Postoji određena procedura kojom se postavlja dijagnoza dijabetesa bilo da se radi o dijabetesu tip 1 ili tip 2.
Dijabetes je hronična bolest koja nastaje kada telo ne proizvodi dovoljno insulina ili ga ne koristi pravilno. Pravilna i rana dijagnoza dijabetesa ključna je za sprečavanje komplikacija i osiguravanje adekvatnog tretmana.
Postoje dva tipa dijabetesa, ali je dijabetes tip 2 daleko češći i ima ga oko 90% obolelih od ove bolesti. Najčešće su u pitanju osobe između 40 i 59 goidna, s tim da se donja starosna granica sve više snižava. On se češće javlja kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju, ali i stil života ima velikog uticaja.
Simptomi koji ukazuju na dijabetes
Lekari obično preporučuju testiranje za dijabetes ako pacijent ima sledeće simptome:
Povećanu žeđ (polidipsija).
Učestalo mokrenje (poliurija).
Izražen osećaj gladi (polifagija).
Neobjašnjivo mršavljenje.
Umor.
Zamagljen vid.
Sporo zarastanje rana ili česte infekcije.
Simptomi mogu biti izraženiji kod dijabetesa tipa 1, dok dijabetes tipa 2 može napredovati tiho, bez izraženih simptoma.
Kako se postavlja dijagnoza dijabetesa?
U dijagnostici dijabetesa koriste se rezultati analize krvi, ali su one samo deo informacije. Lekari uvek obraćaju pažnju i na fizički izgled, prisustvo simptoma i istoriju bolesti. Nekada se kod ljudi javljaju I propratni problemi koji prolaze nakon što se ova bolest otkrije i stavi pod kontrolu.
Testiranje glukoze u krvi
Vađenje krvi podrazumeva analize ujutru, nakon što 12 sati ništa niste jeli ni pili (osim vode), kao i odsustvo povišene temperature i normalnu fizičku aktivnost.
Normalne vrednosti šećera u krvi su 3.6 do 6.1 mmol/l.
Ukoliko je nivo glukoze preko 7, radi se nova analiza u roku od 24 sata. Ako se potvrdi isti rezultat, smatra se da osoba ima dijabetes. Vrednost između 6.1 i 7 ukazuje na poremećaje metabolizma i predijabetes, pa se pacijent upućuje da uradi OGTT. Više o OGTT…
Testira se i HbA1c (glikozilirani hemoglobin)
HbA1c između 5.7% i 6.4% označava preddijabetes, dok vrednosti iznad 6.5% potvrđuju dijabetes.
Ovaj test meri prosečan nivo šećera u krvi tokom poslednja dva do tri meseca.
Normalna vrednost HbA1c je ispod 5.7%.
Pored dijagnoze dijabetesa tip 1 i tip 2, može se javiti i gestacijski dijabetes. On se javlja tokom trudnoće i obično prolazi nakon što se trudnoća završi. Saznajte više:Gestacijski dijabetes
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.