Zašto se rak sve češće javlja kod mladih? Naučnici istražuju moguće uzroke
Iako naučnici još nemaju potpuno objašnjenje ovog trenda, sve više istraživanja ukazuje na povezanost sa promenama u načinu života, ishrani, fizičkoj aktivnosti i porastom gojaznosti.

Zašto se rak sve češće javlja kod mladih? Rak se najčešće povezuje sa starijim životnim dobom. Ipak, poslednjih decenija sve je više dijagnoza pojedinih malignih bolesti kod osoba mlađih od 50 godina. Posebno zabrinjava porast broja slučajeva raka debelog creva i rektuma, ali i nekih drugih vrsta karcinoma koje su se ranije uglavnom otkrivale kod starijih ljudi.
Iako naučnici još nemaju potpuno objašnjenje ovog trenda, sve više istraživanja ukazuje na povezanost sa promenama u načinu života, ishrani, fizičkoj aktivnosti i porastom gojaznosti. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se povećanje broja obolelih ne može objasniti samo ovim faktorima. Kod nekih mladih ljudi rak se razvija iako nemaju poznate faktore rizika i vode zdrav život.
Podaci pokazuju da je reč o složenom problemu koji zahteva dodatna istraživanja, ali i veću pažnju prema simptomima koji se često zanemaruju zato što se smatra da su određene vrste raka bolesti starije populacije.
Rak kod osoba mlađih od 50 godina sve je češći
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute), broj slučajeva karcinoma sa ranim početkom, odnosno onih koji se dijagnostikuju kod osoba mlađih od 50 godina, porastao je za skoro 15 odsto između 1999. i 2019. godine. Istovremeno, učestalost raka kod starijih odraslih osoba u istom periodu se smanjivala. Podaci Nacionalnog instituta za rak o učestalosti malignih bolesti
Ovaj trend posebno je značajan zato što se dijagnoza često postavlja u periodu života kada ljudi zasnivaju porodice, podižu decu, grade karijeru ili brinu o starijim članovima porodice.
Kimi Ng (Kimmie Ng), onkolog i direktorka Centra za kolorektalni karcinom sa ranim početkom u Institutu za rak Dana-Farber, ukazuje na to da se mnogi mlađi pacijenti nalaze u takozvanoj „sendvič generaciji“. Istovremeno brinu o svojoj deci i roditeljima, a suočavaju se sa bolešću koja može potpuno da promeni njihove životne planove.
Dodatni problem predstavljaju pitanja plodnosti, seksualnog zdravlja, finansijske sigurnosti i psihološkog opterećenja. Lečenje raka u mlađem životnom dobu zato često ima posledice koje prevazilaze samo medicinski aspekt bolesti.
Koje vrste raka najčešće pogađaju mlađe odrasle osobe?
Istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Network Open pokazalo je da su između 2010. i 2019. godine žene i osobe u tridesetim godinama imale nesrazmerno visok porast broja dijagnoza određenih vrsta raka. Među najčešće dijagnostikovanim malignim bolestima kod osoba mlađih od 50 godina nalaze se:
- rak dojke
- rak štitaste žlezde
- rak debelog creva i rektuma.
Međutim, najbrže rastuću učestalost beleže neke ređe vrste karcinoma, uključujući rak slepog creva i intrahepatični holangiokarcinom, odnosno rak žučnih kanala koji se nalaze unutar jetre. Prema rezultatima ovog istraživanja, maligni tumori digestivnog sistema povećali su se za oko 15 odsto tokom posmatranog desetogodišnjeg perioda.
Posebno zabrinjava porast raka debelog creva kod mlađih ljudi.
Ranija istraživanja pokazala su da se učestalost kolorektalnog karcinoma kod osoba mlađih od 50 godina povećava za približno dva odsto godišnje još od sredine devedesetih godina.
Jedna od studija ukazala je i na značaj generacijskih razlika: osoba rođena 1990. godine ima četiri puta veći rizik da razvije rak debelog creva u određenom životnom dobu nego osoba rođena 1950. godine kada je imala isti broj godina.
Ovi podaci ne znače da će svaka mlađa osoba razviti ovu bolest, već ukazuju na promenu rizika na nivou populacije.
Zašto se rak sve češće javlja kod mladih?
Naučnici smatraju da promene u načinu života i životnom okruženju imaju značajnu ulogu u porastu broja ranih dijagnoza raka. Ipak, još nije moguće sa sigurnošću utvrditi koliko pojedinačni faktori doprinose ovom trendu. Među mogućim faktorima rizika izdvajaju se:
- česta konzumacija ultra-prerađene hrane
- visok unos crvenog i prerađenog mesa
- zaslađena pića
- nedovoljna fizička aktivnost
- gojaznost
- loš kvalitet sna.
