Smernice o sunčanju, stare 40 godina, treba promeniti
Smernice o sunčanju nisu menjane decenijama. Poslednjih decenija imamo mnoštvo novih saznanja i bolju potporu u vidu uređaja kojima je moguće lakše i preciznije postaviti dijagnoze, stoga je potrebno i razne preporuke menjati u skladu sa savremenim istraživanjima.
Veoma je važno više pričati o uticaju vitamina D i koliko je on bitan, a na koje načine možemo da ga nadomestimo. Saznajte više: Vitamin D
Vitamin D je rastvorljiv u masntima i igra veoma važnu ulogu kada je zdravlje u pitanju. Ultraljubičasto zračenje (UVR) od sunčeve svetlosti je glavni izvor vitamina D i čini oko 80% preporučene dnevne doze. Sa druge strane ultraljubičasto zračenje može izazvati opekotine i tumor kože.
Naime, sunčeva svetlost ima dve vrste UVR:
UVA – koje čini oko 95% sunčevih zraka i
UVB – koje čini samo 5%.
Oba izazivaju tamnjenje i prerano starenje kože, te vas izlažu riziku od raka kože, ali UVB dovodi i do stvaranja potrebnih količina vitamina D.
Još uvek se rukovodimo smernicama o sunčanju od pre skoro četiri decenije, kada je smatrano da se vitamin D stvara nakon izlaganja UVR zračenju. Danas znamo da pre-vitamin D prolazi kroz određene hemijske procese pre nego što postane vitamin D i telo može da ga koristi. Veoma je važno da ljudi dobiju dovoljne količine vitamina D, ali da pritom ne izlože riziku od raka kože.
Novija istraživanja o količinama vitamina D
Poslednjih desetak godina je rađeno nekoliko istraživanja na ljudima koji su se izlagali različitim tipovima UV zračenja.
Važno je napomenuti da se pre-vitamin D toplinom u koži pretvara u vitamin D, a onda ulazi u cirkulaciju. Bez ova dva biološka procesa, nema ni adekvatne iskorišćenosti vitamin D u organizmu.
Stare preporuke su u ozbir uzimale samo pre-vitamin D bez onoga što dolazi kasnije.
Još uvek ne postoje jasne nove smernice za izlaganje sunčevim zracima. Dobra vest je da se vitamin D prozivodi za vreme izlaganja sunce koje je mnogo kraće od onog koje bi izazvalo opetkotine.
Dosadašnji zaključak studije je da su potrebne mnogo manje količine izlaganja sunčevoj svetlosti nego što se to ranije mislilo. Redovna kratka izlaganja će dati dobar nivo vitamina D u krvi.
NCBI: Vitamin D and Bone Health; Potential Mechanisms -https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3257679, jul 2010.
PNAS: A revised action spectrum for vitamin D synthesis by suberythemal UV radiation exposure in humans in vivo – https://www.pnas.org/content/118/40/e2015867118, oktobar 2021.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Dojke su žlezdani organi smešteni na grudnom košu, preko velikih grudnih mišića. Njihova veličina, oblik i sastav razlikuju se od osobe do osobe, a na njihov razvoj utiču hormoni, godine, genetika, telesna masa i reproduktivne faze života.
Buđenje noću je nekada i normalan deo procesa starenja. Tokom srednjih godina ljudi počinju da se noću bude češće i potrebno im je manje sna zbog promena cirkadijalnog ritma.
Istraživači su analizirali koje navike najviše doprinose ulasku u takozvani „klub stogodišnjaka“ i došli do jasnog zaključka: nikada nije kasno da se produži životni vek, pod uslovom da se usvoje ključne zdrave navike.