Usporen razvoj govora kod dece je tema koja izaziva veliku pažnju stručnjaka, roditelja i edukatora. Razvoj govora je ključni aspekt ukupnog razvoja deteta, jer utiče na socijalne interakcije, akademske performanse i emocionalni razvoj. U nastavku su predstavljene ključne informacije, studije i izvori koji se bave ovim problemom.
Usporen razvoj govora obuhvata kašnjenje u razvoju sposobnosti verbalne komunikacije u poređenju sa tipičnim razvojem za određeni uzrast. Prema Američkom udruženju za govor-jezik-slušanje (ASHA), oko 10-15% dece predškolskog uzrasta može imati neki oblik problema sa govorom ili jezikom.
Uzroci usporenog razvoja govora mogu biti mnogobrojni, a neki od njih su:
Genetski faktori: Porodična istorija problema sa govorom ili jezikom.
Senzorni deficiti:Problemi sa sluhom mogu značajno uticati na razvoj govora.
Neurološki poremećaji: Stanja kao što su cerebralna paraliza ili autizam.
Faktori okruženja: Nedostatak stimulacije ili interakcije sa roditeljima i okolinom.
Socio-ekonomski status: Djeca iz socio-ekonomski ugroženih porodica su podložnija riziku zbog manjka resursa i stimulativnog okruženja.
Šta se smatra usporenim razvojem govora?
Usporen razvoj govora se odnosi na kašnjenje u razvoju verbalnih komunikacijskih sposobnosti kod deteta u poređenju sa tipičnim razvojnim normama za određeni uzrast. Ovo može uključivati kašnjenja u razvoju rečnika, gramatičkih struktura, artikulacije, i drugih aspekata verbalne komunikacije.
Usporen razvoj govora do 12 meseci
Tipičan razvoj: Bebe počinju da brbljaju, koriste jednostavne zvuke i reaguju na zvukove i glasove. Pojavljuju se prvi jednostavni slogovi kao “ba-ba” ili “ma-ma”.
Znakovi usporenog razvoja: Nedostatak brbljanja, minimalna ili nikakva reakcija na zvukove i glasove.
12-18 Meseci
Tipičan razvoj: Bebe obično koriste prve reči, imenuju predmete i ljude, razumeju jednostavne naredbe.
Znakovi usporenog razvoja: Manje od 10 reči, nesposobnost da slede jednostavne naredbe, malo interesovanja za verbalnu komunikaciju.
18-24 Meseca
Tipičan razvoj: Rečnik se brzo širi, koriste se jednostavne dvorečne fraze, razume se veći broj reči i fraza.
Znakovi usporenog razvoja: Manje od 50 reči, nesposobnost da kombinuju dve reči u fraze, teškoće u razumevanju jednostavnih uputa.
2-3 Godine
Tipičan razvoj: Deca koriste jednostavne rečenice, postavljaju pitanja, njihova govor postaje razumljivija ljudima van porodice.
Znakovi usporenog razvoja: Teškoće u sastavljanju rečenica, govor koji je teško razumljiv, ograničen rečnik u odnosu na vršnjake.
Usporen razvoj govora 3-4 Godine
Tipičan razvoj: Deca koriste složenije rečenice, pričaju kratke priče, postavljaju i odgovaraju na pitanja.
Znakovi usporenog razvoja: Gramatičke greške koje nisu tipične za uzrast, teškoće u izražavanju misli i potreba, govor koji i dalje nije razumljiv ljudima van porodice.
Istraživanja o razvoju govora kod dece
Studija koje je pratila razvoj dece od njihovog rođenja do šest godina starosti zaključila je da deca koja imaju ranije i kontinuirane interakcije sa roditeljima pokazuju značajno bolje rezultate u razvoju govora. Izvor: NIH
Istraživači su otkrili da deca koja su izložena većem broju različitih reči tokom ranog detinjstva pokazuju brži razvoj rečnika i boljih komunikacionih veština u kasnijim godinama. Izvor: Chicago
Ova analiza je pregledala preko 30 različitih studija koje su ispitivale efekte ranih intervencija na decu sa usporenim razvojem govora. Zaključeno je da rana intervencija značajno poboljšava komunikacione veštine i smanjuje dugoročne negativne posledice .
Rana dijagnostika je ključna za uspešan tretman. Pedijatri i logopedi koriste različite metode za procenu razvoja govora, uključujući:
Standardizovane testove za procenu rečnika i gramatičkih veština.
Opservaciju interakcija deteta sa roditeljima i vršnjacima.
Intervencije često uključuju:
Logopedske terapije: Personalizovane sesije sa logopedom.
Porodične programe: Edukacija roditelja o tehnikama stimulacije govora.
Tehnološke alatke: Aplikacije i igre dizajnirane za poboljšanje komunikacionih veština.
Da li je dovoljno da dete odlazi 2 puta nedeljno kod logopeda kako bi se rešio problem?
Posete logopedu dva puta nedeljno mogu biti vrlo korisne za dete sa usporenim razvojem govora, ali to obično nije dovoljno samo po sebi. Efikasan tretman često zahteva multidisciplinarni pristup i aktivnu ulogu roditelja i negovatelja kod kuće.
Najvažniji faktori za razvoj govora i ono što treba činiti je:
1. Aktivno učešće roditelja – Roditelji igraju ključnu ulogu u stimulaciji govora i jezika kod deteta. Evo nekoliko strategija koje roditelji mogu koristiti:
Redovno čitanje knjiga zajedno sa detetom može pomoći u proširenju rečnika i razumevanju jezika.
Uključivanje deteta u razgovore, postavljanje pitanja i ohrabrivanje deteta da odgovara.
Opisivanje svakodnevnih aktivnosti i predmeta može pomoći detetu da poveže reči sa stvarima i radnjama.
Korišćenje pesama, igara i rimovanih stihova za stimulaciju govora.
2. Stimulativno okruženje – Kreiranje stimulativnog okruženja kod kuće može značajno doprineti razvoju govora:
Korišćenje edukativnih igračaka – Igračke koje potiču verbalnu interakciju.
Ograničavanje ekrana – Smanjenje vremena provedenog ispred ekrana i podsticanje interakcije sa stvarnim svetom.
3. Konsultacija sa drugim stručnjacima
Audiolog: Provera sluha može biti ključna, jer problemi sa sluhom često utiču na razvoj govora.
Pedijatar i specijalisti: U nekim slučajevima može biti korisno konsultovati se sa pedijatrom ili drugim specijalistima za dodatnu procenu i savete.
4. Individualizovani plan terapije – Logoped može kreirati individualizovani plan terapije koji uključuje specifične vežbe i aktivnosti prilagođene detetovim potrebama. Roditelji treba da sarađuju sa logopedom kako bi se osiguralo da se te vežbe sprovode i kod kuće.
5. Kontinuirana procena i praćenje napretka – Redovne procene napretka su važne za prilagođavanje terapije i osiguranje da dete napreduje kako se očekuje. Logoped će redovno procenjivati napredak i po potrebi prilagođavati plan terapije.
Ove dodatne mere, u kombinaciji sa redovnim posetama logopedu, mogu značajno pomoći detetu da razvije potrebne veštine govora i jezika. Pre svega je važno da imate na umu da RODITELJI (ILI STARATELJI) imaju ključnu ulogu u razvoju govora i da će imati neuporedivo više uspeha ako oni odvoje vreme i posvete se tome nego drugi ljudi iz okruženja koji se bave detetom i čuvaju ga.
Koliko ekrani mogu uticati na usporen razvoj govora?
Korišćenje ekrana može imati značajan uticaj na razvoj govora kod dece, posebno ako je prekomerno ili neadekvatno regulisano. Istraživanja su pokazala nekoliko načina na koje ekrani mogu doprineti usporenom razvoju govora. Pre svega je to zbog nedostatka kontakta licem u lice jer previše vremena ispred ekrana smanjuje interakcije sa roditeljima.