Gojaznost i povećan rizik od raka
Jedna od značajnijih veza koju istraživači ispituju jeste povezanost gojaznosti i pojave malignih bolesti u mlađem životnom dobu. Studija objavljena 2019. godine u časopisu The Lancet Public Health pokazala je da je polovina malignih bolesti povezanih sa gojaznošću postala češća kod mlađih odraslih osoba. Nasuprot tome, porast je zabeležen kod približno jedne od devet vrsta raka koje nisu povezane sa gojaznošću. Studija: Increasing incidence of cancers associated with overweight and obesity in younger adults in the United States
Ovaj rezultat ukazuje na moguću važnu ulogu telesne mase u porastu ranih dijagnoza raka. Ipak, ne dokazuje da je gojaznost jedini uzrok, niti da se sve češća pojava raka kod mladih može objasniti samo njome.
Istraživači još pokušavaju da razumeju na koji način višak masnog tkiva može da utiče na razvoj malignih ćelija. U tom procesu mogu učestvovati hronična upala, hormonske promene i poremećaji u regulaciji metabolizma.
Važno je, međutim, naglasiti da se rak javlja i kod ljudi koji nemaju višak kilograma.
Ishrana, ultra-prerađena hrana i rak
Način ishrane jedan je od faktora koji se intenzivno istražuju u vezi sa porastom malignih bolesti kod mlađih odraslih osoba. Posebna pažnja posvećuje se ultra-prerađenoj hrani, koja često sadrži velike količine soli, šećera, zasićenih masti i različitih aditiva, a istovremeno ima manje vlakana i drugih nutritivno vrednih sastojaka.
Istraživanja ukazuju na povezanost određenih obrazaca ishrane sa povećanim rizikom od pojedinih vrsta raka, posebno karcinoma digestivnog sistema. Ipak, nije jednostavno izdvojiti jedan sastojak ili namirnicu kao neposredan uzrok bolesti.
Važno je posmatrati celokupan obrazac ishrane, a ne samo pojedinačne namirnice. Ishrana bogata povrćem, voćem, integralnim žitaricama i vlaknima, uz ograničavanje prerađenog mesa i zaslađenih napitaka, predstavlja jedan od načina smanjenja poznatih faktora rizika.
Nedovoljno kretanja i loš san
Nedovoljna fizička aktivnost i poremećaji sna takođe se razmatraju kao mogući činioci koji utiču na rizik od malignih bolesti. Redovno kretanje doprinosi održavanju zdrave telesne mase, boljoj regulaciji metabolizma i smanjenju hronične upale. S druge strane, dugotrajna fizička neaktivnost može doprineti razvoju gojaznosti i metaboličkih poremećaja.
Istraživači ispituju i uticaj cirkadijalnog ritma, odnosno unutrašnjeg biološkog sata, na zdravlje. Dugotrajno narušavanje ritma spavanja i budnosti, posebno zbog noćnog rada i izlaganja svetlosti tokom noći, može uticati na procese koji učestvuju u regulaciji ćelija. Ipak, za razumevanje direktne veze između ovih faktora i porasta raka kod mladih potrebno je još istraživanja.

Da li postoje i drugi, još neotkriveni uzroci?
Jedan od najvažnijih zaključaka stručnjaka jeste da način života ne može da objasni sve slučajeve. Onkolog Kimi Ng ističe da među mlađim pacijentima ima i mnogo ljudi koji nisu gojazni, redovno vežbaju i vode računa o ishrani. Neki od njih su veoma fizički aktivni, pa čak i dugoprugaši. Zbog toga istraživači razmatraju i druge mogućnosti, uključujući genetske faktore, promene u crevnom mikrobiomu, izloženost hemikalijama iz životne sredine i druge uticaje kojima su ljudi izloženi tokom života.
Još nije poznato da li se kod pojedinih mlađih pacijenata tumori biološki razlikuju od onih koji se javljaju u starijem dobu. Postoji mogućnost da određene vrste tumora imaju drugačije osobine, da brže napreduju ili da se otkrivaju u kasnijoj fazi. Upravo zato naučnici smatraju da je neophodno istražiti čitav niz životnih i bioloških faktora, umesto traženja jednog univerzalnog objašnjenja.
Da li mladi treba da idu na preventivne preglede za rak?
Pitanje skrininga posebno je važno u svetlu porasta broja malignih bolesti kod osoba mlađih od 50 godina. Skrining predstavlja pregled ili testiranje osoba koje nemaju simptome, sa ciljem da se bolest otkrije u ranoj fazi.
