Otporni skrob za bolje zdravlje: Da li skrob može biti zdrav?
Ponekad mali deo skroba prolazi kroz vaš sistem organa za varenje, ostaje nepromenjen i ne vari se. Ova vrsta skroba se zove otporni skrob, funkcioniše kao rastvorljiva vlakna i ima svoje zdravstvene prednosti kao što su: bolja osetljivost na insulin, niži nivo šećera u krvi, smanjen apetit i bolje varenje.
Većina ugljenih hidrata u ishrani su skrob. Ugljeni hidrati se stavljaju među prvima na crnu listu, kada se radi o ishrani. Skrobovi su zapravo dugi lanci glukoze koji se nalaze u žitaricama, krompiru i još nekim namirnicama.
Otporni skrobovi se u osnovi dele na četiri tipa, ali ova podela nije tako jednostavna, jer u jednoj namirnici može biti više vrsta. Na vrstu skroba uticaj ima i način pripreme. Na primer, kada banana sazri, otporan skrob će postati običan skrob.
Nalazi se u semenkama, mahunarkama i žitaricama i otporan je na varenje jer je vezan za vlaknaste ćelijske zidove.
Nalazi se u zelenim bananama i sirovom krompiru.
Nastaje kada se skrobna hrana kuva, pa ohladi, na primer krompir ili pirinač. Hlađenje neke vrste skrobova pretvara u otporne.
Napravljen je hemijskim procesom od strane ljudi.
Kako nam pomaže otporni skrob?
Otporni skrob funkcioniše kao rastvorljiva vlakna tako što nesvareni deo prolazi kroz stomak i tanko crevo i stiže do debelog creva gde hrani dobre crevne bakterije. Postoji na stotine različitih vrsta bakterija koje žive u crevima koje imaju veliki uticaj na sveopšte zdravlje. (4) Otporni skrob hrani prijateljske bakterije u crevima i povećava broj kratkolanačnih masnih kiselina (bulitrat (5), pre svega).
Kada počnete sa unosom nerastvorljivog skroba, može proći 2 do 4 nedelje da se poveća proizvodnja kratkolanačnih masnih kiselina i vi primetite prednosti, pa je važno da budete strpljivi.
Butirat je dobar jer oblaže debelo crevo. On smanjuje upalu i rizik od nastanka raka debelog creva, a ostale kratkolančane masne kiseline koje se ne iskoriste putuju u krvotok i jetru gde takođe imaju korisne efekte po zdravlje.
Otporni skrob pomaže kod različitih digestivnih poremećaja kao što su: Kronova bolest, ulcerozni kolitis, zatvor, dijareja i divertikulitis.
Zdravstvene prednosti otpornog skroba
Otporni skroz je osim svog pozitivnog dejstva na debelo crevo dobar i za regulaciju nivoa šećera u krvi. Nekoliko studija je pokazalo da ima uticaj na poboljšanje osetljivosti na insulin. Čak 33-50% poboljšanja osetljivosti na insulin nakon 4 nedelje konzumiranja 15-30 grama otpornog skroba dnevno. (6) Dobra osetljivost na insulin štiti od metaboličnog sindroma, gojaznosti, dijabetesa tip 2, bolesti srca i Alchajmerove bolesti.
Ipak, treba imati u vidu da ne reaguju svi pojedinci na otporni skrob isto, sve zavisi od doze i vrste, pa se morate konsultovati sa stručnim lice, ukoliko želite da poboljšate kvalitet života i smanjite rizik od hronične bolesti.
Možete pokušati i sami da uvedete otporni skrob i isprobate da li primećujete prednosti kada je mršavljenje u pitanju, probajte sa malo ohlađenog krompira, pirinča ili nezrelom bananom.
Hrana koja ima skrob
Skrob sadrži hrana sa visokim sadržajem ugljenih hidrata. To su: krompir, pirinač, hleb, testenine i žitarice. Skrobna hrana se brže razlaže u šećer koji vam daje energiju. One su važan deo hranljive ishrane, ali je bitno koje birate i na koji način ih spremate. Dobar su izvor energije za telo, a sadrže niz hranljivih sastojaka poput vlakana, vitamina B, kalcijuma i gvožđa.
Hrana koja ima otporan skrob
Hrana koja ima otporni skrob ne razlaže brzo šećer u telu. Ona putuje kroz probavni sistem bez mnogo promena pomažući da se stvaraju korisne crevne bakterije.
Otporni skrob se nalazi u: pasulju, sočivu, sušenom grašku, nezrelim bananama. Prirodno se može formirati kada se skuvaju pa ohlade klompir, pirinač i testenine.
„Konzumiranje otpornog skroba može da poboljša zdravlje creva i smanji glad posle obroka stimulisanjem oslobađanja crevnih hormona koji potiskuju apetit. Uz to, u odnosu na svarljive ugljenje hidrate, otporni skrob može da pomogne u kontroli šećera u krvi“, objašnjava Stejsi Lokjer u svojoj studiji iz 2017. godine. (7)
Važno je napomenuti da nije dovoljno jesti samo otporan skrob, raznovrsna ishrana je apsolutno neophodna, a crevima su potrebni i voće i povrće.
PubMed: Gut flora in health and disease – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12583961/
Wiley: The microbiome-gut-brain axis: from bowel to behavior – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/full/10.1111/j.1365-2982.2010.01664.x
PubMed: Short-chain fatty acids and human colonic function: roles of resistant starch and nonstarch polysaccharides – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11427691/
PubMed: Insulin-sensitizing effects of dietary resistant starch and effects on skeletal muscle and adipose tissue metabolism – https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16155268/
Wiley: Health effects of resistant starch – https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/nbu.12244
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Iako nijedna namirnica ne može da zaustavi menopauzu ili nadoknadi prirodni pad hormona, određene prehrambene navike mogu doprineti boljem metaboličkom zdravlju, očuvanju kostiju i ublažavanju pojedinih tegoba.