Svi znaju da se to dešava, ali mnoge zanima zašto se menja glas u pubertetu. Ovo je promena koja se dešava postepeno i jedan je od znakova ulaska u pubertet.
Jedna od najuočljivijih promena tokom puberteta – posebno kod dečaka – jeste promena glasa. Da li znate zašto se menja glas u pubertetu? Mnogi tinejdžeri primete da im glas postaje dublji, da ponekad “puca” ili zvuči čudno dok pričaju. Ova pojava može biti zbunjujuća, ali je potpuno normalna i privremena.
Promena glasa tokom puberteta je jedan od najizraženijih znakova da mladi ulaze u ovu fazu razvoja. Ove promene su rezultat hormonskih fluktuacija koje utiču na rast i razvoj glasnih žica i grkljana (larinksa).
Evo detaljnog objašnjenja zašto i kako se glas menja tokom puberteta:
Fiziološke promene koje uzrokuju promenu glasa
Rast grkljana (larinksa)
Šta je grkljan? Grkljan, ili larinks, je struktura u grlu koja sadrži glasne žice. Tokom puberteta, grkljan raste i menja se u oba pola, ali promene su izraženije kod dečaka.
Rast kod dečaka – Kod dečaka, grkljan raste i postaje istaknutiji, često formirajući Adamovu jabučicu. Ovaj rast dovodi do produbljenja glasa.
Rast kod devojčica – Iako se grkljan kod devojčica takođe povećava, promene su manje izražene, što rezultira manje drastičnom promjenom glasa.
Promene u glasnim žicama
Produženje glasnih žica – Tokom puberteta, glasne žice postaju duže i deblje. Kod dečaka, glasne žice mogu porasti za skoro 60% svoje dužine, dok kod devojčica rast iznosi oko 25%.
Zadebljanje glasnih žica – Glasne žice takođe postaju deblje i masivnije, što doprinosi dubljem tonu glasa.
KOD DEČAKA: Testosteron je glavni hormon odgovoran za promene glasa kod dečaka. Povećan nivo testosterona stimuliše rast grkljana i glasnih žica, što rezultira dubljim glasom.
KOD DEVOJČICA: Iako devojčice takođe proizvode testosteron, nivoi su znatno niži nego kod dečaka. Estrogen i progesteron imaju manje izražen uticaj na promene glasa kod devojčica. Kod njih se glas menja, ali nešto manje nego kod dečaka.
Uticaj estrogena i progesterona
KOD DEVOJČICA: Estrogen i progesteron utiču na rast i razvoj tela, uključujući i glasne žice, ali u manjoj meri nego testosteron. Zbog toga su promene u glasu kod devojčica manje izražene i glas ostaje viši u poređenju sa dečacima.
Akustične promene glasa
Produbljenje glasa – Veća dužina i masa glasnih žica: Duže i deblje glasne žice vibriraju sporije, što rezultira nižim tonovima. Ovo je glavni razlog zašto glas dečaka postaje dublji tokom puberteta.
Širenje rezonantnih prostora – Kako grkljan raste, tako se šire i rezonantni prostori u grlu, što doprinosi bogatijem i dubljem zvuku glasa.
Zašto se dešava pucanje glasa tokom puberteta?
Tokom perioda rasta i prilagođavanja, glasne žice mogu biti nestabilne, što dovodi do „pucanja“ glasa ili naglih promena u visini tona. Ovo je normalan deo procesa i obično se stabilizuje kako se glasne žice prilagode novim dimenzijama.
Zašto glas puca?
Glas “puca” kada se glasne žice ne zatvaraju i ne vibriraju pravilno. To je privremeni period dok se:
grkljan stabilizuje u veličini,
mišići oko glasnih žica ojačaju,
i mozak nauči kako da kontroliše novi, dublji glas.
Kod nekih dečaka to traje par meseci, kod drugih duže – sve je individualno.
Koliko dugo traje menjanje glasa u pubertetu?
Promene glasa obično počinju u sredini puberteta i mogu trajati nekoliko godina.
Kod dečaka, promene mogu početi oko 12. ili 13. godine i trajati do 15. ili 16. godine.
Kod devojčica, promene se dešavaju nešto ranije i traju kraće vreme.
Nakon što glasne žice završe svoj rast, glas postaje stabilniji i manje podložan naglim promenama.
Strpljenje – Promena glasa je prirodan deo odrastanja i proći će sama.
Ne forsirati glas – Izbegavati vikanje i dugotrajno pričanje ako osećaš napetost u grlu.
