Da li postoji zdrava preplanulost? Čak 80% ljudi veruje u to
Da li znate da čak 80% Evropljana misli da postoji zdrava preplanulost. Uprkos brojnim kampanjama u kojima se godinama priča o štetnosti sunčanja, 8 od 10 ljudi veruje u ovaj mit.
Zdrava preplanulost?
Da li znate da čak 80% Evropljana misli da postoji zdrava preplanulost. Uprkos brojnim kampanjama u kojima se godinama priča o štetnosti sunčanja, 8 od 10 ljudi veruje u ovaj mit. Melanom je jedan od vodećih i najčešćih vrsta karcinoma, ali kao da većina ljudi i dalje ne pridaje značaja opasnosti koja dolazi od sunčanja.
Lekari iznova upozoravaju ljude da ne postoji „zdrava preplanulost“ i da taj način promovisanja lepote dugoročno, ne samo da može da naruši zdravlje, već da dovede do smrtnog ishoda.
Posebno je opasan problem sa kojim se suočavamo u poslednje vreme, a to je strah od štetnih supstanci u kozmetičkim proizvodima i pribegavanje prirodnim SPF sredstvima za koja uopšte ne znamo da li su i koliko delotvorna.
Zašto dolazi do ultraljubičastog zračenja i oštećenja kože?
Kada ljudi izlaze napolje, bez upotrebe nekog oblika zaštite kao što su krema za sunčanje i zaštitna odeća rizikuju da se njihova koža ošteti od zračenja. Veštački izvori zračenja uključuju i upotrebu solarijuma koji je u velikom broju zemalja zakonom zabranjen. Spoljni sloj kože sadrži melanin koji kožu štiti od uticaja spoljnog štetnog zračenja. Ljudi koji imaju više melanina brže tamne, od ovih drugi sa manje melanina koji češće dobijaju opekotine od sunca.
Preplanuo ten je znak ošćetenja kože UV zracima i nikada nije odraz zdravlja. Preplanulost je odbrambeni mehanizam tela da se zaštiti od daljih povreda. Rak kože je postao jedan od najčešćih oblika raka, samo u SAD se leči više od 4 miliona obolelih od raka kože što je dovoljan pokazatelj koliko je izlaganje suncu opasno.
Mit o tome da postoji zdrava preplanulost potekao je od činjenice da nam sunce obezbeđuje vitamin D. Nažalost, većina ljudi ima nedostatak vitamina D, a on je sastavni deo našeg organizma i odgovoran je za mnoge procese, a ne samo kostiju kao što se ranije mislilo. Međutim, on se nalazi i u drugoj hrani, a može se i uneti putem suuplemenata.
Sa druge strane vitamin D se obezbeđuje tako što provodite vreme na suncu nezašitćeni, ali samo tokom par minuta dnevno, a ne satima. Međutim, veliko istraživanje je pokazalo da čak 80% Evropljana veruje da postoji zdrava preplanulost.
Ipak važno je i da 66% Evropljana ima svest o važnosti zaštite od sunca i redovno koristi proizvode sa visokim zaštitnim faktorom, dok samo 44% zna da treba da koristi sredstva sa zaštitnim faktorom tokom cele godine.
Veoma je važno da širimo svest o tome da se svaki put kada koža pocrni radi o oštećenju kože i da ne postoji „zdrava preplanulost“, kao i da se sredstva za zaštitu od sunca koriste tokom cele godine, a ne samo u letnjim mesecima.
Pored toga, važno je i da napominjemo da je pored povećanog rizika od raka kože, sunčanje glavni faktor starenja kože i stvaranja bora. Ovo se događa nezavisno od tipa kože, ko je skloniji borama, odnosno svetliji, tačnije niko nije zaštićen od oštećenja kože, ni od starenja kože. Vodite računa kada i koliko se izlažete sunčevim zracima, nosite zaštitnu odeću i šešir i nanosite kreme za sunčanje.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Osećaj stalne pospanosti može biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti. Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se pitate “zašto mi se stalno spava” i zašto možete da se osećate umorno i pospano većinu vremena.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Pšenične klice predstavljaju deo pšeničnog zrna i služe i kao seme za novu biljku. Klica je glavna nutritivna komponenta pšenice celog zrna. Klice, zajedno sa ljuskom, se uklanjaju iz rafinisanih proizvoda i ne možete ih naći u belom brašnu.