19.11.2026 06:35

Hodanje kao trening: zdravstvene koristi, koliko treba šetati i kako početi

Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.

Hodanje kao trening
Hodanje kao trening

Da li je hodanje kao trening dovoljan vid vežbe? Hodanje je jedan od najjednostavnijih načina da poboljšamo fizičko i mentalno zdravlje. Ne zahteva posebnu opremu, članstvo u teretani niti visok nivo kondicije, a može da se prilagodi gotovo svakome, bez obzira na godine i fizičku spremnost.

Redovne šetnje mogu doprineti zdravlju srca i krvnih sudova, boljoj kontroli šećera i holesterola, očuvanju kostiju, kvalitetnijem snu i boljem raspoloženju. Kada se hoda bržim tempom, tako da se ubrza disanje, ali je i dalje moguće razgovarati, hodanje postaje aerobna fizička aktivnost umerenog intenziteta.

Dobra vest je da ne morate odmah da pređete velike razdaljine ili dostignete 10.000 koraka dnevno. Važno je da počnete od svojih mogućnosti i postepeno povećavate trajanje i intenzitet šetnji.

Kada se računa hodanje kao trening?

Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.

Ipak, postoji razlika između svakodnevnog kretanja i hodanja koje je planirano kao trening. Kada hodate u kontinuitetu i dovoljno brzim tempom da vam se disanje ubrza, ali i dalje možete da razgovarate, reč je o aerobnoj aktivnosti umerenog intenziteta. Preporuke američkih zdravstvenih institucija za odrasle su najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umerenog intenziteta nedeljno. To, na primer, može da bude pet šetnji od po 30 minuta.

Ne morate, međutim, odmah da dostignete ovaj cilj. Ako ste dugo bili neaktivni, i desetak minuta hodanja dnevno predstavlja dobar početak.

Često se kao cilj navodi 10.000 koraka dnevno, ali taj broj nije univerzalna medicinska preporuka. Istraživanja ukazuju da zdravstvene koristi mogu postojati i pri manjem broju koraka. U pojedinim studijama značajno poboljšanje povezano je sa približno 7.500 koraka dnevno. Važno je uzeti u obzir godine, zdravstveno stanje i nivo aktivnosti, umesto insistiranja na jednom broju koji bi trebalo da važi za sve.

Koje su zdravstvene koristi redovnog hodanja?

Hodanje aktivira velike mišićne grupe, podstiče cirkulaciju i doprinosi očuvanju opšte kondicije. Njegove koristi ne odnose se samo na telesnu težinu, već i na zdravlje brojnih organskih sistema.

  • Zdravlje srca i krvnih sudova – Brzo hodanje može doprineti smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti i prevremenog umiranja. Istraživanja povezuju redovno hodanje umerenog do većeg intenziteta sa povoljnijim vrednostima krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi. Neke studije ukazuju da brzo hodanje može imati slične koristi kao trčanje kada je reč o određenim faktorima rizika, poput povišenog krvnog pritiska i holesterola. To ne znači da su ove aktivnosti potpuno jednake, već da i hodanje može biti veoma efikasan način za unapređenje kardiovaskularnog zdravlja.
  • Bolja funkcija mozga i pamćenje – Fizička aktivnost važna je i za zdravlje mozga. Istraživanja povezuju redovno hodanje sa boljim očuvanjem kognitivnih sposobnosti tokom vremena. Kretanje podstiče cirkulaciju, a redovna fizička aktivnost može doprineti očuvanju funkcija važnih za pamćenje, pažnju i koncentraciju.
  • Smanjenje bolova u zglobovima i leđima – Hodanje može biti korisno i za osobe koje imaju osteoartritis kolena. Iako se često misli da je kod bolnih zglobova najbolje izbegavati kretanje, odgovarajuća fizička aktivnost može pomoći u očuvanju pokretljivosti i ublažavanju simptoma. Pojedina manja istraživanja ukazuju i na moguće koristi hodanja kod hroničnog bola u leđima. Ipak, intenzitet i trajanje aktivnosti treba prilagoditi zdravstvenom stanju.
  • Očuvanje zdravlja kostiju – Sa godinama prirodno dolazi do smanjenja koštane mase, posebno nakon menopauze. Hodanje je aktivnost u kojoj telo nosi sopstvenu težinu, pa može doprineti očuvanju zdravlja kostiju. Za dodatni podsticaj mogu se uključiti hodanje uz stepenice, usponi i vežbe snage, poput čučnjeva i sklekova prilagođenih fizičkim mogućnostima.
  • Kvalitetniji san – Redovna fizička aktivnost može doprineti boljem snu. Istraživanja su pokazala povezanost većeg broja dnevnih koraka sa boljim kvalitetom spavanja, a u pojedinim rezultatima korist je bila izraženija kod žena. Čak i kada hodanje nije organizovano kao poseban trening, više kretanja tokom dana može imati pozitivan uticaj na san.
  • Manje stresa i bolje raspoloženje – Hodanje može biti jednostavan način za oslobađanje od svakodnevnog stresa. Fizička aktivnost pomaže u regulisanju raspoloženja, a boravak u prirodi može dodatno doprineti osećaju psihičkog blagostanja. Istraživanja su pokazala da grupne šetnje u prirodi mogu imati pozitivan uticaj na suočavanje sa stresnim životnim situacijama. Postoje i nalazi koji ukazuju da hodanje, posebno na otvorenom, može podstaći kreativno razmišljanje.

