Koža je naš najveći organ i svi bi trebalo da obavljaju preventivni pregled kože. Osim toga što se na koži mogu prikazati mnoga dešavanja u organizmu, ona je podložna i mnogim oboljenjima.
Redovni preventivni pregledi kože ključni su za rano otkrivanje promena na koži, uključujući potencijalno opasne promene kao što su melanom i drugi oblici raka kože. Iako mnogi možda ne obraćaju dovoljno pažnje na svoju kožu, ovaj organ je najizloženiji spoljašnjim faktorima i sklon razvoju različitih problema.
Zašto su preventivni pregledi kože važni?
Koža je najveći organ našeg tela i prva linija odbrane od spoljašnjih uticaja. Dugotrajno izlaganje UV zračenju, upotreba solarijuma, kao i genetski faktori mogu doprineti razvoju kožnih oboljenja, od kojih je najopasniji melanom. Redovnim pregledima kože moguće je na vreme otkriti promene koje mogu prerasti u ozbiljne zdravstvene probleme.
Koje promene na koži treba pratiti?
Prilikom samopregleda ili pregleda kod dermatologa, posebna pažnja posvećuje se:
Mladežima – promene u veličini, obliku, boji ili ivicama madeža mogu biti znak melanoma.
Neravninama ili čvorićima – sve izrasline koje deluju drugačije u odnosu na ostatak kože.
Ranama koje ne zarastaju – neobjašnjive rane ili ogrebotine koje ne zarastaju u razumnom vremenskom periodu mogu biti indikacija za pregled.
Promenama u teksturi kože – pojavljivanje ljuskica, zadebljanja ili promena u elastičnosti kože.
Šta je melanom?
Melanom je najopasniji tip karcinoma kože. U čak 80% slučajeva dovodi do smrtnog ishoda.
Učestalost ovog tipa karcinoma je 4% u odnosu na sve druge tipove tumora kože. Njegova učestalost, nažalost, neprestano raste. U Evropi je zabeležen rast pojave melanoma koji se na svakih 8 do 10 godina udvostručuje. Što je vrlo zabrinjavajuć podatak.
Melanom se samo kod jedne petine osoba javlja van mladeža jer nastaje iz pigmentiranih ćelija kože.
Redovan samopregled je neophodan, kao i pregled kod dermatologa jednom godišnje, ukoliko imate mladeže. Posebno ako su oni veliki, atipičnog oblika ili na nezgodnom mestu. Postoji mogućnost da će dermatolog za neke tipove mladeža predložiti njihovo uklanjanje.
Dugotrajno izlaganje sunčevim zracima i sunčanje u solarijumu povećavaju rizik od pojave melanoma. Posebno ukoliko ne koristite adekvatne kreme i losione za zaštitu od sunčevih zraka.
Kod žena se melanom češće pojavljuje na ekstremitetima nego na trupu, a najčešći je u dobi između 25 i 35 godina.
Ukoliko se otkrije na vreme, moguće je izlečenje.
Kako izgleda preventivni pregled kože?
Dermatolog će pregledati celu površinu vaše kože, obraćajući pažnju na sve promene. Pregled obično traje između 10 i 30 minuta, u zavisnosti od broja i vrste promena koje lekar uoči. Koristi se dermatoskop – specijalni instrument koji omogućava dermatologu da precizno analizira izgled madeža i drugih kožnih lezija.
Koliko često treba raditi pregled kože?
Preporuka stručnjaka je da se preventivni pregled kože radi barem jednom godišnje, naročito kod osoba sa većim brojem madeža, onih koji su često izloženi sunčevom zračenju, ili kod onih sa porodičnom anamnezom raka kože.
Kako smanjiti rizik od raka kože?
Pored redovnih pregleda, važno je pridržavati se preventivnih mera kao što su:
Izbegavanje direktnog izlaganja suncu u periodu između 10 i 16 sati.
Upotreba kreme sa zaštitnim faktorom (SPF 30 ili više) tokom cele godine.
Nošenje zaštitne odeće i šešira kada ste na otvorenom.
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Najčešće se pod pojmom hormonska glavobolja naziva glavobolja u PMS-u ili menstrualna migrena. O tome kako da predupredite njeno nastajanje i lečite je kada do nje dođe, ali i o ostalim tipovima hormonske glavobolje, pisali smo u ovom članku.
Poslednjih godina društvene mreže pune su objava o takozvanom kortizolnom stomaku. Uz nekoliko fotografija „pre i posle“, često se nude čudotvorni suplementi, posebne dijete ili masaže koje navodno „topе kortizol“ i uklanjaju salo sa stomaka.
Endometrioza se može proširiti i na okolne organe te postoji mogućnost da se javi i endometrioza bešike. Ono je jedan od razloga zbog kojih se mogu javiti i bolovi tokom seksualnog odnosa ili menstruacije.
Kod ljudi sa lošom cirkulacijom, usporen je protok krvi, a to znači i da sve ćelije u telu ne mogu da dobiju sav potreban kiseonik i hranljive materije.
Lekari preporučuju LEEP kada Papa test, HPV test ili ginekološki pregled pokažu abnormalnosti koje zahtevaju dodatnu analizu ili uklanjanje promenjenog tkiva.