Simptomi menopauze su uglavnom prilično jasni i kod većine žena su dovoljan znak , ali kako se postavlja dijagnoza menopauza. Ako pak imate samo neredovne menstruacije i brinete, najbolje je da se obratite svom ginekologu. Posebno je važno da se javite na vreme, ako još uvek niste u godinama kada bi trebalo da uđete u menopauzu.
Važno je napomenuti i da nemaju sve žene potrebu da koriste terapiju tokom menopauze. Naprotiv, kod velikog broja žena ovaj proces teče svojim putem i bez većih problema, osim onih koji su očekivani.
Perimenopauza se uglavnom dijagnostikuje klinički na osnovu simptoma i promena u obrascu menstrualnog krvarenja, dok se menopauza dijagnostikuje 12 meseci od poslednje menopauze. Rana menopauza se javlja između 40 i 45. godine života, a preuranjena insuficijencija jajnika je do 40. godine života. Prosečna starost menopauze je 51. godina.
Postoje određeni slučajevi ukojima se mogu preporučiti dalja ispitivanja. Možda će vaš lekar smatrati da je potrebno da proverite nivo hormona iz krvi – FSH, estrogen, kao i hormon štitne žlezde – TSH. Razlog tome je što tokom menopauze nivo estrogena i FSH opada, a poremećaj u radu štitne žlezde može pokazati simptome slične menopauzi.
Kada se postavlja dijagnoza menopauza u obzir se uzimaju i:
Menopauza ne podrazumeva da ćete dobiti neku terapiju. Naprotiv. Treba da znate da je kraj reproduktivnog perioda jedno prirodno stanje. Najčešći tretmani u ovom periodu su oni koji se odnose na ublažavanje simptoma menopauze. Lekovi koje ćete možda usput dobijati, takođe mogu biti posledica hroničnih stanja koji se javljaju usled starenja – terapija za regulaciju krvnog pritiska ili dijabetesa, na primer.
Hormonska terapija u menopauzi
Estrogenska terapija je najefikasnija u ublažavanju simptoma menopauze. Posebno kada su valunzi i očuvanje kostiju u pitanju. Prepisivanje terapije će svakako zavisiti i od vaše porodične istorije. Hormonska terapija nije najidealniji izbor, jer nekada postoje rizici za kardiovaskularne probleme ili karcinom dojke, ali važno je sve detaljno ispitati i predvideti sve moguće neželjene posledice.
Možda će vam ginekolog prepisati i kremu na bazi estrogena koju ćete koristiti za vaginalno područje, kako bi se smanjili problemi sa vaginalnom suvoćom i urinarni problemi.
Dijagnoza menopauza i postmenopauza počinje godinu dana od poslednje menstruacije, a pre toga ne postoji pouzdan način da se utvrdi koliko će dugo simptomi menopauze trajati. Kod nekih žena oni traju 2 do 5 godina, kod 1 do 2 od 10 žena trajaće čak do 12 godina. Vaginalna suvoća i učestalo mokrenje mogu početi tokom perimenopauze i ostati trajno. Dok neke žene imaju problem sa vaginalnom suvoćom samo tokom seksualnih odnosa, druge ga imaju trajno.
Antidepresivi u menopauzi
Niske doze antidepresiva se mogu koristiti kako bi se smanjili simptomi menopauze, ali i poremećaji raspoloženja. Antidepresivi su posebno preporučljivi kod žena koje iz nekog razloga ne mogu da koriste hormonsku terapiju. Preporučuju se i suplementi koji sprečavaju pojavu osteoporoze. Dostupno je dosta različitih proizvoda koji smanjuju rizik od preloma kostiju i sprečavaju gubitak koštane mase. Svakako je važno da ništa ne koristite na svoju ruku, konsultujete svog lekara i insistirate na detaljnim analizama. Naglasite lekaru i kakve su vam navike, kao i da li konzumirate nešto od prirodnih preparata.
Jedan od najefikasnijih preparata je i dalje suplementacija običnim vitaminom D.
Objavljen: 18. jul 2019. godine, ažuriran: 30. decembar 2024. godine
Dijagnoza menopauza
Dijagnoza menopauza – literatura:
NICE: Menopause: diagnosis and management – https://www.nice.org.uk/guidance/ng23
UpToDate: Clinical manifestations and diagnosis of menopause – https://www.uptodate.com/contents/clinical-manifestations-and-diagnosis-of-menopause
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Kakav je uticaj menopauze na bešiku? Šta se menja i da li se menja kod svih žena? Šta se dešava sa urinarnim traktom kod žena u postmenopauzi? Kakvi su urogenitalni problemi posle menopauze?
Omiljeno jelo u našoj kući je bez premca pileći paprikaš. Do te mere ga deca vole, da im je to prošle godine bila želja da jedu uoči novogodišnjih praznika
Kakav je uticaj menopauze na bešiku? Šta se menja i da li se menja kod svih žena? Šta se dešava sa urinarnim traktom kod žena u postmenopauzi? Kakvi su urogenitalni problemi posle menopauze?
Tokom mladosti telo lakše održava mišićnu masu i telesnu težinu. Međutim, kako se približavamo menopauzi, smanjenje estrogena utiče na način na koji organizam skladišti masti, koristi energiju i održava kosti.
Valunzi nisu jedina stvar koja prati menopauzu. Mnoge žene osećaju tugu, gubitak, pa čak i žalost za delom života koji ostavljaju iza sebe. O tome se retko govori, a potpuno je normalno.
Menopauza može uticati na libido, uzbuđenje i seksualno zadovoljstvo. Saznajte zbog čega se seksualna želja menja i kako se mogu ublažiti neprijatni simptomi.
Živimo u vremenu kada nam misli retko miruju. Dok odgovaramo na poruke, planiramo obaveze i razmišljamo o problemima, često zaboravljamo ono što se dešava upravo sada.
Ako redovno spavate osam sati, a i dalje ste umorni, možda ste se zapitali isto što i hiljade žena na društvenim mrežama – da li nama zapravo treba više sna?