Kada kažemo kako se leči dijabetes tip 1 zapravo mislimo na tretmane koji ga drže pod kontrolom jer ovo nije stanje koje može trajno da se izleči.
Šta je dijabetes tip 1?
Dijabetes tip 1 je autoimuna bolest koja podrazumeva da pankreas više ne može da proizvodi insulin kako bi prirodno kontrolisao nivo šećera u krvi. Zbog toga osobe koje ovo imaju moraju uzimati insulin kako bi održavali dobro zdravstveno stanje i izbegli komplikacije.
Dijabetes tip 1 znači da je pankreas potpuno nesposoban da niveliše nivo insulina, te šećer u krvi lako može postati previsok – hiperlikemija ili prenizak – hipoglikemija. Oba stanja se hitno moraju regulisati.
Kako se leči dijabetes tip 1?
Insulin je osnovni lek za ljude koji imaju dijabetes tip 1, a na raspolaganju im je više načina korišćenja, kao i merenja nivoa šećera u krvi. Sve vrste insulina imaju isti efekat na kontrolu nivoa šećera.
Insulin je prvi put uspešno korišćen kod ljudi 1922. godine. Prvih decenija je korišćen ekstrakcijom iz pankreasa životinja, a od 1978. godine se koristi u sintetičkom obliku.
Brzo delovanje – deluju za oko 15 minuta, a efekat traje 3 do 4 sata. Uzima se pre obroka.
Kratko dejstvo – deluje za 30 do 60 minuta nakon uzimanja, a efekat traje 5 do 8 sati. Takođe se uzima pre obroka.
Srednje delovanje – počinje da deluje oko 2 sata nakon ubrizgavanja i efekti traju 14 do 16 sati.
Dugo delujući insulin – počinje da deluje posle 2 sata i daje se jednom u 24 sata obično.
Nakon što proverite nivo šećera u krvi, trebalo bi da razmotrite unos ugljenih hidrata tokom sledećeg obroka i užine kako bi odredili količinu insulina koja će vam biti potrebna.
Na šta treba obratiti pažnju kada je lečenje dijabetesa tip 1 u pitanju?
Veoma je važno da, pre svega, ovo stanje ne shvatite olako. Sa dijabetesom tip 1 se može normalno živeti, ali je kontrola nivoa šećera u krvi veoma važna, kao i redovno uzimanje terapije. Pored toga, ovo stanje je specifično i ne bi trebalo da nikakva pomoćna sredstva, suplemente i lekove uzimate na svoju ruku i bez preporuke svog izabranog lekara i/ili endokrinologa.
Lekar će vam preporučiti i najbolji oblik i dozu insulina u skladu sa vašim zdravstvenim stanjem. Na vama je da pratite upute i naučite kako da planirate fizičku aktivnost, obroke, ali i da prepoznate znake pada ili skoka nivoa glukoze u krvi.
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.