Potpomognut ili asistiran porođaj nekada podrazumeva da se upotrebljava vakuum na porođaju ili forceps. Kada prirodni porođaj ne ide glatko, potrebno je da se upotrebi neki od ovih instrumenata, ali se oni koriste samo kada je to izrazito neophodno i u veoma retkim situacijama. Ređi je kod žena koje su u prošlosti imale vaginalni porođaj bez pomagala.
Vaš lekar ili babica bi trebalo da vam objasne zašto postoji potreba da se koristi vakuum na porođaju ili pak forceps. Potrebno je da date saglasnost za ovaj postupak i onda ćete verovatno dobiti lokalni anestetik koji umrtvljuje kožu između vagine i anusa, ukoliko već niste primili epiduralnu anesteziju. Ukoliko pak, akušer bude imao neke dileme i zabrinutost, bićete prebačeni u operacionu salu kako bi se obavio carski rez.
Prilikom vakuuma ili forcepsa na porođaju često je potrebno i uraditi epiziotomiju kako bi se vaginalni otvor povećao. Ukoliko dođe do posekotine ili poderotine, ona će biti sanirana šavovima. Ako sve bude išlo po planu, bebu će vam staviti na grudi, a moguće je i da partner preseče pupčanu vrpcu.
Vakuum na porođaju
Porođaj vakumom se odvija tako što se on pričvršćuje za bebinu glavu usisavanjem. Čaša vakuuma može biti plastična ili metalna, meka ili tvrda i pričvršćena na usisni uređaj. Tokom kontrakcije i pomoću guranja, akušer i babica nežno povlače i pomažu da se beba izvuče napolje.
Ukoliko se porođaj odvija u trudnoći manjoj od 36 nedelja, onda se obično preporučuje forceps jer je manja šansa da on ošteti još uvek meku bebinu glavu.
Forceps ili hvataljke su instrument koji liči na klešta. One se ponekad koriste ako se beba ne pomera u vaginalnom kanalu. Ova situacija može se dogoditi iz više razloga, ali obično se javlja kada kontrakcije materice nisu dovoljno jake da izbace bebu. Hvataljke se koriste i kada beba nije dobro i potrebno je hitno izbavaditi je da bi joj se pomoglo.
Ako lekar koristi hvataljke, moguće je da će vam odmah dati lokalni anestetik, kako bi mogao da izvrši epiziotomiju i izvuče bebu. Hvataljke se postavljaju sa bočnih strana bebine glave. Rizici upotrebe ovog metoda su relativno niski kada se koristi pravilno, ali mogu uključivati modrice ili oticanje na glavi bebe.
Istaživanja o komplikacijama posle upotrebe forscepsa na porođaju
Forceps na porođaju se koristi samo u izuzetnim situacijama koje su veoma retke i uglavnom da bi se spasile beba ili/i majka. Postoje izvesni rizici od upotrebe hvataljki tokom porođaja koji uključuju dugotrajne bolove i problem sa zarastanjem rane kod majke. Briga o novorođenoj bebi je dovoljno naporna sama po sebi, pa bi bilo dobro da to dočekate u što boljem zdravstvenom stanju. Iako se neke stvari ne mogu predvideti.
Studija objavljena u časopisu “Obstetrics & Gynecology” avgusta 2021. godine je razmatrala upotrebu u Austriji, Kanadi, Norveškoj i Švedskoj. Pokazala je da dolazi do dužeg opravka porodilje koji za posledicu mogu imati loše zarastanje i hronični bol, seksualnu disfunkciju, inkontinenciju, prolaps karličnog dna i infekcije. Studija je podstakla lekare i roditelje da preispitaju da li je forceps bezbedan na porođaju.
Primarni razlog za upotrebu uključuje i iscrpljenost majke od guranja bebe, a može da se koristi i kod fetalnog distresa, ako glava fetusa nije postavljena pravilno ili ako majka ima neki medicinski problem (poput srčanog oboljenja) koji joj onemogućava guranje.
Ranije su se ove metode češće koristile, ali sada se to u Sjedinjenim Američkim Državama radi u samo 1% vaginalnih porođaja, dok su skandinavske zemlje uvele program “zaštite perineuma” i nastoje da edukuju lekare da se što ređe koristi. Ukoliko majka nije u stanju da gura plod iz medicinskog razloga, savetuje se carski rez. Potencijalni rizici za bebu su da bude povređena i uključuju i frakture lobanje u izuzetno retkim slučajevima. Može se dogoditi i da se bebi slomi ključna kost ili povrede njeni facijalni nervi.
Objavljeno: 18. mart 2012. godine, ažuriran: 17. novembar 2024. godine
Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…
Ultrazvuk dojki ili mamografija su važni dijagnostički pregledi, ali su različiti i nemaju istu namenu. Mamografija je osnovna metoda za rano otkrivanje raka dojke, dok se ultrazvuk najčešće koristi kao dopunski pregled, posebno kod žena sa gustim žlezdanim tkivom ili kada je potrebno dodatno ispitati promenu u dojci. Ultrazvuk dojki ili mamografija Obe metode imaju…
Dijabetes je sam po sebi izazovan, a kada su udruženi dijabetes i prehlada, moramo dodatno biti oprezni. Kako držati dijabetes tip 2 pod kontrolom tokom prehlade? Oni koji nemaju autoimunu bolesti i sami znaju kako je ponekad teško nositi se sa prehladom. Osobe koje boluju od dijabetesa tip 2 mogu reći da je borba sa…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Trudnoća i majčinstvo nisu uvek ispunjeni samo srećom – otkrivamo zašto je važno brinuti o mentalnom zdravlju žena u ovom osetljivom periodu, kako prepoznati znakove problema i kome se obratiti za pomoć.
Test se obično izvodi pomoću dva senzora koja se stavljaju na stomak trudnice. Jedan senzor meri fetalne otkucaje srca, dok drugi meri kontrakcije materice. Ovi podaci se zatim prikazuju na monitoru kao grafički prikaz.
Nežne vežbe istezanja nogu neće praviti pritisak na vaše šavove, niti oštetiti ožiljak, pa nema bojazni ako budete istezali noge šest nedelja nakon porođaja. Međutim, nijedan bol nije dobar, pa prekinite vežbanje ako ostetite da vas nešto boli i obratite se lekaru.