4 saveta za proslavu praznika ljudi koji žive najduže na svetu
Praznici su vreme kada treba da ublažimo stres i uživamo u odmoru, a ko bi mogao da da bolji savet kako to da učinimo od ljudi koji žive najduže na svetu. Statistika je pokazala da u Okinavi u Japanu, u Ikariji (Grčka) i u Italiji, na Sardiniji, žive najdugovečniji ljudi.
„Well + Good“ magazin upitao je najdugovečnije ljude na svetu u vezi sa njihovim prazničnim navikama. Tačnije njihove navike je podelio Den Betner, stručnjak za dugovečnost i osnivač Plavih zona, teritorija na kojima žive ovi ljudi. On je istakao da, na primer, u regionima Plavih zona fokus nije na kupovini i planiranju, kao što je to slučaj sa Amerikom, a sve češće i Evropom i histerijom oko Crnog petka. Najdugovečniji ljudi na svetu za praznike provode vreme sa najmilijima i proslavljaju.
4 saveta ljudi koji žive najduže na svetu u vezi sa praznicima
Praznici služe za povezivanje sa porodicom i prijateljima
Najdugovečniji ljudi ne putuju na egzotične destinacije, ne kupuju skupe poklone, ne izlažu se stresu upravo zato što nisu žrtve konzumerizma. Oni obično ostaju kod kuće tokom praznika kako bi bili domaćini i okupili svoju mnogobrojnu familiju i prijatelje da se uz jelo i piće povežu i provedu. Mlađi članovi porodice koji su se odselili u veći grad poput Atine u Grčkoj za praznike dolaze kući i zajedno sa porodicom uživaju u gotovo celodnevnim obrocima i nazdravljanju uspesima i najmilijima.
Izražavanje zahvalnosti pomaže da budete srećniji, a samim tim i manje pod stresom. Ovi ljudi obično ne gledaju previše televiziju uveče već idu u šetnju ili plešu.
2. Nije sve u davanju poklona
Stanovnici Plavih zona veruju da sezona praznika treba da okupi ljude oko dostignuća i da darivanje nije prioritet. Njima je glavni fokus porodica. Naravno, ne znači da i oni nekada ne daju poklone, ali radi se o sitnicama koje prethodno nisu izazvale stres i veliki izdatak.
3. Duhovnost tokom praznika
U Plavim zonama na Mediteranu i u Južnoj Americi postoji jaka duhovna komponenta kada su praznici u pitanju. Ovo ne podrazumeva da su stanovnici nužno religiozni, već da imaju potrebu da veruju u nešto „veće od sebe“. Praznici su im vreme za opuštanje, meditaciju, vreme za razmišljanje i zavirivanje u sebe.
4. Vođenje računa o ishrani
Ljudi koji žive najduže na svetu imaju tendenciju da jednu biljnu hranu tokom cele godine i ne preteruju sa mesom. Tokom praznika jedu svinjsko ili kozije pečenje, ali paze da ne jedu preterano velike porcije i uvek uz dodatak krompira, tikvica, pirinča…
4 saveta za praznike ljudi koji žive najduže na svetu
Tekst „4 saveta za proslavu praznika ljudi koji žive najduže na svetu“ objavljen: 6. decembra 2022. godine, ažuriran: 14. janura 2025. godine
Tamara Petković je osnivačica i glavna urednica portala Demetra, preduzetnica i mama troje dece sa previše interesovanja i premalo vremena za sve što želi.
Najveći problem je to što u ranoj fazi bolest često ne izaziva nikakve tegobe. Kada se simptomi pojave, oni mogu biti blagi i lako se pomešati sa hemoroidima, sindromom iritabilnog creva, stresom ili promenama u ishrani.
Meki deo na bebinoj glavi često zabrine roditelje, posebno pri prvom kupanju ili češljanju. Ali fontanela je potpuno normalan i veoma važan deo razvoja bebe.
Obe fontanele su veoma važne za bebin rast i razvoj i ne treba da vam budu izvor stresa. Ova mekana mesta nisu toliko osetljiva i ne treba da izazivaju stres i strah kao što se obično roditeljima dešava.
U međuljudskim odnosima cene iskrenost i doslednost. Ne očekuju da svi razmišljaju kao oni, ali im je teško da prihvate manipulaciju, nepoštovanje ili neiskrenost. Kada se njihovo poverenje naruši, može im biti potrebno dosta vremena da ga ponovo izgrade.
Testenine sa sirom i jajima zapečene u rerni su jedno od onih jela koje pripremamo kad nam treba nešto brzinski, a nemamo ideju šta bi bila bolja opcija. Spremali smo ih i ujutru da bi deca nosila u kutijici u školu. Zgodno je jer se prohlade, ali nisu nejestivi ni tako, naprotiv.
Nekada se čini da se osnovna jela sve ređe spremaju, a jedno od njih je grašak sa šargarepom i krompirom. Ovo je posno jelo, a idealan je izvor mahunarki i obrok bez mesa. Kako da spremite grašak koji je ukusan kao da ga jedete kod bake?
Svi imaju različito mišljenje šta je sataraš, a šta bećarac. Neki kažu da je ovo sataraš, a da se u bećarac dodaje meso. Drugi tvrde da se dodaju jaja, a ima i onih koji dodaju pirinač. Neki spremaju ljutu verziju, neki dodaju više paradajza nego paprike. Ima onih koji ovo jelo kuvaju samo kratko, dok drugi tvrde da je tajna kvaliteta i ukusa upravo u dužem kuvanju.
Grašak je jedno od onih jela koje se obično voli više nego boranija. Mada i za boraniju smo podelili recept kojim su mnogi oduševljeni. Možete ga videti na našem Instagram nalogu.
Ako volite biskvite i da imate neki keks uz kafu, ovi keksići sa limunom će vam se sigurno dopasti. Pored kantučinija, koji su tradicionalan italijanski keks, ovi su veoma popularni u Italiji.