HODANJE KAO TRENING: Da li hodanje pomaže u mršavljenju?

Hodanje može biti važan deo plana za regulisanje telesne težine. Kao i druge fizičke aktivnosti, ono troši energiju i može doprineti stvaranju kalorijskog deficita, koji je neophodan za gubitak kilograma.

Koliko ćete kalorija potrošiti zavisi od telesne mase, brzine hodanja, trajanja i terena. Na primer, osoba teška oko 63,5 kilograma može tokom 30 minuta brzog hodanja potrošiti približno 127 kalorija. To je okvirna procena, a stvarna potrošnja razlikuje se od osobe do osobe.

Hodanje je najkorisnije kada se kombinuje sa uravnoteženom ishranom i drugim zdravim navikama. Nije potrebno da svaki trening bude veoma intenzivan. Doslednost i redovno kretanje često su važniji od povremenih napornih šetnji.

Šta jesti pre, tokom i nakon hodanja?

Za umerenu šetnju koja traje kraće od sat vremena najčešće nije potrebna posebna priprema u ishrani. Ako šetate ujutru, možete prvo doručkovati i sačekati da vam obrok prija pre nego što krenete. Ukoliko volite da hodate odmah nakon buđenja, popijte vodu i počnite laganim tempom, naročito ako niste navikli na fizičku aktivnost na prazan stomak.

Kod dužih šetnji, koje traju više od sat vremena, može biti korisno poneti užinu. To mogu biti suvo voće, energetska pločica ili drugi izvor ugljenih hidrata. Za duže i zahtevnije aktivnosti potrebno je voditi računa i o unosu tečnosti.

Nakon uobičajene šetnje najčešće je dovoljno da nastavite sa redovnim obrocima. Nije neophodno uzimati posebne preparate ili proteinske napitke.

Kako početi sa hodanjem ako niste u kondiciji?

Jedna od najvećih prednosti hodanja jeste to što možete početi gotovo bilo gde i prilagoditi ga trenutnim mogućnostima.

Izaberite jednostavnu rutu

Ako tek počinjete, izaberite ravnu i bezbednu stazu na kojoj možete da napravite nekoliko kraćih krugova. Tako ćete u svakom trenutku biti blizu početne tačke i moći ćete da procenite kako se osećate.

Počnite sa pet ili deset minuta, ako je to ono što trenutno možete. Kada vam šetnja postane lakša, postepeno produžavajte trajanje.

Pronađite odgovarajući tempo

Brzo hodanje ne znači da treba da se iscrpite. Dobar pokazatelj je takozvani test razgovora: trebalo bi da možete da govorite u rečenicama, ali ne i da pevate bez napora.

Ako ostajete bez daha i teško izgovarate nekoliko reči, usporite. Ako možete da hodate i razgovarate bez ikakvog ubrzanja disanja, možete postepeno povećati tempo.

Obratite pažnju na držanje tela

Pravilna tehnika može učiniti hodanje prijatnijim i efikasnijim.

  • Držite glavu uspravno i gledajte ispred sebe.
  • Ramena neka budu opuštena.
  • Ruke savijte u laktovima pod približno pravim uglom i pomerajte ih napred-nazad.
  • Stopalo spuštajte prirodno, od pete prema prstima.
  • Izbegavajte predugačke korake i neprirodno ubrzavanje.
Napravite raspored

Odredite dane i vreme za šetnju. Ako vam je lakše, počnite sa tri kraće šetnje nedeljno, a zatim povećavajte učestalost.

Važno je da ostavite vreme za oporavak, posebno ako tek počinjete ili povećavate intenzitet. Dan odmora ne mora da znači potpuno mirovanje. Možete napraviti laganu šetnju ili izabrati drugu aktivnost manjeg intenziteta.

Kako hodanje učiniti intenzivnijim?

Kada vam uobičajene šetnje postanu lake, možete ih učiniti zahtevnijim bez potrebe da počnete da trčite.

