Godine 1980. autizam je bilo daleko ređi nego danas. U proseku se javljalo oko 4 slučaja u 10.000 dece. Najnovija istraživanja pokazuju da danas jedno od 50 dece ima autizam. Mnogi se pitaju zašto je autizam čest danas? Iako je teško dobiti tačnu procenu, potpuno je jasno da se stopa autizma drastično povećala u poslednjih nekoliko decenija, zapravo najviše u poslednjih deset godina. Dakle, što se promenilo?
Postoji niz činilaca koji su doprineli povećanju broja slučajeva autizma.
Zašto je autizam čest?
To uključuje:
– Bolju svest o oboljenju
Godine 1980. autizam je prvi put uveden kao posebna dijagnostička kategorija. Do tog vremena, lekari ga podvode pod druge poremećaje, kao što je na primer shizofrenija detinjstva.
Od 1980. godine, a posebno u poslednjih desetak godina, među zdravstvenim radnicima i roditeljima znatno raste svest o ovom poremećaju. Pedijatri sada vrše skrinig na rane znakove upozorenja, a i roditelji su više informisani o toj tematici. Starija deca koja su imala znakove autizma ali nisu prepoznata kao autistična, sada su dobila ispravnu dijagnozu.
– Proširenje spektra simptoma
Usporedo sa naporima da se poveća svest, došlo je do promene dijagnostičkih kriterijuma koje sada priznaju autizam kao spektar. Sada se to naziva Autistički spektar poremećaja (Autism Spectrum Disorder (ASD)) – što je pomoglo da se obuhvati širok spektar simptoma koji nadilaze „klasičan“ autizam i koji uključuju i granične slučajeve socijalnog, komunikativnog i ponavljajućeg/stereotipnog ponašanja.
– Saznanja o uzroku
Poslednjih godina naučnici istražuju ogroman broj potencijalnih činilaca okoline koji bi mogli uzrokovati autizam (kao na primer izloženost toksinima, virusima i slično u fetalnom dobu). Postoji i veoma raširena teorija da je nasledni faktor presudan, kao i da su specifične genetske mutacije kod roditelja jedan od glavnih razloga za ovu “epidemiju” autizma, pogotovo zato što sve češće ljudi dobijaju decu u četrdesetim godinama. Neka istraživanja sugerišu i da ASD nastaje upravo zbog kombinacije te dve stvari – činilaca iz okoline i genetskog porekla.
Perfekcionizam je snažno izražen kod njih, pa sve što rade žele da bude urađeno do najsitnijih detalja. Ove osobe često deluju mirno i povučeno, ali iza te spoljašnje smirenosti krije se bogat unutrašnji život i snažna želja da doprinesu drugima.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.
Kod tinejdžera, kao i kod odraslih, mnogo benefita mogu imati dnevne dremke. Koliko je sna potrebno tinejdžeru tokom dnevne dremke? Ne više od 30 do 45 minuta. Ako duže budu spavali preko dana, nekada će se osećati još umornije.
Istraživanja sprovedena u našoj zemlji pokazuju da skoro svako peto dete ima izražene simptome emocionalnih poteškoća, a 3 do 7 odsto njih pati od kliničke depresije koja zahteva stručnu pomoć.
Treća nedelja 15. meseca donosi sve izraženiju želju za oponašanjem odraslih i prve značajnije korake u govoru. Strpljivo ga podstičite razgovorom, igrom i knjigama. Svaka nova reč i svaka zamišljena radnja deo su važnog procesa učenja i pripreme za naredne razvojne faze.
Zamislite se u detetovoj situaciji. Vaš mozak je obratio informaciju. Vi znate šta želite, ali nemate moć govora, ne znate da pišete ili objasnite pantomimom. Kako biste se osećali?
Raspored časova je osnovni alat koji pomaže učenicima i roditeljima da prate obaveze i obezbede da sve teče bez stresa. Preuzmite naš blanko raspored i organizujte svoj dan na najbolji mogući način!