17.11.2026 07:30

Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka

Kroz hemijske procese, naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka. Kada se mentalno angažujemo, u nekom trenutku dolazimo do blokade usled koje se desi da ostajemo bez energije.

Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka

Kroz hemijske procese, naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka. Kada se mentalno angažujemo, u nekom trenutku dolazimo do blokade usled koje se desi da ostajemo bez energije. Čak i ako postoji korist, dešava se da jednostavno odustanemo od daljeg izvršavanja zadatka. Da li je u pitanju umor ili nedostatak motivacije, odnosno, šta ako na biološkom nivou možda uzrokuje taj prekid izvršenja zadatka. Naučnici jednog Univerziteta u Minhenu probali su da nađu odgovor na ovo pitanje.

Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka

U istraživanju je učestvovao 31 dobrovoljan, a svaki učesnik je tokom dva odvojena dana radio dvadesetominutni test pamćenja. Test je bio osmišljen tako da izazove mentalni umor, a kada su istraživači ispitali učesnike pre i posle testa da li bi bili voljni da rade dodatne zadatke pamćenja. Mogli su da biraju između lakših zadataka uz malu novčanu nadoknadu i težih, uz veću nadoknadu.

Istraživački tim je, koristeći spektroskopiju magnetne rezonance pratio hemijske procese u mozgu pre i posle testova s posebnom pažnjom na glutamat, budući da su prethodna istraživanja bila povezana sa ovom supstancom i mentalnom iscrpljenošću. Snimanja su otkrila jasan obrazac o kom se detaljno govori u radu objavljenom u časopisu Proceedings od the Natonal Academy of Sciences.

Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka
Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka

Zaključak istraživanja zašto odustajemo od teških zadataka

Aktivna stimulacija je povećala nadražljivost prefrontalnog korteksa što je bilo povezano sa značajno višim nivoima glutamata nakon testa. Pojačana moždana aktivnost je doprinela boljem učinku u zadacima sa pamćenjem, ali je postojala i negativna strana: nakon testa, volonteri su ređe birali teže zadatke koji iziskuju veliki napor, čak i kada bi za to bili bolje plaćeni.

Studija ukazuje na moguć biohemijski uzrok smanjene motivacije koja je povezana sa mentalnim zamorom. Ukoliko se na kraju ispostavi da je ovo ključni mehanizam, mogao bi da posluži kao osnova za nove medicinske intervencije u slučajevima kada iscrpljenost postane hronična. Prefrontalni glutamatergični metabolizam bi mogao biti biomarker kao polazna osnova za lečenje patološkog umora.

 

Šta nam ovo istraživanje govori?

Ono što je zanimljivo jeste da ovo istraživanje može da objasni zašto nam se ponekad čini da više ne možemo da se nateramo da završimo nešto, iako znamo da nam je važno. Verovatno vam je poznat osećaj kada satima rešavate neki problem, učite, radite ili pokušavate da završite obaveze, a onda u jednom trenutku počnete da odlažete čak i najjednostavnije stvari. To ne mora uvek da znači da ste lenji ili nedovoljno uporni. Mozak se jednostavno umara od stalnog razmišljanja, donošenja odluka i koncentracije, pa počinje da bira ono što mu deluje lakše i zahteva manje napora.Naučnici objašnjavaju zašto odustajemo od teških zadataka

Zato se dešava da odlažemo važne obaveze, biramo lakše poslove ili odustajemo baš onda kada bi trebalo da uložimo još malo truda. Ovi nalazi podsećaju da mentalni umor ne treba olako shvatati i da nije uvek rešenje da sebe dodatno pritiskamo i teramo da radimo više. Ponekad je korisnije napraviti kratku pauzu, odmoriti se, promeniti aktivnost i vratiti se zadatku kada ponovo budemo imali dovoljno snage i koncentracije. Nije svaki trenutak odustajanja znak nedostatka volje, ponekad je to samo način na koji nam mozak poručuje da mu je potreban predah.


Sva nova istraživanja možete pratiti ovde ⇓

 

nova istraživanja

o autoru

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.