Preporuke za skrining razlikuju se u zavisnosti od vrste raka, uzrasta, porodične istorije i drugih faktora rizika. U američkom zdravstvenom sistemu, na koji se odnosi originalni tekst, većina zdravih osoba mlađih od 45 godina ne ispunjava kriterijume za rutinski skrining većine malignih bolesti. Izuzetak su određeni preventivni pregledi, poput skrininga raka grlića materice.
Preporuke se razlikuju među zemljama, pa je važno pratiti nacionalne programe prevencije i savete lekara.
Kod osoba koje imaju porodičnu istoriju određenih malignih bolesti, poznate nasledne genetske promene ili druge značajne faktore rizika, lekar može preporučiti ranije ili češće preglede.
Zašto se rak kod mladih često otkriva kasno?
Jedan od problema jeste to što se simptomi raka mogu pripisati drugim, mnogo češćim i uglavnom bezazlenijim stanjima. Na primer, promene u pražnjenju creva, krv u stolici, neobjašnjiv gubitak telesne mase ili dugotrajni bolovi u stomaku mogu se pripisati stresu, hemoroidima, sindromu iritabilnog creva ili drugim digestivnim tegobama.
To ne znači da svaki od ovih simptoma ukazuje na malignu bolest. Međutim, ako tegobe traju, ponavljaju se ili se pogoršavaju, važno je potražiti savet lekara. Lekar može preporučiti dodatne analize ili preglede na osnovu simptoma, uzrasta, porodične istorije i drugih okolnosti.
Da li je potrebno češće raditi preventivne preglede?
Povećanje broja dijagnoza raka kod mladih ne znači da svi treba da rade veliki broj testova ili da se podvrgavaju nepotrebnim snimanjima. Skrining testovi imaju svoje prednosti, ali i ograničenja. Prečesto testiranje može dovesti do lažno pozitivnih rezultata, dodatnih pregleda i nepotrebnog uznemiravanja.
Zato se preventivni pregledi preporučuju u skladu sa dokazima, uzrastom i individualnim rizikom. Za neke vrste raka još ne postoje dovoljno pouzdani skrining testovi za opštu populaciju. Naučnici zato istražuju kako bi se u budućnosti mogle prepoznati grupe ljudi koje imaju veći rizik i kojima bi ranije testiranje zaista koristilo.
Rak pluća kod mladih: zašto su potrebna dodatna istraživanja?
Posebno zanimljiv primer predstavlja rak pluća kod mlađih osoba koje nikada nisu pušile. Lekari koji učestvuju u istraživanju Young Lung Cancer Study ukazuju na potrebu da se bolje razumeju genetske osnove bolesti, kao i moguća uloga izloženosti različitim faktorima iz životne sredine.
Ako istraživači uspeju da identifikuju genetske ili druge karakteristike koje ukazuju na povećan rizik, u budućnosti bi možda bilo moguće razviti ciljane programe ranijeg otkrivanja za određene grupe ljudi.
To ne znači da je skrining pluća potreban svim mladim osobama koje ne puše. Naprotiv, cilj je da se utvrdi kod koga bi dodatni pregledi imali stvarnu korist.
Kako je pandemija kovida 19 uticala na dijagnostikovanje raka?
Pandemija kovida 19 poremetila je redovne zdravstvene preglede i dijagnostičke procedure u mnogim zemljama. Prema podacima navedenim u originalnom istraživanju, broj dijagnostikovanih slučajeva raka u SAD smanjio se za 10 do 13 odsto između 2019. i 2020. godine. Ovaj pad ne mora da znači da je broj obolelih zaista bio manji. Mnogo je verovatnije da je deo dijagnoza odložen zbog smanjenog broja pregleda, otežanog pristupa zdravstvenim ustanovama i odlaganja medicinske pomoći.
Takva kašnjenja mogu imati dugoročne posledice, jer se bolest kod nekih ljudi otkriva tek kada je već uznapredovala. Zbog toga je važno pratiti kretanje broja novih dijagnoza i u godinama nakon pandemije, posebno kod mlađe populacije.

Zašto se rak sve češće javlja kod mladih: Šta možemo da uradimo da smanjimo rizik?
Iako naučnici još istražuju uzroke porasta raka kod mladih, postoje koraci koji mogu doprineti smanjenju rizika od pojedinih malignih bolesti. Među najvažnijim preporukama su:
- Održavanje zdrave telesne mase, bez ekstremnih dijeta i naglih promena u ishrani.
- Redovna fizička aktivnost, prilagođena uzrastu i zdravstvenom stanju.
