Skraćivanje grlića materice – Zašto se meri grlić materice?
Oko 37. nedelje trudnoće lekar će verovatno proveriti stanje vašeg grlića i da li je počelo skraćivanje grlića materice. To se čini radi procene da li je i koliko je skraćen i dilatiran (otvoren). Šta to u stvari znači i zašto je bitno?
Pre same trudnoće, kao i tokom njenog većeg dela, pa i samog trećeg tromesečja, grlić je dug i čvrst. Kako se porođaj približava on počinje da se skraćuje i istanjuje. Ova promena se naziva skraćivanje grlića.
Koliko je grlić skraćen se najčešće meri u postocima. Tako može da bude u rasponu od 0% (kada nije uopšte skraćen) do 100% (kada je potpuno zbrisan – izravnan). Kad je grlić u potpunosti zbrisan, on tada postaje deo zida materice i tada dolazi do ispadanja sluznog čepa.
Skraćivanje grlića materice
Dilatacija – otvaranje grlića materice
Grlić materice bi trebalo da ostane čvrst i zatvoren do skoro samog kraja trećeg tromesečja. Time se bakterije drže podalje od bebe.
Kako se približavate porođaju, tako se ušće grlića materice otvara i širi. Na taj način se stvara prostor kroz koji će beba proći.
Otvaranje grlića se meri u centimetrima. Kroz najveći deo trudnoće bi trebalo da bude 0 centimetara otvaren, a kad dođe vreme da se beba rodi, na samom kraju porođaja – 10 centimetara. (Izvor)
Kako se grlić proširuje, neke trudnice to opisuju kao grčeve i pritisak, slično onome što se oseća tokom menstruacije.
Ako počnete da se otvarate u drugom tromesečju i to veoma brzo, kao i uopšte pre poslednjeg meseca trudnoće, to može da bude znak prevremenog porođaja. Lekar će vas posavetovati o daljim postupcima, kao što je postavljanje serklaža, hormonska terapija i mirovanje.
Dilatacija i kiretaža su postupci pomoću kojih se uklanja tkivo iz materice. Koristi se u određenim sitacijama, a neki od njih su uklanjanje određenog tkiva, ostataka posle spontanog pobačaja ili porođaja i prekid trudnoće. Ova procedura je veoma jednostavna i uglavnom bezbedna, a obavlja se veoma često. Detaljnije: Dilatacija i kiretaža – šta je kiretaža?
Objavljen: 4. maj 2014. godine, ažuriran: 17. novembar 2024. godine
Svi znamo da hormoni imaju veliki uticaj na ženski mozak, kao i da žene češće razvijaju poremećaje povezane sa stresom. Evo i istraživanja kako estradiol utiče na ženski mozak nakon traume. Žene imaju više nego dvostruko veći rizik od muškaraca da razviju poremećaje povezane sa stresom, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). Iako se o ovoj…
Mnogo žena se susrelo sa situacijom na samom početku trudnoće, kada odu na ultrazvučni pregled, a plod se ne vidi. Ovo ne mora odmah da znači da nužno postoji problem. Što su savremeniji ultrazvučni aparati to se ređe dešavaju ovi slučajevi da se plod ne uočava. Sa druge strane, dešavaju se situacije u kojima se…
Da li je moguća trudnoća sa spiralom? U kojim situacijama može da se dogodi i šta kada se dogodi? Spirala upravo služi tome da spreči trudnoću i smatra se jednom od najefikasnijih kontraceptivnih sredstava, sa procentom efikasnosti preko 99%. To ipak znači da će nešto manje od jedne na svakih 100 žena ostati u drugom…
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Mnogo žena se susrelo sa situacijom na samom početku trudnoće, kada odu na ultrazvučni pregled, a plod se ne vidi. Ovo ne mora odmah da znači da nužno postoji problem.
Uštipci su suštinski jednostavno i jeftino jelo. U Srbiji, ali i slične verzije u Italiji i Španiji, decenijama su omiljena hrana za doručak uz različite dodatke.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Mnogo žena se susrelo sa situacijom na samom početku trudnoće, kada odu na ultrazvučni pregled, a plod se ne vidi. Ovo ne mora odmah da znači da nužno postoji problem.
Krv majke dolazi do posteljice kroz krvne sudove materice i okružuje sitne resice posteljice, koje su ispunjene bebinim krvnim sudovima. Upravo na tom mestu odvija se razmena – kiseonik i hranljive materije prelaze ka bebi, dok se ugljen-dioksid i otpadni produkti vraćaju u krvotok majke.
Posteljica istovremeno hrani bebu, omogućava joj da dobije kiseonik, štiti je od pojedinih štetnih uticaja i proizvodi hormone koji održavaju trudnoću. Sve ove funkcije odvijaju se neprekidno, tokom svih devet meseci.
Hepatitis B je ozbiljna virusna infekcija koja napada jetru i može imati dugoročne posledice i za majku i za dete ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme. Ipak, zahvaljujući savremenim metodama prevencije, danas je moguće u ogromnom broju slučajeva sprečiti prenos infekcije sa majke na bebu.