29.06.2025 18:00

Fobija kod dece

Šta preduzeti ako dete ima fobiju? Kako je uopšte prepoznati? Koje su najčešće fobije kod dece? Kako pomoći detetu sa fobijom?

fobija kod dece

Šta preduzeti ako dete ima fobiju? Kako je uopšte prepoznati? Koje su najčešće fobije kod dece? Kako pomoći detetu sa fobijom?

Dete ima fobiju: Kako prepoznati i pomoći detetu sa fobijom

Šta je fobija kod dece?

Fobija kod dece je intenzivan, iracionalan strah od specifičnih objekata, situacija ili aktivnosti. Ovi strahovi mogu biti vrlo uznemirujući i ometati svakodnevne aktivnosti deteta. Fobije kod dece se često javljaju u detinjstvu, ali mogu se razviti i kasnije. Prepoznavanje i adekvatno reagovanje na fobije kod dece je ključno za njihovo mentalno zdravlje i razvoj.

 

Prepoznavanje fobija kod dece

Fobije kod dece mogu se manifestovati na različite načine. Neki od uobičajenih znakova uključuju:

  • Ekstremna anksioznost ili panika: Kada je dete suočeno sa specifičnim objektom ili situacijom.
  • Izbegavanje: Dete će učiniti sve da izbegne situacije ili objekte koji izazivaju strah.
  • Fizički simptomi: Kao što su ubrzano disanje, znojenje, drhtanje, mučnina ili glavobolja.
  • Problemi sa spavanjem: Noćne more ili poteškoće sa uspavljivanjem zbog straha.
  • Promene u ponašanju: Postajanje tiho, povučeno ili agresivno kada je suočeno sa strahom.
fobija kod dece
Photo by Caleb Woods on Unsplash
Najčešće fobije kod dece
  1. Strah od mraka je uobičajen među mlađom decom i često se javlja u predškolskom uzrastu. Ovaj strah može biti povezan sa osećajem nesigurnosti i nemogućnošću da se vide potencijalne pretnje. Deca sa ovim strahom često odbijaju da spavaju bez upaljenog svetla ili insistiraju na prisustvu roditelja tokom noći. Ovaj strah može biti izazvan bujnom maštom deteta, noćnim morama ili iskustvima koja su povećala anksioznost u vezi sa mrakom. Detaljnije: Šta uraditi ako se dete plaši mraka?
  2. Strah od životinja, kao što su psi, pauci ili insekti, može se javiti kod dece zbog različitih faktora, uključujući negativna iskustva, opažanje roditeljskih reakcija ili prekomerno izlaganje zastrašujućim prikazima u medijima. Deca sa ovim strahom mogu pokazivati intenzivnu anksioznost ili paniku kada se nađu u blizini određenih životinja, izbegavati aktivnosti na otvorenom ili insistirati na dodatnoj zaštiti. Važno je pristupiti ovom strahu sa razumevanjem i postepeno izlagati dete situacijama koje uključuju životinje na siguran način.
  3. Strah od visine, poznat kao akrofobija, često se manifestuje kao intenzivan strah ili nelagoda prilikom penjanja na visoke strukture, korišćenja stepenica, vožnje liftom ili gledanja sa visine. Deca sa ovim strahom mogu odbijati da učestvuju u aktivnostima koje uključuju visinu, kao što su vožnja na ringišpilu ili penjanje po igralištima. Ovaj strah može biti povezan sa osećajem gubitka ravnoteže, padom ili opažanjem visine kao opasne situacije. Postepeno izlaganje i ohrabrivanje mogu pomoći detetu da prevaziđe ovaj strah.
  4. Strah od vode, uključujući plivanje ili kupanje, može biti posebno uznemirujuć za decu. Ovaj strah može proizlaziti iz negativnih iskustava, kao što je skoro davljenje, prisustvo u situacijama gde se dete oseća van kontrole, ili iz anksioznosti roditelja prenete na dete. Deca sa ovim strahom često izbegavaju bazene, more ili čak i kadu, pokazujući intenzivnu anksioznost ili paniku kada su prisiljena na interakciju sa vodom. Podučavanje deteta veštinama plivanja u sigurnom i podržavajućem okruženju može pomoći u smanjenju ovog straha. Pročitajte još: Kad pranje kose detetu postane noćna mora
  5. Strah od medicinskih procedura je čest među decom i može uključivati strah od injekcija, poseta doktoru, zubara ili bilo koje situacije koja uključuje medicinsku intervenciju. Ovaj strah može biti izazvan bolnim iskustvima, strahom od nepoznatog ili osećajem bespomoćnosti. Deca sa ovim strahom često pokazuju otpor, anksioznost ili paniku pre i tokom medicinskih procedura, što može otežati pružanje adekvatne zdravstvene nege. Edukacija, simulacija medicinskih postupaka u sigurnom okruženju i prisustvo roditelja mogu pomoći u smanjenju straha i anksioznosti kod dece.: Kao što su injekcije ili posete doktoru.
Zašto se javljaju fobije kod dece?

One mogu nastati iz različitih razloga, uključujući:

  • Genetski faktori – Povećan rizik od razvoja fobija ako postoji porodična istorija anksioznosti ili fobija.
  • Traumatska iskustva – Kao što je bolna injekcija ili napad psa.
  • Učenje i opažanje – Deca mogu razviti fobije posmatrajući strahove roditelja ili druge dece.

 

Koliko često se dešava da dete ima fobiju?

Prevalencija fobija kod dece varira u zavisnosti od studija, ali se procenjuje da između 5% i 10% dece pati od neke vrste fobije.

