Da li postoji zdrava preplanulost? Čak 80% ljudi veruje u to
Da li znate da čak 80% Evropljana misli da postoji zdrava preplanulost. Uprkos brojnim kampanjama u kojima se godinama priča o štetnosti sunčanja, 8 od 10 ljudi veruje u ovaj mit.
Zdrava preplanulost?
Da li znate da čak 80% Evropljana misli da postoji zdrava preplanulost. Uprkos brojnim kampanjama u kojima se godinama priča o štetnosti sunčanja, 8 od 10 ljudi veruje u ovaj mit. Melanom je jedan od vodećih i najčešćih vrsta karcinoma, ali kao da većina ljudi i dalje ne pridaje značaja opasnosti koja dolazi od sunčanja.
Lekari iznova upozoravaju ljude da ne postoji „zdrava preplanulost“ i da taj način promovisanja lepote dugoročno, ne samo da može da naruši zdravlje, već da dovede do smrtnog ishoda.
Posebno je opasan problem sa kojim se suočavamo u poslednje vreme, a to je strah od štetnih supstanci u kozmetičkim proizvodima i pribegavanje prirodnim SPF sredstvima za koja uopšte ne znamo da li su i koliko delotvorna.
Zašto dolazi do ultraljubičastog zračenja i oštećenja kože?
Kada ljudi izlaze napolje, bez upotrebe nekog oblika zaštite kao što su krema za sunčanje i zaštitna odeća rizikuju da se njihova koža ošteti od zračenja. Veštački izvori zračenja uključuju i upotrebu solarijuma koji je u velikom broju zemalja zakonom zabranjen. Spoljni sloj kože sadrži melanin koji kožu štiti od uticaja spoljnog štetnog zračenja. Ljudi koji imaju više melanina brže tamne, od ovih drugi sa manje melanina koji češće dobijaju opekotine od sunca.
Preplanuo ten je znak ošćetenja kože UV zracima i nikada nije odraz zdravlja. Preplanulost je odbrambeni mehanizam tela da se zaštiti od daljih povreda. Rak kože je postao jedan od najčešćih oblika raka, samo u SAD se leči više od 4 miliona obolelih od raka kože što je dovoljan pokazatelj koliko je izlaganje suncu opasno.
Mit o tome da postoji zdrava preplanulost potekao je od činjenice da nam sunce obezbeđuje vitamin D. Nažalost, većina ljudi ima nedostatak vitamina D, a on je sastavni deo našeg organizma i odgovoran je za mnoge procese, a ne samo kostiju kao što se ranije mislilo. Međutim, on se nalazi i u drugoj hrani, a može se i uneti putem suuplemenata.
Sa druge strane vitamin D se obezbeđuje tako što provodite vreme na suncu nezašitćeni, ali samo tokom par minuta dnevno, a ne satima. Međutim, veliko istraživanje je pokazalo da čak 80% Evropljana veruje da postoji zdrava preplanulost.
Ipak važno je i da 66% Evropljana ima svest o važnosti zaštite od sunca i redovno koristi proizvode sa visokim zaštitnim faktorom, dok samo 44% zna da treba da koristi sredstva sa zaštitnim faktorom tokom cele godine.
Veoma je važno da širimo svest o tome da se svaki put kada koža pocrni radi o oštećenju kože i da ne postoji „zdrava preplanulost“, kao i da se sredstva za zaštitu od sunca koriste tokom cele godine, a ne samo u letnjim mesecima.
Pored toga, važno je i da napominjemo da je pored povećanog rizika od raka kože, sunčanje glavni faktor starenja kože i stvaranja bora. Ovo se događa nezavisno od tipa kože, ko je skloniji borama, odnosno svetliji, tačnije niko nije zaštićen od oštećenja kože, ni od starenja kože. Vodite računa kada i koliko se izlažete sunčevim zracima, nosite zaštitnu odeću i šešir i nanosite kreme za sunčanje.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Tokom velikih vrućina čak ni najlepše uređena spavaća soba ne mora da pogoduje odmoru. Toplotu najviše zadržavaju zagrejani zidovi, debela posteljina, teški prekrivači i zavese koje ograničavaju protok vazduha. Večernje opuštanje mogu da otežaju i tamne boje, višak dodataka oko kreveta, jako svetlo i vizuelni nered. Zato je leti važno urediti spavaću sobu tako da ima stalan protok vazduha, ali i da vizuelno deluje lagano i umirujuće. U nastavku donosimo savete kako da pripremite spavaću sobu za leto bez renoviranja i velikih troškova.
Iako neslaganja mogu biti iscrpljujuća, ona su prirodan i važan deo procesa odrastanja. Kroz njih mladi uče da izraze svoje mišljenje, brane svoje stavove i pregovaraju o granicama.
Da li ste ikada pomislili da imate loš dan, a zapravo je kriv PMS? Stručnjaci navode više od 150 mogućih simptoma predmenstrualnog sindroma – od želje za slatkišima do anksioznosti, nesanice i „magle u glavi“.
Lekari preporučuju LEEP kada Papa test, HPV test ili ginekološki pregled pokažu abnormalnosti koje zahtevaju dodatnu analizu ili uklanjanje promenjenog tkiva.
Najveći problem je to što u ranoj fazi bolest često ne izaziva nikakve tegobe. Kada se simptomi pojave, oni mogu biti blagi i lako se pomešati sa hemoroidima, sindromom iritabilnog creva, stresom ili promenama u ishrani.
Kako prolaps napreduje, mogu se javiti problemi sa mokrenjem. Neke žene imaju osećaj da ne mogu potpuno da isprazne bešiku, dok druge primećuju curenje urina prilikom kijanja, kašljanja ili smejanja.
Ledene kupke i kriokomore postale su globalni trend, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremna hladnoća nije bez rizika i da mnoge tvrdnje o njenim efektima još nisu naučno potvrđene. Krioterapija se koristi i u medicini.