Trudnoća posle menopauze odavno više nije nemoguća stvar. Nova studija koja je pratila trudnoće 101 žene starije od 50 godina pokazala je da su ove trudnice imale vrlo slične rizike kao i one deceniju ili dve mlađe, pod uslovom da su zatrudnele pomoću donirane jajne ćelije.
Inače, žene koje su ušle u menopauzu mogu bez problema da iznesu trudnoću zahvaljujući donoru. Na taj način granica za trudnoću pomerena je čak više decenija unapred. Ovo se objašnjava time što se materica, za razliku od jajnika, veoma malo menja kako žena stari. Već u četrdesetim godinama veoma je teško da žena proizvede kvalitetnu jajnu ćeliju, ali njena materica obično je još u veoma dobrom stanju. U pedesetim godinama žene su u menopauzi ali materica se i dalje nije mnogo promenila.
Ako prime adekvatnu hormonsku terapiju, ove žene bez mnogo problema mogu da održe zdravu trudnoću, objašnjavaju lekari.
“Tim ženama ide prilično dobro”, kaže dr Mark Sauer, jedan od autora članka objavljenog u časopisu American Journal of Perinatology koji se bavi ovom temom i šef odeljenja za reproduktivnu endokrinologiju i neplodnost u Medicinskom centru na Kolumbija univerzitetu. Na ovom odeljenju sve žene koje su uključene u studiju dolazile su na veštačku oplodnju.
Trudnoća posle menopauze: Rizici trudnoće u šestoj deceniji
“Ukoliko se redovno pregledaju i ako se o njima dobro brine, one bi zaista trebalo da budu OK”, dodaje dr Sauer.
Njegova studija je pokazala da trudnice starije od 50 godina imaju isti procenat šanse da obole od gestacijskog dijabetesa ili da se prevremeno porode, kao i žene mlađe od 42 godine, iako su sve one uspele da zatrudne zahvaljujući doniranoj jajnoj ćeliji.
Starije žene imaju jedva malo veće šanse da dobiju povišen pritisak.
No, dr Sauer kaže da su trudnoće u 50 ili više godina veoma retke. Slučaj 101 žene koje potpadaju u ovu grupu on je ispitivao tokom čitave decenije. Napominje da su te žene bile vrlo motivisane, po pravilu pametne i visokoobrazovane.
No, doživeo je i jedan vrlo tužan slučaj jer je jedna od trudnica preminula od srčanog udara: pušila je tri paklice cigareta dnevno i to je krila od lekara.
Kad je prekasno za trudnoću?
Ranije studije pokazale su da je 43. godina tačka preloma kada jajne ćelije žene drastično počnu da gube na kvalitetu i obično nisu više odgovarajuće u postupku vantelesne oplodnje. Zapravo, jedna studija iz 2009. godine pokazala je da tek 5% žena ima kvalitetne jajne ćelije u tom dobu. Zato su spontane trudnoće sredinom četrdesetih godina i kasnije veoma retke.
Dr Sauer navodi sa je veliki problem ubediti ženu da pokuša postupak vantelesne oplodnje sa doniranim jajnim ćelijama. On navodi da je u takvim slučajevima uspešnost oko 50 odsto, što je zaista veliki procenat.
Mama ili baba?
Poznate ličnosti koje javno govore o trudnoći u poznijim godinama zahvaljujući doniranim jajnim ćelijama pomažu da “obične” žene lakše donesu takvu odluku. Takođe, javnost mnogo lakše prihvata trudnoću u pedesetim godinama. Nekada je granica za prijem u postupak vantelesne oplodnje na klinikama bio 50 godina, a sada je ona još viša.
Lekari navode kako pedesetogodišnja žena može da očekuje da će živeti još 30 godina, te da ima vremena da odgoji dete za života. No, za dr Sauera granica je svakako 60 godina jer je tada, navodi, već previše fizičkih, emocionalnih ali i finansijskih pitanja roditeljstva.
Objavljen: 15. decembar 2021. godine, ažuriran: 3. februar 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Mikrocistični jajnici su stanje koje se sve češće sreće kod žena različitih životnih dobi, a koje često izaziva zabrinutost zbog mogućih posledica po reproduktivno zdravlje. Iako termin "mikrocistični" može zvučati zastrašujuće, važno je razumeti šta on zapravo podrazumeva, koji su uzroci, simptomi i kako se ovo stanje može prepoznati i lečiti. U ovom tekstu, razmotrićemo sve što treba da znate o mikrocističnim jajnicima i kako da pristupite ovom problemu na najefikasniji način.
Koliko puta ste otvorili frižider i pomislili: „Ne znam šta da kuvam danas“? Ovo je odluka koja vam često oduzima vreme, a neretko se desi da vas nedostatak ideja iznervira. Spremili smo vam spisak jela koji podrazumeva "brza jela", sporo kuvana variva, jela iz rerne, "jela na kašiku" i priloge uz glavno jelo.
Krv majke dolazi do posteljice kroz krvne sudove materice i okružuje sitne resice posteljice, koje su ispunjene bebinim krvnim sudovima. Upravo na tom mestu odvija se razmena – kiseonik i hranljive materije prelaze ka bebi, dok se ugljen-dioksid i otpadni produkti vraćaju u krvotok majke.
Posteljica istovremeno hrani bebu, omogućava joj da dobije kiseonik, štiti je od pojedinih štetnih uticaja i proizvodi hormone koji održavaju trudnoću. Sve ove funkcije odvijaju se neprekidno, tokom svih devet meseci.