Kako to izgledaju skokovi u razvoju? Vaša divna dobra beba odjednom stalno plače, hoće da se nosi i traži da sisa svakih pola sata. Ništa bolja situacija nije ni noću, mama je umorna i nema dovoljno mleka, tata je razdražljiv. Šta se odjednom desilo?
Vaša beba imam skokove u razvoju. U narednom periodu biće joj potrebno više mleka, a kako bi mama počela da proizvodi više mleka, beba traži često da sisa. Pošto mnogim mamama ovo nije poznato, one pomisle da nemaju dovoljno mleka. Tako skokovi u razvoju često budu krivci za bespotrebno uvođenje dohrane adaptiranim mlekom. Zato je važno da mame prepoznaju kada se događa skok u razvoju, pristupe tome mirno i suzdrže se od nuđenja dohrane koja neminovno vodi smanjenju količine mleka u dojkama. Količina mleka u dojkama usled učestalog sisanja vrlo brzo će da sustigne potražnju.
Skokovi u razvoju bebe i povećane želje za ishranom
Kada je u pitanju razvoj beba, jedan od fascinantnih aspekata jeste njihova sposobnost da brzo rastu i razvijaju se u prvim godinama života. Tokom ovog perioda, bebe prolaze kroz različite faze razvoja, poznate kao skokovi u razvoju, koji mogu imati značajan uticaj na njihov apetit i želju za hranom.
Skokovi u razvoju su periodi kada bebine sposobnosti i veštine napreduju brzo, što može rezultirati promenama u ponašanju, raspoloženju i navikama u ishrani. Mnogi roditelji primećuju da njihova beba tokom ovih faza može imati povećan apetit ili može postati izbirljivija u vezi sa hranom. Ove promene mogu biti privremene i obično su deo normalnog procesa razvoja.
Jedan od razloga za povećanu želju za hranom tokom skokova u razvoju može biti ubrzan metabolizam bebe. Kako se njen organizam aktivno razvija i raste, potreba za energijom se povećava, što može rezultirati većom potražnjom za hranom. Takođe, tokom ovih faza, bebine potrebe za određenim hranljivim materijama, poput proteina, vitamina i minerala, takođe mogu biti veće.
Važno je da roditelji obrate pažnju na signale koje njihova beba šalje u vezi sa ishranom tokom ovih perioda. To može uključivati češće traženje hrane, duže periode buđenja tokom noći zbog gladi ili veći interes za različite vrste hrane. Pružanje adekvatne ishrane i podrške tokom ovih faza može pomoći bebi da se lakše nosi sa promenama u svom telu i da nastavi zdrav razvoj.
Prvi skok u razvoju javlja se kod novorođenčeta starosti oko nedelju dana, a sledeći skok bude obično u trećoj nedelji, pa već krajem prvog meseca beba počne da dobija mnogo više na kilaži. Burniji skokovi još mogu biti u bebinoj šestoj nedelji, a zatim u trećem, šestom i devetom mesecu. Svaki put bebi se povećava potreba za mlekom, ona češće traži da sisa pa kod mame odjednom počinje i da se stvara više mleka jer lučenje funkcioniše na osnovu ponude i potražnje.
Što beba više traži da sisa i provodi vreme na dojci, više će mleka i biti. Bebe koje piju adaptirano mleko odjednom mogu da popiju više, ali kod njih skok u razvoju najčešće ne bude toliko buran jer mleka uvek ima u izobilju.
Zbog čega se dešavaju skokovi u razvoju bebe?
Skokovi u razvoju dešavaju se kad beba naglo napreduje u psihofizičkom razvoju. Sa tri meseca beba počinje da se okreće i postaje mnogo aktivnija, a sa šest meseci počinje da puzi, ali ovaj skok ne bude toliko buran jer beba već po malo jede čvrstu hranu. Zatim beba počinje da brblja, da hoda… Ona u ovim periodima naglo izrasta i dobija na kilaži.
Neke mame možda neće ni primetiti skok kod njene bebe. Neke bebe slabo spavaju u tim danima, dok druge produžavaju popodnevni san koji im je potreban za odmor i napredak. Neke su premorene, a druge deluju kao da su odjednom prepune energije.
Kasnije se skokovi u razvoju javljaju otprilike na svakih 6 meseci, a tada mogu i duže da traju, čak i više nedelja. (Izvor)
Za roditelje ovi periodi mogu biti iscrpljujući i puni izazova. Beba koja je spavala celu noć odjednom se budi svakih sat vremena, plače i traži da je nose. I mame su češće gladne jer njihov organizam radi napornije nego inače.
Dobra vest je da skokovi traju obično jako kratko, oko 48 sati (kod nekih čak kraće, ili duže) i nakon toga vaša beba se opet vraća svojoj rutini.
Objavljen: 4. jun 2013. godine, ažuriran: 14. januar 2025. godine
Napisala: Tamara Petković Medicinski pregledala: dr Olga Ličina Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je…
Da li ste se ikada pitali kako beba diše u stomaku? Jedna od najfascinantnijih činjenica o trudnoći jeste da beba u materici ne diše plućima. Iako joj se pluća razvijaju tokom svih devet meseci, ona ne udiše vazduh kao nakon rođenja. Umesto toga, sav kiseonik koji joj je potreban za život i razvoj dobija preko…
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka. Nivo beta hCG u krvi Njegovo lučenje može da se registruje već kada je embrion u osmoćelijskom stadijumu, odnosno samo dan nakon implantacije. Na dan kada…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Možda se pitate kakve veze imaju baš vitamin B6 i plodnost, ali svi vitamini, minerali i hrana koju jedemo imaju svoju funkciju i važni su telu. Kada je u pitanju sterilitet, bilo da se radi o ženama ili muškarcima, neadekvatna ishrana može da dovede do poteškoća, kada je začeće u pitanju.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Beta HCG, humani horionski gonadotropin, naziva se i hormon trudnoće. Njega luči tkivo posteljice bebe, a u dijagnostici može da posluži za potvrđivanje postojanja trudnoće i praćenje njenog toka.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Ako vam se dešava sledeća situacija – dete se budi noću i plače, a ne možete da ga umirite. Deca često spavaju tokom plača i ujutru se neće sećati ničega.