Imunizacija, odnosno vakcinacija je jednostavan i efikasan način da zaštitite dete od velikog broja bolesti.
Vakcinacija – zašto je važno vakcinisati dete
Smatra se da godišnje u svetu najmanje dva miliona ljudi oboli od bolesti koje su mogle biti sprečene imunizacijom. Od toga čak 1,4 miliona su deca mlađa od pet godina.
Zašto je imunizacija važna?
Imunizacija je naizgled jedan kontroverzan čin: u organizam vakcinisane osobe unosi se uzročnik bolesti. Time se izaziva reakcija imunog sistema – razvija se otpornost na bolest. Veoma slično funkcioniše i prirodan proces: kada se od nečeg razbolimo, najčešće na tu bolest po ozdravljenju stičemo imunitet i ne možemo se razboleti ponovo.
Kada se dete pravovremeno vakciniše, pojačava se sposobnost njegovog organizma da se brani od bolesti tako što se razvijaju antitela protiv njihovih uzročnika. Deca koja nisu vakcinisana zato lako mogu da obole od nekih bolesti koje su naizgled iskorenjene iz urbanog dela Zemlje: tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, malih boginja, rubele, zaušaka, hepatitisa B, kao i oboljenja izazvanih Hemophilusom influenzae b.
Vakcinacija se sprovodi prema kalendaru imunizacije u tačno određenom uzrastu. Neke vakcine daju se samo jednom, dok je kod drugih nužna revakcinacija u određenim intervalima.
U kojim slučajevima se ne može vršiti vakcinacija
Zašto je imunizacija važna?
Imunizacija protiv zaraznih bolesti ne može se sprovoditi kada kod osobe postoje kontraindikacije. Najčešće kontraindikacije su akutne bolesti, febrilna stanja, anafilaksija na komponente vakcine, teže neželjene reakcije na prethodnu dozu vakcine, kao i kod stanja smanjene otpornosti (kada postoje maligne bolesti, terapije antimetabolicima, većim dozama kortikosteroida, alkilirajućim jedinjenjima ili radijacijom i druga utvrđena stanja imunosupresije) i u trudnoći.
U pripremi ovog teksta korišćeni su podaci Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Hepatitis B je ozbiljna virusna infekcija koja napada jetru i može imati dugoročne posledice i za majku i za dete ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme. Ipak, zahvaljujući savremenim metodama prevencije, danas je moguće u ogromnom broju slučajeva sprečiti prenos infekcije sa majke na bebu.
Usamljenost je iskustvo koje gotovo svako od nas oseti bar jednom u životu, ali se često o njoj govori tiho, kao da je to lična slabost ili „nešto što ne treba da se prizna“. U stvarnosti, osećaj usamljenosti nije nužno povezan sa stvarnim brojem ljudi oko nas — možemo biti okruženi porodicom i prijateljima, a opet se osećati odvojeno. Razumevanje usamljenosti kao univerzalnog, ali i vrlo individualnog osećanja može biti prvi korak ka tome da joj pristupimo bez stida, da je prepoznamo i gradeći podršku — umesto da je potiskujemo.
Simptomi nisu isti kod svih žena. Neke gotovo da ne primećuju promene, dok druge imaju tegobe koje utiču na san, posao, odnose i opšti osećaj blagostanja.
Koji su simptomi polipa na grliću materice? Da li je on uvek bezopasan? Kada polip treba odstraniti? Šta ako ne znamo da imamo polip na grliću materice?
Karijera rođenih 15. oktobra često je vezana za kreativnost i javni nastup. Umeju da ostave snažan utisak i da se istaknu u oblastima koje traže izražajnost: umetnost, gluma, muzika, dizajn ili novinarstvo.
Starija deca bolje razumeju šta je depresija, ali se ne osećaju bolje čak ni kada razumeju šta je to. Naprotiv, neugodno im je i mogu da brinu da su drugačija od svojih vršnjaka.
Suvi kašalj se javlja kao posledica oticanja grla i gornjih disajnih puteva bebe. Javlja se iritacija i svrab područja koji beba nagonski pokušava da otkloni kašljem.
Vrtoglavica kod dece je uglavnom strašno iskustvo za roditelja, ali obično nije uzrokovana ozbiljnim problemom. Većina mladih se oporavi od gubitka svesti nakon manje od jednog minuta.