Nedostatak vitamina B12: Kako da znate da vam nedostaje vitamin B12
Vitamin B12 je veoma važan za naš organizam jer je jedan od ključnih vitamina za funkcionisanje nerava i mozga. Nedostatak vitamina B12 se najčešće sreće kod vegana, vegetarijanaca, osoba koje piju alkohol i starijih ljudi, a može proći 6 do 12 meseci pre nego što uspete da ga nadoknadite ponovo i da se u potpunosti oporavite. Ovaj vitamin se nalazi u mesu, ribi i mlečnim proizvodima.
Ukoliko se javi nedostatak vitamina B12 može doći do učestale glavobolje, umora, slabosti mišića, kao i depresije. Uzrok tome može biti nedovoljan unos ovog vitamina kroz hranu, ali i neko zdravstveno stanje koje ne dozvoljava organizmu da aprsorbuje vitamin B12.
Simptomi nedostatka vitamina b12: Kako da znate da vam nedostaje vitamin B12?
Vitamin B12 igra veoma složenu ulogu, pa se simptomi i komplikacije usled nedostatka mogu svrstati u četiri osnovne kategorije:
1. ANEMIJA
ANEMIJA zbog nedostatka crvenih krvnih zrnaca – simptomi: vrtoglavica, bledilo, umor i ubrzano lupanje srca
Za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca veoma je važan vitamin B12 čiji nedostatak može da dovede do defektnih eritrocita, što uzrokuje anemiju. Eritrociti prenose kiseonik kroz telo, a on pomaže da imate više energije, te se uled nedostatka možete osećati slabo i umorno.
2. DEMENCIJA
DEMENCIJA usled oštećenja mentalnih procesa – simptomi nedostatka vitamina B12: kognitivni pad i promene ponašanja
Demecija se može javiti usled nedostatka ovog vitamina, a simptomi koji se javljaju pored kognitivnog pada i poremećaja u ponašanju su i gubitak pamćenja i problemi sa brigom o sebi.
3. NEUROPATIJA
NEUROPATIJA (oštećenje nerava) – simptomi: utrnutost, osećaj peckanja, slabost i problemi sa ravnotežom
Nedostatak vitamina B12 može da utiče da se nervi u mozgu, kičmenoj moždini i drugim delovima tela polako degenerišu. Oštećenje nervnih funkcija se zove neuropatija i izaziva neravnotežu i slabost, a simptomi se dodatno pojačavaju ako imate anemiju. Izvor: BMC
Kada neuroni kičmene moždine počnu da propadaju, dolazi do ošćetenja kičmene moždine, što rezultira slabošću mišića i može da izaziva poteškoće u osećanju laganog dodira i vibracija. Može se događati da ljudi imaju problem i sa procenom o položaju sopstvenog tela. Simptomi su slični neuropatiji.
Pored navedenih simptoma, ljudi koji su dugotrajno izloženi nedostatku vitamina B12 mogu imati psihoze zbog kojih će teško razlikovati iluziju i realnost. Takođe se kod izvesnog broja javlja i depresija.
Kod nekih se javljaju i nizak broj belih krvnih zrnaca što povećava rizik od pojave infekcije, kao i nizak broj trombocita koji povećava rizik od krvarenja.
Mogu se javiti i: glavobolja, promene raspoloženja, depresija, gubitak težine, poteškoće sa hodanjem, smanjeno čulo mirisa i otečen jezik.
Simptomi nedostatka vitamina B12 se obično razvijaju postepeno tokom više nedelja ili meseci, ali je mala verovatnoća da se poboljšaju bez lečenja.
Zašto se javlja nedostatak vitamina B12?
Postoje dva ključna razloga zbog kojih dolazi do nedostatka vitamina B12. To su ili nedovoljan unos kroz hranu ili nedostatak zbog problema sa apsorpcijom u crevima.
Kada je hrana u pitanju, najviše vitamina B12 ima u ribi, mesu, mleku i obogaćenim žitaricama. Najviše vitamina B12 ima u namirnicama životinjskog porekla, te se vegetarijancima i veganima savetuje uzimanje suplemenata vitamina B12.
Oslabljena apsorpcija vitamina B12 javlja se kod osoba koje:
nakon operacije zbog opstrukcije creva ili karcinoma debelog creva.
Dijagnoza: Nedostatak B12 vitamina
Postavljanje dijagnoze nije uvek očigledno, posebno jer se nekada simptomi preklapaju. Fizički pregled je obavezan jer će on pokazati da li postoji ubrzan puls, bledi prsti i slično. Labaratorijske analize će potvrditi dijagnozu, ako ona postoji.
Kako se leči nedostatak B12 vitamina?
Nedostatak se leči suplementacijom, a mogu se davati i injekcije. Ukoliko je uzrokovan lošom apsorpcijom, dobićete injekcije, a ukoliko to nije slučaj, onda možete piti suplemente i obogatiti ishranu ovim vitaminom. Nekim ljudima je neophodna doživotna suplementacija.
Objavljen: 27. decembra 2023. godine, ažuriran: 5. februar 2024. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Ukoliko se sa ovako složenom životnom situacijom nosite tako što pijete alkohol ili pušite, velika je verovatnoća da će se to odraziti i na izostanak seksualne želje.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.