Ima već dvadesetak dana kako primenjujem autofagiju. I do sada sam se slično hranila, jedino što sam uveče znala da grickam po malo badema ili pojedem jabuku i slično. Od kada primenjujem autofagiju zadnji obrok mi je u 17h ili 18h i posle toga samo pijem vodu, a ujutru prvi obrok je u 9h ili 10h. U tih 8 sati preko dana imam tri obroka u normalnim količinama.
Uspela sam da skinem nekoliko kilograma i skinula sam holesterol za dve jedinice, sa 7,4 na 5,4, što meni mnogo znači. Pojavio se problem sa želucem, a ranije nisam imala problema. Želudac me boli samo posle jela. Taj bol je kao blago stezanje želuca.
Napominjem da se ne prejedam, već jedem kao i pre. Svoju doktorku sam pitala šta misli o autofagiji, rekla mi je ,, ja sam ipak za češće a manje obroke,,. Prepisala mi je flobian kapsule koje pijem već 4. dan i čini mi se da se bol ređe javlja.
Molim Vas da mi odgovorite, šta Vi mislite o ovom načinu ishrane, da li ga je bezbedno upražnjavati, da li je ovaj problem nešto što će proći vremenom?
Unapred hvala,
Slađana
Autofagija i bolovi u želucu – odgovor nutricioniste
Poštovana Slađana,
Autofagija je dala uspehe kod nekih osoba sa zdravstevim problemima poput insulinske rezistencije, metaboličkog sindroma, ekstemne gojaznošću (BMI >35) bez pratećih problema. Ali ne postoji univerzalni pristup i nijedan način ishrane nije za svakog.
Moj stav je da je najbolje ne praktikovati vid ishrane koji nije održiv na duže staze, već promenite navike u ishrani. Ako primetite da i dalje imate probleme i bolove u želudcu, a koji ne prestaju bez terapije,možda ovaj vid ishrane nije za Vas. Svakako ako su tegobe nakon par dana od primene terapije i dalje prisutne treba da se posavetujete sa gastroenterologom.
Autofagija i bolovi u želucu – Foto: Canva & Demetra
Još saveta sa Demetre: Autofagija i bolovi u želucu
Iako autofagija (posni režim / vremenski ograničeno jelo) može imati benefite, kao što su mršavljenje i poboljšanje metaboličkih parametara, nije retko da kod nekih ljudi izazove gastrointestinalne tegobe, posebno ukoliko se primenjuje naglo, bez prilagođavanja navika. I evo zašto i na šta obratiti pažnju.
Mogući mehanizmi, zašto želudac ne voli autofagiju:
Tokom dužih perioda bez hrane (period posta), želudac i dalje izlučuje želudačnu kiselinu, čak i kad nema hrane da je neutralizuje. To može iritirati sluzokožu želuca i dovesti do bola, gorušice, nadimanja ili neprijatnosti.
Fleksibilnost digestivnog sistema se menja, kod nekih osoba promena ritma pražnjenja želuca, promena u crevnoj peristaltici, promene u sastavu crevne flore mogu doprineti da se varenje i resorpcija hrane poremete nakon posta.
Kada se nakon dužeg posta, u jedinom ili prvom obroku, pojede „normalna količina“ hrane (kao kad bi neko ručao ‒ ne manju porciju), to može delovati kao opterećenje na želudac i digestivni trakt, jer se telo „prebacuje“ iz stanja posta u punu varnu aktivnost. To može izazvati stezanje, bol ili nelagodnost.
Dehidracija je još jedan faktor. Ljudi koji poste ponekad smanje unos tečnosti ili zaborave da piju dovoljno kad jedu ređe, što može doprineti da sluzokoža želuca bude osetljivija.
Kako prilagoditi autofagiju da bude što bezbednija za želudac
Telo i digestivni trakt dobiju vremena da se adaptiraju.
Kada prekidate post, prvi obrok učinite blagim — lagana supa, kuvano povrće, lako svarljiva hrana
Menja se iz praznog stomaka u „pun“ digestivni režim — lagana hrana smanjuje opterećenje.
Jedite umerene obroke — izbegavajte prejedanje
Veliki obroci odmah po posta mogu da opterete želudac.
