Kako razgovarati sa partnerom o problemima plodnosti?
Ne otvarajte tešku temu u žaru rasprave ili kada ste umorni. Bolje je izabrati mirno vreme, kada možete da budete fokusirani jedno na drugo.

Suočavanje sa problemima plodnosti je izazovno, ali niste sami. U ovoj kategoriji istražujemo uzroke muškog i ženskog steriliteta, metode dijagnostike i lečenja, kao i emocionalnu stranu borbe sa neplodnošću. Obradjujemo teme poput inseminacije, vantelesne oplodnje (VTO), hormonskih poremećaja i saveta za parove koji prolaze kroz duži period čekanja na trudnoću.
Ne otvarajte tešku temu u žaru rasprave ili kada ste umorni. Bolje je izabrati mirno vreme, kada možete da budete fokusirani jedno na drugo.
Dijabetes predstavlja sve češći izazov za reproduktivno zdravlje muškaraca i to ne samo zbog poznatih komplikacija kao što su erektilna disfunkcija ili neuropatija, već i zato što promenjeni metabolizam glukoze može uticati na kvalitet sperme, hormonsku ravnotežu i plodnost. U tekstu ćemo istražiti na koji način dugoročno povišen nivo šećera utiče na muški reproduktivni sistem, koje su mogućnosti prevencije i na šta bi parovi koji planiraju potomstvo trebalo da obrate pažnju.
Uspešnost VTO sa doniranim jajnim ćelijama iznosi 50–70%, što je dvostruko više nego kod žena starijih od 40 koje koriste sopstvene jajne ćelije.
Da li su povišen prolaktin i plodnost povezani? Na koje načine povišen prolaktin može da utiče na začeće? Šta možete da preduzmete?
Važno je imati na umu brojnost i različite načine uticaja endometrioze na plodnost, posebno kada se raspravlja o načinima lečenja endometrioze.
Anti-Milerov hormon je regulator rezervi jajnika, to jest, sprečava da se rezerve folikula iz jajnika ne isprazne odjednom.
Neretko se dovodi u pitanje da li se mogu dovesti u vezu preponska kila i plodnost, odnosno da li ona može da bude uzrok steriliteta. Ingvinalna kila je relativno česta pojava kod muškaraca, a da li postoji njen uticaj na neplodnost možete pročitati u ovom članku.
Rezultati spermograma, koji se takođe naziva i analizom sperme, pružaju detaljne informacije o kvalitetu muškog ejakulata i plodnosti. Neki od ključnih parametara koje oni pokazuju su: volumen ejakulata, koncentracija sperme, ukupan broj spermatozoida, pokretljivost, morfologiju, vitalnost, ph vrednost i prisustvo leukocita.
Kada se embrioni kultivišu do stadijuma blastociste u laboratorijskim uslovima, obično se uočava da oko polovine embriona prestaje da raste do kraja trećeg dana. Ovo je sasvim normalno i rezultat je slabog razvojnog potencijala pojedinih embriona.
Nizak nivo progesterona može izazvati neplodnost i pobačaje koji se ponavljaju. Progesteron zato nazivaju i hormonom koji čuva trudnoću.
Žene koje su imale problem sa zatrudnjivanjem ili ponovljen spontani pobačaj, nekada imaju kraću lutealnu fazu. Ipak, ona ne mora biti uzrok neplodnosti.
Kod pažljivo izvedenog preimplantacijskog genetskog testa šanse za ostvarivanje trudnoće se mogu povećati do 8 puta u poređenju sa netestiranim embrionima, a rizik od pobačaja je upola manji.
Studije o heparinu pokazale su da je on veoma efikasan i čak 71% trudnica uspeva da održi trudnoću kada su lečene kombinacijom heparina i aspirina, u poređenju sa 42% žena koje su uzimale samo baby aspirin.
Dok su nivoi FSH kod muškaraca uglavnom konstantni, kod žena se menjaju tokom menstrualnog ciklusa. To regulisanje menstrualnog ciklusa se dešava u sadejstvu sa LH (luteizirajućim hormonom), još jednim hormonom hipofize.
Uvek kada analiza pokaže povišen nivo prolaktina, lekar traži da se test ponovi.