- Ishrana sa dovoljno povrća, voća, integralnih žitarica i vlakana.
- Ograničavanje unosa prerađenog mesa, zaslađenih napitaka i ultra-prerađene hrane.
- Izbegavanje pušenja i izlaganja duvanskom dimu.
- Ograničavanje konzumacije alkohola.
- Redovni preventivni pregledi u skladu sa uzrastom i individualnim rizikom.
- Pravovremeno obraćanje lekaru kada se pojave simptomi koji traju, ponavljaju se ili se pogoršavaju.
Ove navike ne mogu da garantuju da se rak neće razviti.
Maligne bolesti imaju složene uzroke, a na neke od njih, poput naslednih predispozicija, ne možemo da utičemo. Ipak, smanjenje poznatih faktora rizika predstavlja važan deo prevencije.
Zašto je važno pratiti porast raka kod mladih?
Povećanje broja malignih bolesti kod mlađih odraslih osoba predstavlja ozbiljan izazov za zdravstvene sisteme. Istovremeno, ovaj trend može da pomogne naučnicima da prepoznaju faktore koji su se promenili u životnom okruženju i navikama novijih generacija.
Praćenje ovih podataka važno je jer promene u mlađim starosnim grupama mogu da ukažu na buduće opterećenje malignim bolestima u celoj populaciji. Istraživači zato pozivaju na dodatne studije koje bi obuhvatile izloženost različitim faktorima tokom čitavog života, od ishrane i fizičke aktivnosti do genetskih karakteristika i uticaja životne sredine.
Za pojedinca je najvažnije da ne zanemaruje simptome, da ne odlaže pregled zbog uverenja da je „premlad za rak“ i da preventivne preglede obavlja u skladu sa preporukama.
Rak nije bolest koja pogađa isključivo starije ljude. Iako je apsolutni rizik kod mladih i dalje manji nego kod starijih osoba, promene u učestalosti pojedinih malignih bolesti pokazuju da je važno ozbiljno shvatiti simptome i nastaviti istraživanja o uzrocima ovog trenda.
Često postavljana pitanja
- Da li se rak zaista sve češće javlja kod mladih?
Da. Podaci iz SAD pokazuju da je broj dijagnoza raka kod osoba mlađih od 50 godina porastao za skoro 15 odsto između 1999. i 2019. godine. Porast nije jednak za sve vrste raka, a posebno se prati učestalost kolorektalnog karcinoma.
- Koje vrste raka su najčešće kod osoba mlađih od 50 godina?
Među najčešće dijagnostikovanim vrstama raka u ovoj starosnoj grupi nalaze se rak dojke, štitaste žlezde i debelog creva i rektuma. Neke ređe vrste, poput raka slepog creva i intrahepatičnih žučnih kanala, beleže brz porast.
- Zašto se rak debelog creva sve češće javlja kod mlađih ljudi?
Tačan uzrok još nije poznat. Istraživači ispituju ulogu gojaznosti, ishrane, fizičke aktivnosti, promena u crevnom mikrobiomu, genetike i faktora životne sredine. Verovatno je reč o kombinaciji više činilaca.
- Da li mladi ljudi mogu da dobiju rak iako vode zdrav život?
Da. Zdrav način života može da smanji rizik od pojedinih malignih bolesti, ali ne može potpuno da ga ukloni. Rak se može razviti i kod osoba koje su fizički aktivne, imaju zdravu telesnu masu i vode računa o ishrani.
- Kada mlada osoba treba da se obrati lekaru?
Kada se pojave simptomi koji traju, ponavljaju se ili se pogoršavaju, kao što su krv u stolici, neobjašnjiv gubitak telesne mase, dugotrajne promene u pražnjenju creva, uporni bolovi ili neobjašnjiv umor. Ovi simptomi ne znače automatski da postoji rak, ali zahtevaju procenu lekara.
- Da li osobe mlađe od 50 godina treba da rade preventivne preglede za rak?
Da, ali u skladu sa uzrastom, nacionalnim preporukama i individualnim rizikom. Osobe sa porodičnom istorijom određenih malignih bolesti ili poznatim naslednim predispozicijama mogu imati potrebu za ranijim ili češćim pregledima. O tome treba razgovarati sa lekarom.
- Može li se rak sprečiti zdravim načinom života?
Ne postoji način da se rizik potpuno ukloni. Ipak, izbegavanje pušenja, ograničavanje alkohola, redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana i održavanje zdrave telesne mase mogu smanjiti rizik od određenih vrsta raka.
Sve o zdravstvenim problemima možete čitati ovde ⇓













