se nositi s promenama raspoloženja u pubertetu. Tokom puberteta, tinejdžeri često prolaze kroz emocionalne “rolerkostere” – u jednom trenutku osećaju se odlično, a već u sledećem tužno, besno ili zbunjeno. Ovo nije znak da nešto nije u redu – već prirodan deo razvoja. Ključ je razumevanje i usvajanje strategija za nošenje sa tim promenama.