Imam devojčicu staru 22 meseca. Na prvoj kontroli je ustanovljen hipotonus mišića, bila je jako mlitava nije podizala glavu. Sa tri meseca počela je da diže glavu, sa devet meseci samostalno da sedi. Još uvek ne hoda. Pre nekih dva meseca počela je da puzi da se podiže i penje.
Ne govori. Od reči kaže samo „mama“ i „me-me“ za mleko. Pre toga je, sa devet meseci, govorila: tata, deda, mama i baba
Ne odaziva se uvek na ime. Lepo se igra. Ponavlja radnje, iskazuje osećanja. Ne razume baš sve. Recimo kad joj kažem ,,daj igračku“ ona ne doda, a kad joj kažem: „lezi na jastuk, ona legne“ ili hajde da skupimo kocke – skuplja.
Ima kontakt očima. Da napomenem da smo do 12 meseci jeli blendiranu hranu i da je povremeno gledala crtaće na maternjem jeziku, ne preterano.
Kada uzme olovku, zna da treba da crta. Sveska kada je naopako ona je okrene i lista. Zabrinuta sam jako da li mogu biti veće posledice s tim da ona kasni u razvoju. Isto tako, da napomenem, kada je pedijatar rekao da je hipotonična ništa nije preduzeo po tom pitanju, pa ni sad na poslednjoj kontroli, već samo priča kako je izuzetno plašljiva i oprezna.
Imamo strah bila je dva puta u bolnici jednom sa 5 meseci i sa 9 zbog ešerihije od tada ima jako veliki strah. Molim Vas za mišljenje.
Odgovor logopeda: Dete ima hipotonus mišića i ne priča
Poštovana S,
Prvo bih prokomentarisala hipotonus i pedijatra koji Vas nije poslao kod fizijatra ili dalje kod defektologa koji bi radio sa detetom na razvoju motorike, kako krupne tako i fine motorike.
Motoroka je nerazdvojiva od samog govora koji i jeste motorni čin, ali zavisi i od saznajnog razvoja. Sami ste naveli da je kasnila u sedenju, puzanju, hodanju. Takođe i unos pasirane hrane utiče na razvoj oralne motorike a samim tim i na govor. Mišići koji učestvuju u hranjenju i gutanju su isti mišići kojima govorimo. Moj savet je da pre svega zakažete defektološku procenu, kako bi što ranije otpočeli sa tretmanom a potom uključite i logopeda koji će stimulisati govirno-jezički razvoj a do tada potražite savete na koji način možete stimulisati dete u kućnim uslovima.
Vežbama i ranom stimulacijom možete mnogo postići i pomoći joj da napreduje.
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Pad testosterona može početi već posle 30. godine, a kod nekih muškaraca simptomi postaju izraženiji posle 40. ili 50. godine. Problem je u tome što se promene često pripisuju stresu, umoru ili „normalnom starenju“, pa se ne prepoznaje da u pozadini može biti hormonski disbalans.
Neretko ćete čuti priče, posebno pre par decenija, kada ultrazvučni pregledi nisu bili lako dostupni, da je žena mislila da prolazi kroz menopauzu, a ispostavilo se da je u drugom stanju.
Andropauza označava fazu života muškaraca kada dolazi do postepenog smanjenja proizvodnje testosterona, ključnog muškog hormona. Za razliku od ženske menopauze, koja se dešava iznenada i obično u srednjim godinama života, andropauza se javlja postepeno i može početi već oko 40. godine života, iako se simptomi često primećuju u kasnijim fazama života.