Deca se susreću sa pisanjem i držanjem olovke još u ranom periodu. Pravilno držanje olovke je potrebno. Kako njihovi prstići postaju spretniji počinju da hvataju različite predmete među kojima su i olovke i bojice. Deca vrlo rano pokazuju interesovanje za “pisanje“ i žvrljanje po papiru. Deci se sviđa kada vide da pritiskom olovke na papir ostaje trag i to im donosi zadovoljstvo.
Način na koji deca drže olovku od ranog perioda se menja i sazreva sve do zrelog hvata koji se formira u periodu pred polazak u školu.
Deca olovku uzimaju celom šakom i okruže je prstima. Za pomeranje olovke su zaduženi mišići ramena i ruke. Njihovim pokretima dete ostavlja trag na papiru. Tragovi olovke su neprecizni, obično horinzontalne ili vertikalne linije. Pritisak olovke je znatan, sa slabom mogućnošću regulacije pokreta u ovom periodu.
Kako dete od 2 do 3 godine drži olovku
Digitalni hvat olovke
Ovaj hvat je donekle napredniji. Deca prave prve pokušaje da isprave prstiće pri hvatanju olovke. Palcem, kažiprstom i srednjim prstom, ili svim prstima drže olovku sa unutranje strane šake, prema dlanu. Ruku i dalje pomeraju kao celinu ne odvajajući je od šake. Ovo je još uvek nezreo hvat ali prihvatljiv i očekivan u ovom uzrastu.
Držanje olovke od 3,5 do 4 – 4,5 godine
Deca u ovom periodu hvataju olovku sa četiri prsta. To je tzv. modifikovani tripod hvat, kada deca sa 4 prsta kontrolišu držanje olovke. Prilikom pisanja se pomera cela šaka i pisanje postaje kontrolisano u određenoj meri. Priltisak olovke na papir je slabiji i deca su veštija te mogu nacrtati i krug, krive linije, kvadrat…
Pravilno držanje olovke od 5 god do 6,5 godine
Tripod hvat olovke
Dete počinje da drži olovku sa tri prsta, palcem, kažiprstom i srednjim prstom. Olovku drže jagodicama prstiju. Palac i kažiprst formiraju luk. Domali i mali prst su savijeni ka dlanu. Na ovaj način se stabilizuje ručni zglob. Pokreti olovke su kontrolisani šakom i prstima i ovakav hvat dozvoljava punu pokretljivost i izvođenje svih pokreta vezanih za pisanje.
Zašto je važno da dete nauči da pravilno drži olovku?
Pravilno držanje olovke utiče na brzinu pisanja, na kvalitet i lepotu rukopisa. Deca koja mogu da izvedu sve pokrete prstima i šakom koje se od njega očekuju biće uspešnije i imaće veću motivaciju za napredovanjem. Dok će deca sa nepravilnim hvatom olovke imati usoren tempo pisanja, nečitljiv rukopis, smanjenu brzinu pri izradi domaćih zadataka, pisanje sastava i postignuća pri izradi diktata.
Ovo može uticati na samopouzdanje deteta, na njegov odnos prema školi i učenju. Proverite da li je vaše dete savladalo pravilan hvat olovke i ako mislite da ima potrebe za dodatnim vežbanjem možete se obratiti stručnjaku koji će vam dati smernice na koji način da poboljšate ovu veštinu kod deteta.
U Edukativnom centru Prve reči možete dobiti dodatne informacije o ovoj temi, obaviti savetodavni razgovor kao i procenu razvojnih sposobnosti vašeg deteta.
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Hepatitis B je ozbiljna virusna infekcija koja napada jetru i može imati dugoročne posledice i za majku i za dete ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme. Ipak, zahvaljujući savremenim metodama prevencije, danas je moguće u ogromnom broju slučajeva sprečiti prenos infekcije sa majke na bebu.
Usamljenost je iskustvo koje gotovo svako od nas oseti bar jednom u životu, ali se često o njoj govori tiho, kao da je to lična slabost ili „nešto što ne treba da se prizna“. U stvarnosti, osećaj usamljenosti nije nužno povezan sa stvarnim brojem ljudi oko nas — možemo biti okruženi porodicom i prijateljima, a opet se osećati odvojeno. Razumevanje usamljenosti kao univerzalnog, ali i vrlo individualnog osećanja može biti prvi korak ka tome da joj pristupimo bez stida, da je prepoznamo i gradeći podršku — umesto da je potiskujemo.
Simptomi nisu isti kod svih žena. Neke gotovo da ne primećuju promene, dok druge imaju tegobe koje utiču na san, posao, odnose i opšti osećaj blagostanja.
Koji su simptomi polipa na grliću materice? Da li je on uvek bezopasan? Kada polip treba odstraniti? Šta ako ne znamo da imamo polip na grliću materice?
Dete veliki deo dana provodi u školi, zbog čega su nastavnici često među prvim odraslima koji mogu primetiti promene u ponašanju, učenju ili zdravstvenom stanju učenika. Upravo zato je saradnja nastavnika sa lekarom, školskim psihologom i roditeljima od velikog značaja. Kada postoji dobra komunikacija između škole i zdravstvenog sistema, dete može na vreme dobiti potrebnu podršku, lakše prevazići teškoće i nastaviti da se razvija u sigurnom i podsticajnom okruženju.