Nedostatak vitamina D: Kako da znate da vam nedostaje vitamin D
Simptomi nedostatka vitamina D su slabost mišića, umor i gubitak kose. Tek od skoro se zna da je vitamin D potreban, ne samo za zdrave kosti, već se nalazi u svakoj ćeliji našeg organizma uključujući jajne ćelije, nervne ćelije i ostale.
Nedostatak vitamina D je najčešći nutritivni nedostatak na svetu. Sa druge strane, vitamin D je najefikasniji suplement, odnosno vitamin koji se najbolje koristi iz lekova ili suplemenata. Pored toga, za dovoljnu količinu vitamina D može vam biti dovoljno i izlaganje sunčevoj svetlosti, ali čini se da je upravo to ono što savremenom čoveku najviše nedostaje.
Simptomi nedostatka vitamina D su slabost mišića, umor i gubitak kose. Tek od skoro se zna da je vitamin D potreban, ne samo za zdrave kosti, već se nalazi u svakoj ćeliji našeg organizma uključujući jajne ćelije, nervne ćelije i ostale.
Kod koga se najčešće javlja nedostatak vitamina D?
Kod beba koje se hrane dojenjem,
ljudi koji su ograničeno izloženi sunčevoj svetlosti, kao i kod onih koji pokrivaju celu kožu kada izlaze napolje,
ljudi tamnije puti koji teže stvaraju vitamin D izlaganjem suncu,
ljudi sa povećanom telesnom težinom,
osobe koje su imale operaciju gastričnog bajpasa,
starije osobe (koža starenjem počinje da sintetiše sve manje vitamina D kada se izlažete sunčevoj svetlosti).
Pored navedenih grupa ljudi, nedostatak ovog vitamina mogu imati i ljudi čija creva ne apsorbuju dobro masti, pa se može javiti kod osoba koje imaju: celijakiju, cističnu fibrozu, ulcerozni kolitis, Kronovu bolest, kao i kod nekih bolesti jetre i bubrega.
Da li određena terapija može da izazove nedostatak vitamina D?
Da. Još jedna od posledica uzimanja terapija lekovima kao što su lekovi za mršavljenje, protiv napada, steroidi ili holesterol mogu dovesti do smanjenja nivoa vitamina D i njegove loše apsorpcije.
Koji su simptomi nedostatka vitamina D?
Velika većina ljudi ne zna da ima nedostatak vitamina D, jer su simptomi nekada neprimetni. Zapravo, nisu neprimetni, ali su nespecifični i često se pripisuju drugim stvarima dok se ne pojave komplikacije poput preloma noge. Telu je vitamin D potreban da apsorbuje kalcijum koji je ključan za kosti, ali je vitamin D važan i za imunitet, mišiće i nervni sistem.
Najčešći znaci nedostatka vitamina D su:
tuga i depresija,
promene raspoloženja,
opadanje kose,
probleme sa spavanjem,
umor i iscrpljenost,
nedostatak apetita,
bleda koža,
bolovi i bol u kostima,
slabost mišića,
tremor i grčevi,
trnci u rukama i nogama,
loš imunitet.
Važno je utvrditi da se radi o nedostatku vitamina D, a ne o drugom zdravstvenom stanju koje izaziva zdravstvene probleme.
rahitisa – deformiteta kostiju, usporenog rasta i krtih kostiju kod dece,
osteomalacije – omekšavanja kostiju,
osteopenije – niske gustine kostiju,
osteoporoze – stanja slabih i lomljivih kostiju.
Pored toga može da bude povezan sa hroničnim bolestima koje uključuju: tumor, bolesti srca, dijabetes, bolesti imunog simstema i neuroloških poremećaja.
Analiza vitamina D: Kako se vrši testiranje?
Vađenjem krvi se dobijaju rezulatati nivoa vitamina D, a referentne vrednosti vitamina D su:
Nedostatak – manje od 30 nmol/L (12 ng/mL)
Neadekvatno – između 30 nmol/L (12 ng/mL) i 50 nmol/L (20 ng/mL)
Adekvatan – između 50 nmol/L (20 ng/mL) i 125 nmol/L (50 ng/mL)
Visoka koja može biti povezana sa neželjenim efektima – veća od 125 nmol/L (50 ng/mL)
Kako se leči nedostatak vitamina D?
Dnevna doza vitamina D, odnosno potrebnog unosa, zavisi od godina starosti. Za bebe do godinu dana to je 400 IU (internacionalnih jedinica), od 1 do 70 godina je doza 600 IU, a za starije od 71 godine to je 800 IU. Pored unosa suplementacije, nivo možete povećati i izlaganjem sunčevoj svetlošću, ali će vas lekar posavetovati u koje vreme i na koji način treba da budete izloženi sunčevim zracima. Nije rešenje ni da previše vremena provodite na suncu i rizikujete rak kože.
Hrana obogaćena vitaminom D – žitarice, kravlje mleko, bademovo i sojin napitak, sok od pomorandže…
Obzirom da je mala šansa da se već nastao deficit nadoknadi hranom ili sunčevom svetlošću, verovatno će vam se savetovati suplementacija. Maksimalne količine koje su dozvoljene na dnevnom nivou su:
od rođenja do 6 meseci – 1.000 IU,
od 7 do 12 meseci – 1.500 IU,
od 1 do 3 godine – 2.500 IU,
od 4 do 8 godina – 3.000 IU,
više od 9 godina – 4.000 IU.
Previše vitamina D takođe može da škodi i ošteti bubrege, meka tkiva i kosti. Vodite računa da se ne predozirate vitaminom D.
Rezime
Nedostatak vitamina D je čest problem širom sveta. U zemljama gde ima manje sunca, ovaj problem je izraženiji. Simptomi nedostatka vitamina D uključuju umor, bolove u mišićima i loš imunitet. Ozbiljan nedostatak može dovesti do zdravstvenih problema kao što su osteoporoza i tumor. Važno je i da se ne prekorači dnevna doza vitamina D koja je dozovoljena, kao i da uzimate dozu koju vam lekar preporuči.
Harvard Health Publishing: Vitamin D and your health: Breaking old rules, raising new hopes – https://www.health.harvard.edu/staying-healthy/vitamin-d-and-your-health-breaking-old-rules-raising-new-hopes
Objavljen: 20. septembra 2024. godine, ažuriran: 17. septembra 2026. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Retinoidi se mogu naći u tečnom, gelu i obliku kreme. Gelovi su nešto jači od krema i obično se prepisuju za lečenje akni, a kreme su najbolji izbor protiv starenja kože.
Rođeni 20. novembra često su privučeni duhovnosti, psihologiji, transformaciji i svemu što vodi dubljem razumevanju života. Poseduju kreativnu i analitičku stranu, što ih čini svestranim i sposobnim za velika dostignuća.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Ukoliko se sa ovako složenom životnom situacijom nosite tako što pijete alkohol ili pušite, velika je verovatnoća da će se to odraziti i na izostanak seksualne želje.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Iako nijedna namirnica ne može da zaustavi menopauzu ili nadoknadi prirodni pad hormona, određene prehrambene navike mogu doprineti boljem metaboličkom zdravlju, očuvanju kostiju i ublažavanju pojedinih tegoba.