Loš zadah kod dece je oralno zdravstveno stanje koje se naziva halitoza. Uobičajeni uzroci su zbog zubića, izostanka oralne higijene, disanja na usta i infekcije.
Kod dece loš zadah obično prolazi nakon pranja zuba, a ako i dalje postoje onda može neki drugi uzročnik biti u pitanju.
Prvo se treba obratiti dečijem stomatologu da se pokuša indentifikovati problem i proveriti održavanje dobre oralne higijene, redovno čišćenje zuba i ostale mere prevencije. Pored toga se treba sanirati sve eventualne probleme sa zubićima.
Kod beba gastroezofagealni refluks – GER može biti uzročnik pojave neprijatnog zadaha, ali on obično prolazi kako dete ima manji problem i počinje da jede čvrstu hranu.
Uticaj ishrane na loš zadah kod dece
Halitoza kod dece može da se javi i kao posledica hrane koju su jeli. Povreće poput belog i crnog luka mogu dovesti do lošeg zadaha, kao i riba, sir, meso i druga hrana bogata velikim sadržajem proteina.
Među zubima se najlakše zadržava suva i tvrda hrana, kao što su čokolada, karamele i slane grickalice, pa mogu dovesti do rasta bakterija koje će rezultirati lošim zadahom.
Uticaj loše oralne higijene na neprijatan zadah kod dece
Nedostatak oralne higijene dokazano može dovesti do halitoze. Nepravilno pranje zuba i nedovoljna higijena usta može dovesti do toga da se razviju bakerije i izazove loš zadah. Nedostatak higijene može dovesti do lošeg zdravlja zuba i pojave karijesa, ali i do bolesti desni. Osim karijesa i druge zubne infekcije – zubni apscesi i rane u ustima mogu da izazovu halitozu.
Gingivitis je upala desni koja nastaje usled nakupljanja bakterijskog plaka oko linije desni. Ove bakterije proizvode toksine što dovodi do otečenih i inficiranih desni i lošeg zadaha. Izostanak higijene može povećati rizik od nastanka gingivitisa.
Suva usta i neprijatan zadah kod dece
Pljuvačka pomaže da se usta čiste i ispiraju ostaci hrane, a može i neutralisati oralne bakterije i kiseline koje izazivaju karijes koji je prisutan u ustima. Deca koja imaju problem sa suvim ustima imaju veći rizik od halitoze i pojave karijesa jer čestice hrane mogu da ostaju duže u usnoj duplji. Dehidratacija, disanje na usta, toplo vreme, neki lekovi ili određeno zdravstveno stanje mogu izazvati suvoću usana.
Deca kojima je zapušen nos ili iz nekog razloga dišu na usta mogu imati loš zadah. Pretpostavlja se da je to zbog sušenja pljuvačke u ustima. Deca nekada dišu na usta zbog začepljenosti nosa, pa bi trebalo preduzeti mere da se ovo sanira. Disanje na usta izaziva suva usta, a posedica može da bude loš zadah kod dece.
Može se dogoditi i da dete diše na usta jer ima strano telo u nosu, a roditelj nije primetio kada ga je dete stavilo. Ovo je posebno moguće kod dece mlađe od 3 godine. Posledica stranog predmeta u nosu je i pojava lošeg zadaha, a važno je da se brzo obratite lekaru koji će rešiti problem i ukloniti strano telo.
Infekcije i bolesti koje mogu biti uzročnici neprijatnog zadaha kod dece
Bolesti i infekcije koje mogu da uzrokuju loš dah kod dece su:
Sinusitis – nastaje usled zapaljenja šupljina oko nosnih puteva, može biti posledica virusa, bakterija, gljivica i alergija.
Lečenje lošeg zadaha kod dece zavisi od njegovog uzroka. Ako ste zabrinuti, možete se obratiti stomatologu i pedijatru. Mere koje bi trebalo da preduzmete su:
Pomozite bebama i maloj deci da očiste zubiće i desni dva puta dnevno.
Naučite decu da brinu o svojoj oralnoj higijeni.
Hranite se zdravom hranom i ograničite detetu unos slatkiša, slatkih pića i nezdravih grickalica. Više: Zdrave grickalice
Imajte na umu da je dobra oralna higijena osnov prevencije da se ne javi halitoza kod dece. Prevencija treba da počne još od kada se bebi pojavi prvi zub. Na prvi stomatološki pregled bi trebalo odvesti dete odmah nakon što izbije prvi zub ili najkasnije odmah nakon prvog rođendana.
Deca mogu imati loš zadah iz sasvim bezazlenih razloga kao što su ostaci hrane i loša higijena, ali i kao posledicu određenog zdravstvenog stanja. Stoga je važno da probate da otklonite problem, a ako ne uspete, da se prvo obratite stomatologu, a zatim i pedijatru. Nakon što utvrdite uzrok, lako ćete i rešiti problem.
Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…
Ultrazvuk dojki ili mamografija su važni dijagnostički pregledi, ali su različiti i nemaju istu namenu. Mamografija je osnovna metoda za rano otkrivanje raka dojke, dok se ultrazvuk najčešće koristi kao dopunski pregled, posebno kod žena sa gustim žlezdanim tkivom ili kada je potrebno dodatno ispitati promenu u dojci. Ultrazvuk dojki ili mamografija Obe metode imaju…
Dijabetes je sam po sebi izazovan, a kada su udruženi dijabetes i prehlada, moramo dodatno biti oprezni. Kako držati dijabetes tip 2 pod kontrolom tokom prehlade? Oni koji nemaju autoimunu bolesti i sami znaju kako je ponekad teško nositi se sa prehladom. Osobe koje boluju od dijabetesa tip 2 mogu reći da je borba sa…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Rotavirus je jedan od glavnih uzročnika gastroenteritisa koji se često naziva i stomačni grip. Ovaj virus je češći tokom zimskih i prolećnih meseci. Njegovi simptomi su pre svega dijareja i povraćanje, a mogu se javiti i gubitak apetita, bolovi u stomaku i dehidratacija.
Deca uglavnom imaju malo neželjenih efekata nakon anestezije. Neka, kao i odrasli, osećaju blagu mučninu ili imaju nešto niži pritisak. Nekoj deci je potrebno duže vremena da se probude.
Postoji značajan uticaj dopamina na decu i njihov razvoj, a disbalans ovog neurotransmitera može izazvati određene probleme, kako u razvoju, tako i u ponašanju. Neke od ključnih tačaka, istaćićemo u ovom članku.
Šargarеpa, bundeva i slatki krompir su povrćе kojima sе čеsto hrani bеba kada počne da jеde čvrstu hranu. Dok je bebina ishrana dobro balansirana, tеlo koristi optimalnu količinu bеta-karotеna, koji sе prеtvara u vitamin A. Kada bеba troši višе bеta-karotеn od sopstvenih potreba, možе da izazovе da koža dobije narandžastu ili žutu nijansu. Ovo sе zovе hipеrcarotеnеmia, i nе smatra sе opasnom.
Starija deca bolje razumeju šta je depresija, ali se ne osećaju bolje čak ni kada razumeju šta je to. Naprotiv, neugodno im je i mogu da brinu da su drugačija od svojih vršnjaka.