27.01.2025 07:00

MMR vakcina: Sve što ste želeli da znate o MMR vakcini

MMR vakcina

MMR vakcina je uvedena početkom sedamdesetih godina prošlog veka sa ciljem da pomogne u prevenciji malih boginja (morbila), zauški i rubeole. Ova vakcina je napravila ogroman pomak u prevenciji od ovih bolesti.

Šta radi MMR vakcina?

MMR vakcina štiti od 3 glavne bolesti – measles, mumps, and rubella (male boginje – morbili, zauške i rubeola). Sve tri bolesti mogu izazvati brojne zdravstvene komplikacije, a morbili u nekim slučajevima mogu biti i smrtnosni. Pre pojave ove vakcine, sve tri bolesti su bile veoma česte.

Morbili

Morbili ili male boginje su potencijalno opasna zarazna bolest, koja može da izazove razne komplikacije. Simptomi uključuju: osip, kašalj, curenje nosa, temperaturu i bele mrlje u ustima. Morbili mogu da dovedu do upale pluća, infekcije uha i oštećenja mozga.

Zauške

Zauške nisu potencijalno smrtnonosna zarazna bolest, ali mogu da izazovu sterilitet kod muškaraca kao posledicu zaraze. Simptomi zauški uključuju: temperaturu, glavobolju, otečene pljuvačne žlezde, bolove u mišićima, bol prilikom žvakanja i gutanja. Usled težeg oblika mogu da se jave gluvoća i meningitis.

Rubeola

Najopasniji period za dobijanje rubeole je trudnoća. Tada može doći do pobačaja ili urođenih mana ploda. Simptomi rubeole su: osip, blaga temperatura, crvene i upaljene oči, otečeni limfni čvorovi u zadnjem delu vrata, artritis (češće kod žena).

beba
Photo by Andriyko Podilnyk on Unsplash

Kada se prima MMR vakcina?

Preporučen uzrast da se primi MMR vakcina je:

  • 12 do 15 meseci za prvu dozu,
  • 4 do 6 godina za drugu dozu,
  • nakon 18 godina i svi rođeni posle 1956. godine treba da prime jednu dozu, osim ako ne mogu da dokažu da su već vakcinisani ili da su preležali sve tri bolesti.
  • U nekim zemljama se deci, pre nego što otputuje u inostranstvo savetuje davanje najmanje jedne doze u uzrastu 6 do 12 meseci. Ova deca treba da dobiju i dve doze nakon što navrše godinu dana.

MMR vakcina: Ko ne treba da je primi?

Postoje ljudi koji zaista ne bi trebalo da prime MMR vakcinu. U ovu grupu osoba spadaju su imali:

  • tešku alergijsku reakciju na neomicin ili drugu komponentu vakcine,
  • ozbiljnu alergijsku reakciju na prethodnu dozu MMR vakcine,
  • imaju rak ili primaju terapiju protiv karcinoma koja slabi imuni sistem,
  • imaju HIV ili SIDU,
  • primaju lekove poput steroida koji utiču na imuni sistem,
  • imaju tuberkulozu. (Izvor: Healthline)

Situacije u kojima ćete verovatno želeti, takođe, da odložite vakcinu su ako:

  • ste u drugom stanju,
  • trenutno ste bolesni,
  • nedavno ste imali transfuziju ili stanje zbog kojeg krvarite i imate modrice,
  • već ste primili vakcinu u poslednje 4 nedelje.

Za sva druga pitanja vezana za nedoumice oko MMR vakcine, možete se obratiti svom pedijatru u nadležnom domu zdravlja.

Kako je došlo do sumnje u MMR vakcinu?

Dok 1998. godine nije objavljena studija u časopisu The Lancet, koja je kasnije opovrgnuta, nije postojala nikakva sumnja u efikasnost ove vakcine. Ta studija povezala je vakcinu sa ozbiljnim zdravstvenim rizicima kod deca koja uključuju autizam i inflamatornu bolest creva. Od povlačenja studije 2010. godine do danas, mnoga istraživanja su pokušavala da nađu vezu, ali ona nije otkrivena. Pročitajte više: Vakcinacija i autizam – Postoji li povezanost?

Neželjeni efekti MMR vakcine

Kao i mnogi medicinski tretmani, MMR vakcina može da izazove neželjene efekte, ali ih većina ljudi ne doživljava. (Izvor: CDC) Pored toga, neželjeni efekti su mnogo blaži od rizika da dobijete morbile, zauške ili rubeolu. Najčešći neželjeni efekti su: temperatura, blagi opis, ukočenost i bol u zglobovima, privremeno snižen broj trombocita. Ozbiljni neželjeni efekti su alergijske reakcije, praćene koprivnjačom, otokom i problemima sa disanjem. One se dešavaju veoma retko.

mmr vakcina
Photo by Diana Polekhina on Unsplash

Vakcinacija je donela revoluciju u zdravstvo i spasila nebrojeno mnogo života, a iskorenila neke od najtežih bolesti. Uz pomoć nje, mnoštvo opasnih zaraznih bolesti se može sprečiti. Ukoliko imate bilo kakvu nedoumicu, informišite se kod stručnih lica i iz proverenih, relevantnih, stručnih izvora.

Objavljen: 10. april 2012. godine, ažuriran: 27 januar 2025. godine

  • Nadimanje stomaka posle jela: Zašto se javlja?

    Nadimanje stomaka posle jela: Zašto se javlja?

    Zašto se javlja nadimanje stomaka posle jela? Da li bi trebalo nešto preduzeti? Koliko je to razlog za zabrinutost da postoji neko zdravstveno stanje? Ili je u pitanju nešto bezazleno? Kod nekih ljudi, nadimanje se javlja veoma često, kod nekih čak svakodnevno. Može se javiti ukoliko jedu previše brzo, preobilno, konzumiraju hranu određene vrste, imaju…

  • Ishrana u perimenopauzi: Šta jesti, a koje namirnice ograničiti?

    Ishrana u perimenopauzi: Šta jesti, a koje namirnice ograničiti?

    Tokom perimenopauze telo prolazi kroz velike promene. Ishrana u perimenopauzi je važna. Saznajte koje namirnice pomažu očuvanju mišića, kostiju i energije, a šta je bolje ograničiti. Šta jesti u perimenopauzi, a šta izbegavati? Perimenopauza je period velikih promena u ženskom organizmu. Dok se mnoge žene pripremaju za menopauzu tek kada menstruacija potpuno prestane, hormonske promene…

  • Zašto se dešava da tamne gaćice izblede i da li je to razlog za brigu?

    Zašto se dešava da tamne gaćice izblede i da li je to razlog za brigu?

    Većini žena se događa da tamni donji veš pobeli ili pocrveni u predelu intimne regije. Evo zašto se dešava da tamne gaćice izblede. Zašto se dešava da tamne gaćice izblede? Vaginalni sekret može izazvati izbeljivanje tamnog donjeg veša zbog svoje prirodne kiselosti. Vaginalni sekret obično ima pH vrednost između 3,8 i 4,5, što znači da…

o autoru

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.