  • Hodanje uzbrdo: Usponi aktiviraju mišiće nogu i povećavaju napor. Pri hodanju uzbrdo blago nagnite telo napred. Nizbrdo skraćujte korake i usporite, jer spuštanje može dodatno opteretiti kolena.
  • Intervalno hodanje: Naizmenično menjajte brži i sporiji tempo. Na primer, hodajte umerenim tempom dva do tri minuta, a zatim jedan minut brzo. Ovaj postupak možete ponavljati tokom šetnje.
  • Promena podloge: Povremeno izaberite travu, šljunak ili peščanu podlogu. Hodanje po različitim terenima može zahtevati veći angažman mišića i bolju kontrolu ravnoteže.
  • Nordijsko hodanje: Upotreba specijalnih štapova uključuje i mišiće gornjeg dela tela, pa hodanje može postati intenzivniji trening. Ova tehnika zahteva određeno upoznavanje sa pravilnim korišćenjem štapova.
Hodanje kao trening
Hodanje kao trening
Kako se pripremiti za šetnju i izbeći povrede?

Pre nego što ubrzate tempo, nekoliko minuta hodajte lagano. Možete dodati i jednostavne pokrete, poput kruženja ramenima, kruženja kukovima i laganog podizanja kolena.

Obuća je takođe važna. Izaberite udobne patike koje odgovaraju obliku vašeg stopala, pružaju stabilnost i ne stvaraju pritisak. Odeća treba da bude udobna i prilagođena vremenskim uslovima. Slojevito oblačenje praktično je kada tokom šetnje očekujete da će vam postati toplije.

Hodanje je aktivnost sa relativno malim rizikom od povreda, ali prebrzo povećavanje trajanja, brzine ili distance može dovesti do preopterećenja. Mogu se javiti bolovi u kolenima i kukovima, upala tetiva ili stres-frakture kostiju stopala i potkolenice.

Ako tokom šetnje osetite oštar bol koji ne prolazi nakon odmora, prekinite aktivnost i posavetujte se sa lekarom.

Hodanje kao trening
Hodanje kao trening

Većina ljudi može bezbedno da počne sa hodanjem. Ipak, osobe koje imaju srčana oboljenja, astmu, povrede kolena ili kičme, kao i druga hronična zdravstvena stanja, trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre uvođenja novog programa vežbanja. Kod nekih problema sa zglobovima bolji izbor mogu biti plivanje ili vožnja sobnog bicikla.

Često postavljana pitanja

  • Koliko minuta dnevno treba hodati?

Kao opšti cilj za odrasle preporučuje se najmanje 150 minuta aktivnosti umerenog intenziteta nedeljno. To može biti 30 minuta brzog hodanja pet dana u nedelji. Ako ste početnik, počnite kraće i postepeno povećavajte trajanje.

  • Da li je 10.000 koraka dnevno neophodno za zdravlje?

Ne. Broj od 10.000 koraka nije univerzalna medicinska preporuka. Zdravstvene koristi mogu se ostvariti i sa manjim brojem koraka, a cilj treba prilagoditi godinama, kondiciji i zdravstvenom stanju.

  • Da li je hodanje bolje od trčanja?

Ne postoji jedan odgovor koji važi za sve. Trčanje je intenzivnija aktivnost i za kraće vreme može pružiti veće opterećenje kardiovaskularnom sistemu, ali hodanje je pristupačnije većem broju ljudi i ima manji rizik od povreda. Obe aktivnosti mogu doprineti zdravlju.

  • Može li se smršati samo hodanjem?

Može, ukoliko redovno hodanje doprinosi stvaranju kalorijskog deficita. Ipak, rezultati zavise i od ishrane, telesne mase, intenziteta i trajanja aktivnosti.

  • Da li je potrebno zagrevanje pre šetnje?

Da, naročito pre bržeg ili dužeg hodanja. Dovoljno je nekoliko minuta laganog hoda, uz blage pokrete ruku i nogu.

  • Koje mišiće aktiviramo tokom hodanja?

Najviše rade mišići zadnjice, prednje i zadnje strane butina, kao i listovi. Aktiviraju se i mišići trupa, ramena, leđa i ruku, koji pomažu u održavanju ravnoteže i pravilnog držanja.

Rezime

Hodanje je jednostavna, dostupna i korisna fizička aktivnost koja može doprineti zdravlju srca, očuvanju kostiju, boljem snu, raspoloženju i regulisanju telesne težine.

Ne morate odmah da hodate brzo, dugo ili da svakog dana dostignete određeni broj koraka. Počnite od onoga što vam prija, postepeno povećavajte aktivnost i pronađite ritam koji možete da održite. Najvažnije je da hodanje postane deo svakodnevnog života, a ne još jedna obaveza koju ćete teško ispuniti.

Objavljen: 12. novembra 2026. godine


Sve o bavljenju sportom i rekreaciji možete čitati ovde ⇓

KATEGORIJE SPORT

o autoru

Tamara Petkovic

Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.