Obratite pažnju na unos tečnosti i vlakana — voda, biljni čajevi (npr. kamilica, nana), voće/povrće, integralne namirnice
To pomaže varenje i štiti sluzokožu želuca.
Izbegavajte teške, masne, jako začinjene namirnice — naročito na prazan stomak
Takva hrana može iritirati želudac i izazvati gorušicu, bol.
Pratite kako se osećate — ako bolovi, gorušica ili nelagodnost potraju ili se pogoršaju — razmislite da li autofagija uopšte odgovara vašem organizmu
Nije cilj da dijeta bude uzrok zdravstvenih problema.
Kada autofagija možda nije pogodan režim
Ne postoje univerzalna pravila — autofagija može da „radi“ za nekoga, a za drugog da izazove probleme. Posebnu pažnju treba obratiti na:
Postojeće probleme sa želucem: ako je osoba ranije imala gastritis, čireve, refluks, dispepsiju ili osetljiv želudac. Autofagija može pogoršati tegobe, jer ciklus jelo/praznjenje stvara povećan rizik od iritacije.
Brz prelazak na strogi režim: nagla promena navika (sa „normalne“ ishrane na 16 / 8 ili strožu) bez faze prilagođavanja – telo i digestivni trakt nemaju vremena da se adaptiraju, pa može doći do problema.
Loše izborene prve obroke posle posta: premasna, začinjena, masna, teška hrana, posebno kad se organizmu nudi posle posta — česta je greška. To opterećuje želudac i creva.
Nepravilna hidracija i mikronutritijenti: ako osoba ne vodi računa o dovoljnom unosu tečnosti, vlakana, raznovrsnoj hrani i gutanju dovoljno tečnosti pre hrane: digestivni trakt može reagovati negativno.
Životne okolnosti / individualna osetljivost: stres, sporo varenje, starija životna dob, prethodni problemi sa digestivnim traktom. Sve to može uticati da autofagija ne bude prihvatljiva.
Autofagija (ili bilo koji post) ne treba da bude rigidna „moda“ — ako primetite dugotrajne ili jaki bolove u želucu, gorušicu, mučninu, gubitak apetita, promene u stolici, višednevne tegobe — to može ukazivati na to da je u pitanju dispepsija, gastritis, refluks ili drugo oboljenje. Takve poteškoće ne treba ignorisati.
Olga Ličina je doktor medicine i klinički nutricionista sa iskustvom od preko 10 godina izrade individualnih nutritivnih planova kod različitih zdravstvenih problema, kao i problema viška kilograma.
Poslednjih par godina fokusirana je na odnos između emocija i hrane koje dovode do emotivnog prejedanja. Tvrdi da nijedna hrana nije zabranjena i da je u životu najbitniji balans i umerenost.
Ledene kupke i kriokomore postale su globalni trend, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremna hladnoća nije bez rizika i da mnoge tvrdnje o njenim efektima još nisu naučno potvrđene. Krioterapija se koristi i u medicini.
Računanje nedelja trudnoće i računanje meseci trudnoće nam se nekada čini komplikovanim. Svaka trudnica sada prvo računa koja je nedelja trudnoće, dok se ranije prvo pitala: “U kom sam mesecu trudnoće?” Nekada su trudnice starost trudnoće računale uglavnom po mesecima. Na pitanje o starosti trudnoće, čuli biste odgovor: ”Punih četiri i ušla sam u peti mesec!” ili ”U osmom sam mesecu!”. A onda smo počeli da se se rukovodimo nedeljama i pitamo: “ako sam 6. mesec trudnoće koja je to nedelja”.
Većina ljudi će tokom života doći u kontakt sa HPV virusom, a da toga neće ni biti svesna. Ipak, pojedini tipovi HPV-a mogu dovesti do raka grlića materice, penisa, anusa ili grla. Kako se prenosi, koji su simptomi i kako se zaštititi? Donosimo vodič koji bi svaka žena i svaki muškarac trebalo da pročitaju.
Danas se o menopauzi govori više nego ranije, ali internet i društvene mreže i dalje šire brojne netačne informacije. Zato je važno razlikovati činjenice od mitova i razumeti šta zaista možete očekivati tokom ovog životnog perioda.
Naša čitateljka je poslala pitanje vezano za ishranu. Naime ona je dobila višak kilograma posle karcinoma dojke, pretpostavlja usled hormonskog disbalansa.