Kako pomoći detetu sa fobijom

  • Pokušajte razumeti šta izaziva njihov strah i kako se osećaju. Validacija njihovih osećanja je važna.
  • Osigurajte da dete zna da je sigurno i da ste tu da ga zaštitite.
  • Uvedite dete polako i postepeno u situacije koje izazivaju strah, uz podršku i ohrabrenje.
  • Efikasan pristup koji pomaže deci da prepoznaju i promene negativne misli i ponašanja vezana za njihov strah.
  • Podučite dete tehnikama dubokog disanja, meditacije ili svesnosti kako bi smanjilo anksioznost.
  • Ako fobija značajno utiče na svakodnevni život deteta, konsultujte se sa pedijatrom ili dečjim psihologom.

Prevazilaženje fobija kod dece

Fobije kod dece mogu biti izazovne, ali uz razumevanje, strpljenje i pravovremenu intervenciju, većina dece može uspešno prevazići svoje strahove i nastaviti sa normalnim razvojem. Uz adekvatnu podršku, većina dece može prevazići svoje fobije. Ključni koraci uključuju:

  1. Doslednost – Redovno praktikovanje tehnika suočavanja sa strahom.
  2. Podrška i ohrabrenje – Budite strpljivi i pružite pozitivnu povratnu informaciju kada dete pokaže hrabrost.
  3. Izgradnja samopouzdanja – Pomozite detetu da razvije osećaj sigurnosti i samopouzdanja kroz uspešne susrete sa svojim strahovima.
fobija kod dece
Photo by Luke Pennystan on Unsplash
Rezime

Fobija kod dece predstavlja intenzivan, iracionalan strah od specifičnih objekata, situacija ili aktivnosti, što može značajno ometati svakodnevni život deteta. Simptomi uključuju ekstremnu anksioznost, izbegavanje, fizičke simptome (poput znojenja i ubrzanog disanja), probleme sa spavanjem i promene u ponašanju.

  • Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti, ljubav, karijera i karakter

    Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti, ljubav, karijera i karakter

    Ljudi rođeni 17. septembra imaju izraženu disciplinu i unutrašnju snagu. Oni su perfekcionisti koji retko dopuštaju da im nešto promakne, a njihova oštra analiza i praktičan duh čine ih osobama kojima se veruje u svim situacijama. U ovom tekstu 1 Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti1.1 17. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 17. septembra1.2.1…

  • 5 iznenađujućih načina da se motivišete

    5 iznenađujućih načina da se motivišete

    Šta kada ne znate koji neki od načina da se motivišete i kada vam se čini da ne možete ili ne želite ništa? Ovo su neki od načina da se pokrenete, a možda ih se ne bi setili. U ovom tekstu 1 5 načina da se motivišete1.1 1. Oprezno sa nagradama1.2 2. Jedan od načina…

  • AMH: Anti–Milerov hormon ili Anti-Müllerian hormon

    AMH: Anti–Milerov hormon ili Anti-Müllerian hormon

    Antimilerijan hormon (AMH) pokazuje stanje jajnika, tačnije ovarijalne rezerve. On spada u proteinske hormone, kao što su inhibin i aktivin. Ovaj hormon proizvode granuloza ćelije u folikulima jajnika. Anti-Milerov hormon je regulator rezervi jajnika, to jest, sprečava da se rezerve folikula iz jajnika ne isprazne odjednom. On igra ključnu ulogu u razvoju bebinih organa u…

Najčešće fobije kod dece uključuju strah od mraka, životinja, visine, vode i medicinskih procedura. Fobije mogu biti uzrokovane genetskim faktorima, traumatskim iskustvima ili učenjem putem posmatranja.

Pročitajte: Zapušen nosić i upala uha: Da li prehlada može da uzrokuje infekciju uha?

Objavljen: 18. septembra 2024. godine, ažuriran: 29. jun 2025. godine

  • Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti, ljubav, karijera i karakter

    Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti, ljubav, karijera i karakter

    Ljudi rođeni 17. septembra imaju izraženu disciplinu i unutrašnju snagu. Oni su perfekcionisti koji retko dopuštaju da im nešto promakne, a njihova oštra analiza i praktičan duh čine ih osobama kojima se veruje u svim situacijama. U ovom tekstu 1 Rođeni 17. septembra – osobine ličnosti1.1 17. septembar – ljubav1.2 Karijera – rođeni 17. septembra1.2.1…

  • 5 iznenađujućih načina da se motivišete

    5 iznenađujućih načina da se motivišete

    Šta kada ne znate koji neki od načina da se motivišete i kada vam se čini da ne možete ili ne želite ništa? Ovo su neki od načina da se pokrenete, a možda ih se ne bi setili. U ovom tekstu 1 5 načina da se motivišete1.1 1. Oprezno sa nagradama1.2 2. Jedan od načina…

  • AMH: Anti–Milerov hormon ili Anti-Müllerian hormon

    AMH: Anti–Milerov hormon ili Anti-Müllerian hormon

    Antimilerijan hormon (AMH) pokazuje stanje jajnika, tačnije ovarijalne rezerve. On spada u proteinske hormone, kao što su inhibin i aktivin. Ovaj hormon proizvode granuloza ćelije u folikulima jajnika. Anti-Milerov hormon je regulator rezervi jajnika, to jest, sprečava da se rezerve folikula iz jajnika ne isprazne odjednom. On igra ključnu ulogu u razvoju bebinih organa u…

Tagovi: