Neodoljiva potreba za sređivanjem doma pred porođaj
Iznenada se tokom trudnoće može dogoditi da dobijete neodoljivu želju da pospremite dom od poda do plafona. To se zove “sindrom gnežđenja“ i uobičajen je u poslednjem tromesečju trudnoće. Naročito izražen je u poslednje dve nedelje pred očekivani termin porođaja.
Ovaj sindrom je univerzalan fenomen u prirodi. Baš kao što ptica pravi gnezdo tako i trudnica želi da pospremi dom i pripremi ga za novorođenče.
Svaka žena ima ovaj sindrom, ali se drugačije manifestuje. Neke će samo želeti da sve bude čisto, druge će dobiti otrebu da promene raspored nameštaja, a treće da kupe novu posteljinu za krevet. Često je i da žene odluče da pospreme celu kuhinju i svaki komad posuđa prebrišu i slože ponovo.
Umor prati poslednje tromesečje, pa se, ukoliko baš ne možete da obuizdate potrebu da uređenjem doma obratite za pomoć partneru ili nekome ko bi mogao da vam pomogne.
Čak i ukoliko se dobro osećate, nemojte preterivati. Imate dodatne kilograme, beba vam uzima energiju, poslednje što je potrebno je da budete iscrpljeni kada porođaj počne. Pokušajte da odmarate što više i čuvate energiju za kasnije.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Neretko se upravo zbog boljeg razumevanja dodaju popularni smajliji, kako bi se bolje dočaralo kako neka rečenica zapravo nije ozbiljna iako tako deluje, ako na kraj ne dodamo smajli sa osmehom.
Obilna menstruacija (menoragija) je mnogo češći problem nego što se misli. Istraživanja pokazuju da se procene učestalosti kreću od 5% do čak 58% žena reproduktivnog doba, u zavisnosti od načina merenja i populacije koja se posmatra.
Razumevanje bioloških promena i procesa kroz koje telo prolazi iz decenije u deceniju može pomoći da razumemo zašto se naše potrebe za hranom menjaju i kako se menjaju periodi gladi i sitosti.
Sigurnosni pojasevi smanjuju rizik od smrti za prednjim sedištima u putničkim automobilima za 45 posto, a rizik od umerene do kritične ozlede smanjuje za 50 posto.