Estrogen i emocije kod žena: Uticaj estrogena na ženske emocije
Estrogen i emocije kod žena su usko povezane. Na primer, žene ređe imaju problem sa depresijom i anksioznošću u postmenopauzi, nego u ženama u kojima se intenzivno proizvodi estrogen. On je povezan i sa poremećajima raspoloženja koji se javljaju u PMS-u, kod predmenstrualnog disforičnog poremećaja i kod depresije posle porođaja. Kakav je uticaj estrogena na ženske emocije?
Počev od puberteta, jajnici počinju da oslobađaju estrogen tokom mesečnog ciklusa. Sredinom ciklusa nivo naglo raste, pokrećući ovulaciju, a nakon toga naglo opada. Tokom meseca nivo estrogena varira i tako je svakog meseca od početka menstruacije do menopauze.
Nivo estrogena varira konstantno i nije isti za različite žene, ali ni tokom meseca. Zato se analiza estrogena uvek radi u odnosu na dan ciklusa u kom ste.
Estrogen deluje svuda u telu, pa tako i u delovima mozga koji kontrolišu emocije. Estrogen utiče na:
modifikovanje proizvodnje i efekata endorfina (ogovornog za „dobar osećaj“ u mozgu);
povećanje serotonina (poznat i kao „hormon zadovoljstva“) i broja serotoninskih receptora u mozgu;
štiti nerve od oštećenje i stimuliše rast nerava. (Izvor: WebMD)
Nije moguće tako lako i jednostavno proceniti šta efekti estrogena i njihov uticaj na druge hormone rade kod žena. Ove reakcije su previše složene, da bi tek tako mogli da pričamo o njihovim efektima. Činjenica je da je utvrđeno da se kod mnogih žena stanje popravlja nakon menopauze, a estrogen je tada na veoma niskom nivou. Moguće je da zapravo oscilacije estrogena tokom meseca stvaraju poremećaje raspoloženja.
Estrogen u PMS-u: Estogen i predmenstrualni sindrom
Simptomi PMS-a se javljaju kod gotovo svih žena, samo se razlikuju od žene do žele, ali i od meseca do meseca. ako su simptomi previše izraženi, onda se radi o predmenstrualnom disforičnom poremećaju (PDP).
PPD podrazumeva i negativno raspoloženje pre menstruacije. Estrogen i predmenstrualni disforičniporemećaj imaju veze, ali naučnici još uvek nemaju zaključak kakve tačno. Simptomi su ovde izraženiji i ozbiljniji do te mere da često mogu da zasene fizičke simptome i ono što ih prati.
Nivo estrogena kod žena koje imaju PMS ili PDP je gotovo uvek normalan. Otkuda nejasnoće kako on utiče. Problem biti u načinu na koji se on nalazi u tom trenutku u određenim delovima mozga i kako utiče na svakodnevnicu žene.
Postoporođajna tuga je nešto što se događa velikom broju žena, poznata je i kao postporođajni bluz, i ne treba je mešati sa postporođajnom depresijom koja je nešto drugo. Sa postporođajnom depresijom se suočava između 10% i 25% žena u prvih šest meseci posle porođaja, a čini se da je nagli pad estrogena krivac za ovo stanje, iako ne postoje istraživanja koja to tvrde. Ova vrsta depresije se leči kao i svaka druga – terapijom razgovorom, lekovima ili kombinacijom ova dva načina.
Estrogen i perimenopauzalna depresija
Simptomi menopauze u proseku počinju sedam godina pre nego što nastupi menopauza, a kod nekih žena se mnogi javiti i 14 godina ranije. Meseci i godine koji prethode menopauzi nazivaju se perimenopauza. Tada su nivoi estrogena nepredvidivi, a do 10% žena doživi depresiju koja se može pripisati upravo tim fluktuacijama estrogena u ovom periodu. Neka istraživanja pokazuju da se ova stanja mogu poboljšati estogenskom terapijom, ali ona nije standard jer estrogenska terapija kod nekih žena nije moguća, dok za neke predstavlja faktor rizika.
Estrogen i postmenopauzalna depresija
U menopauzi nivo estrogena pada veoma nisko, a uzimanje oralne terapije estrogenom ne pomaže kod depresije kao što je to slučaj bio pre nego što je menopauza nastupila. Nakon menopauze, srećom, stopa depresije kod žena opada i stopa postaje slična muškarcima koji su u toj starosnoj grupi.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Kroz hemijske procese, naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka. Kada se mentalno angažujemo, u nekom trenutku dolazimo do blokade usled koje se desi da ostajemo bez energije.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.