Pevanje ili dikcija – Vežbe govora i pevanja mogu pomoći boljoj kontroli novog glasa.
Razumevanje okoline – Roditelji, nastavnici i prijatelji treba da pruže podršku i izbegavaju zadirkivanje.
Rezime
Promena glasa tokom puberteta je normalan deo razvoja koji je rezultat rasta grkljana i glasnih žica, pod uticajem hormona poput testosterona. Ove promene su izraženije kod dečaka, ali i devojčice doživljavaju manje promene. Razumevanje ovih fizioloških i hormonalnih procesa može pomoći adolescentima i njihovim roditeljima da se lakše nose sa promenama i prilagode novim okolnostima.
Promena glasa u pubertetu je normalan znak fizičkog sazrevanja. Iako može delovati čudno ili smešno u početku, nova dubina glasa je zapravo znak da telo postaje odraslije. Važno je znati da nema “pravog vremena” kada će se glas promeniti – svako ima svoj ritam.
Objavljen: 5. marta 2025. godine, ažuriran: 22. aprila 2025. godine
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje. Ministarstvo prosvete je objavilo školski kalendar u kojem je predviđeno čak pet raspusta, što znači više prilika…
Važno je da znamo i kako stres utiče na plodnost. U današnjem ubrzanom načinu života, stres je postao svakodnevica. Iako su svi svesni njegovog negativnog uticaja na opšte zdravlje, manje je poznato koliko stres može uticati na plodnost. Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući…
Celijakija je digestivni problem koji je uzrokovan abnormalnom reakcijom imuniteta na gluten, odnosno kao enteropatija osetljiva na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u nekoliko vrsta žitarica: pšenica, spelta, ječam, a ovas je najčešće kontaminiran. Problem je u tome što se gluten u tragovima može naći u mnogim prerađenim namirnicama, pa čak i u…
Tek je počeo ovaj letnji raspust, ali nas zanima kada su školski raspusti 2025/2026. godine. Naredna školska godina zvanično počinje u ponedeljak, 1. septembra 2025. godine, i donosi neke značajne novine koje će obradovati i đake i roditelje.
Brojna istraživanja potvrđuju da hronični stres može narušiti reproduktivne funkcije i kod žena i kod muškaraca, smanjujući šanse za začeće. Međutim, stres ne može biti direktan uzrok spontanog pobačaja.
Celijakija je digestivni problem koji je uzrokovan abnormalnom reakcijom imuniteta na gluten, odnosno kao enteropatija osetljiva na gluten. Gluten je protein koji se nalazi u nekoliko vrsta žitarica: pšenica, spelta, ječam, a ovas je najčešće kontaminiran.
Jedno od najčešćih pitanje koje postavljaju novopečene mame je kako znati da li beba dovoljno sisa. Da li beba dobija dovoljno mleka. Jer, slobodno možemo reći da nam je u genetskom kodu potreba da znamo da nam je mladunče nahranjeno, sito, podmireno. Ali kako to odrediti kad mlekone vidimo dok iz dojke prelazi u bebina usta?
Činjenica je da je pažnja tinejdžera izuzetno kratka i to nije samo posledica korišćenja savremenih tehnologija. I prethodne generacije dece su se susretale sa dosadom u ovom životnoj fazi.
Pubertet je period burnih promena koje pogađaju i um i telo tokom puberteta. Glavni "pokretači" svih tih promena su hormoni – hemijske supstance koje proizvode žlezde u telu i koje utiču na skoro svaki aspekt razvoja.
Dečaci u pubertetu su veoma osetljivi, iako će vam njihovo ponašanje veoma često izgledati sasvim suprotno. Dečaci inače ne razmišljaju mnogo o odrastanju unapred, posebno kada je u pitanju njihov telesni razvoj. Oni često misle da se nikada neće zaljubiti i da je sve to jedno veliko “bljak”.
Devojčice intenzivno rastu u pubertetu, u periodu između 10. i 14. godine, a dostižu svoj rast obično kada napune 15 godina i to je vreme kada devojčice prestaju da rastu.
Dok jedna grupa roditelja smatra da su bebe i mališani najveći izazov roditeljstva, drugi smatraju da su to deca u pubertetu. Šta je veći izazov za roditelje – mala ili velika deca? Da li je teže imati malo dete ili tinejdžera?
Pubertet često počinje pre nego što roditelji to očekuju, a ponekad i pre nego primete, posebno kada su u pitanju devojčice u pubertetu. Ovo je period na koji često niko od članova porodice nije u potpunosti spreman, a ni siguran kako da se snađe i ponaša.