Zatim, deci nedostaje AKTIVNO UČENJE koje nastaje tokom razgovora, čitanja i igranja igara koji podstiču verbalnu komunikaciju i mnogo su efikasniji za razvoj jezika. Pored toga, upitan je i kvalitet sadržaja koji dete gleda na televiziji ili mobilnom telefonu.
Čak ni aplikacije za razvoj govora ne mogu zanemiti interakciju sa roditeljima.
Rezime
Usporen razvoj govora je kompleksan problem koji zahteva multidisciplinarni pristup. Uz pravilnu dijagnostiku i intervenciju, većina dece može prevazići ove poteškoće i razviti adekvatne komunikacione veštine. Kontinuirano istraživanje i edukacija su ključni za poboljšanje ishoda za ovu decu.
Objavljen: 15. septembar 2022. godine, ažuriran: 16. januar 2025. godine
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja. U ovom tekstu1 Šta je dvopek i…
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate – vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju. Iako su vrlo osetljivi, ne…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Dvopek je hrskava, dvostruko pečena vrsta hleba koja se često preporučuje u ishrani osoba koje imaju problema sa varenjem ili se oporavljaju od stomačnih tegoba. Međutim, da li je zdravo jesti dvopek? Da li je dvopek zaista zdrav izbor u svakodnevnoj ishrani? Evo šta kažu stručnjaci i istraživanja.
Rođeni 30.juna poseduju izuzetno izraženu harizmu, toplinu i pronicljivost, ali i neobičnu mešavinu snage i ranjivosti. Njihova ličnost je često oslonjena na unutrašnju mudrost, snažnu intuiciju i duboku emotivnu inteligenciju. Ove osobe su prirodni diplomate - vešto balansiraju emocije i razum, čak i kada drugi oko njih to ne uspevaju.
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Oko toga da li redovan seks produžava život ili zdrave osobe imaju češće seks uvek postoje brojne rasprave. To mu dođe kao ono da li je starija kokoška ili jaje. Bilo kako bilo, seksualni odnosi mogu samo da poboljšaju kvalitet vašeg života i, ukoliko je moguće, ne bi trebalo da ih izbegavate i smatrate bespotrebnim.
Blizu 20% svih trudnoća koje su potvrđene završi se spontanim pobačajem, dok do biohemijske trudnoće dolazi u čak oko 50% slučajeva, ali žene tada ni ne znaju još uvek da su ostajale u drugom stanju. Koliki je uticaj kariotipa na ponovljeni pobačaj i kako se utvrđuje da je roditeljski kariotip uzročnik?
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Možda vas izluđuje to što dete žvaće majicu, ali ako se prisetite faze kada je bilo beba i stavljalo u usta sve što uspe da dohvati, možda će vam stvari postati jasnije. Bebe to rade da bi naučile kako izgleda svet oko njih, kada ih muči izbijanje zubića, ali ako pričamo o godinama kasnije, zašto dete stavlja majicu u usta? Koji je razlog što deca to rade?
Razvoj samopouzdanja kod dece samohranih roditelja je kompleksan proces koji može biti pod uticajem različitih faktora. Ova tema postavlja zanimljiva pitanja o tome kako jednoroditeljska porodica utiče na formiranje samopouzdanja kod dece u poređenju sa decom koja žive sa oba roditelja.
Roditeljima beba se čini da je seksualni razvoj njihove dece veoma daleko. Zapravo, naučno je dokazano da se dešava da već na ultrazvučnom pregledu može da se uoči erekcija kod beba dečaka, kao i prva vaginalna lučenja već tokom prvog dana nakon rođenja. Seksualnost kod dece i njen razvoj tokom prvih godina života je ključan za normalno odrastanje deteta.
San je neophodan za decu, njihovo zdravlje i rast. Roditelji često ne znaju da li da dete koje ne želi da spava puste ili je spavanje preko dana kod dece obavezno. Tačnije, kada prestaje spavanje dece preko dana?