Našu čitateljku zanima kada se treba obratitidefektologu i Jasenka Lazić joj je dala odgovor na pitanje.
Pitanje:
Poštovana,
Zanima me kada je najbolje da se obratimo defektologu? Da li postoji pravo vreme i da li je potrebno da sačekamo određeni uzrast, ako nam se čini da dete sa detovim razvojem nije sve u redu.
Hvala unapred!
Kada se treba obratiti defektologu? – odgovor defektologa
Poštovani,
Ne postoji „najbolje vreme“. Najbolje vreme je čim Vi, kao roditelji, osetite zabrinutost ili sumnju, da nešto nije kako bi trebalo da bude. Takođe, ne postoji pitanje koje vi kao roditelji možete da postavite, a da je suvišno. Čvrsto verujemo u prevenciju i edukaciju, te se izuzetno veselimo kada nam se roditelji obrate za savet, jer osećaju zbunjenost ili zabrinutost, a mi ih u daljem razgovoru razuverimo i potvrdimo im da je ipak sve u redu. Te osmehe kada odlaze od nas umireni, ne možemo nadomestiti ničim drugim. Ako se, ipak, pokaže da dete u nečemu kasni ili odstupa od pravilnog razvoja, onda je rana intervencija najbolje rešenje, do kojeg možemo doći.
U ranom periodu (0 do 3 godine), mozak deteta je još uvek „plastičan“, odnosno, spreman da se menja i oblikuje spram inputima koje dobija iz spoljašnje sredine. U ovom ranom uzrastu, učenje se odvija mnogo lakše i brže, nego kasnije. Takođe, zahvaljujući ranom dobu deteta, moguće je i lakše prilagoditi plan tretmana tako da roditelji budu maksimalno vremenski uključeni u isti, što je najvažniji činilac uspeha, ako uzmemo u obzir naš partnerski odnos sa roditeljima, praksu okrenutu porodici, koju negujemo i činjenicu da roditelji nikada nisu problem, nego rešenje.
Tako da, svako vreme u kom roditelj oseti potrebu za savetom, odgovorom ili podrškom jeste najbolje vreme. Svakako, preporuka je da se roditelji jave što je ranije moguće, odnosno, onda kada se jave prva pitanja i prve sumnje. Ukoliko utvrdimo da razloga za sumnju nema, i dalje smo tu, kao savetodavna i edukativna podrška roditeljima i neurotipične dece i dece sa poteškoćama u razvoju.
Jasenka Lazić je reedukator psihomotorike i defektološki dijagnostičar, sa preko decenijom iskustva u radu sa decom sa poteškoćama u razvoju.Međunarodni Neurofeedback terapeut i jedini terapeut hranjenja u Srbiji. Sertifikovan terapeut Rhytmic Movement metode. Osnivač i direktor "Centra za podsticajnu negu". Autor knjige "Hrana zdrava,hrana fina ( bez glutena i kazeina )". Idejni tvorac Podsticajnih kocki za slabovidu decu.Kontinuirano se edukuje u zemlji i inostranstvu, pohađa edukacije i seminare vezane za razvojne poteškoće i poteškoće vezane za spektar autizma.
Spavanje u menopauzi nekada zadaje glavobolju jer hormonske fluktuacije, valunzi, promene u raspoloženju i drugi simptomi menopauze mogu stvoriti izazove za održavanje zdravog sna. Međutim, pravilna pažnja prema spavanju i usvajanje određenih navika mogu značajno poboljšati kvalitet sna tokom ovog perioda.
U ljubavi traže dubinu, iskrenost i jaku emocionalnu vezu. Ne podnose površna poznanstva, niti odnose “na pola snage”. Kada vole, posvećeni su i odani, ali očekuju isto zauzvrat.
Nameštaj je ključni deo svakog doma, a pravilna nega i čišćenje nameštaja mogu značajno produžiti njegov vek trajanja. Bez obzira na to da li je izrađen od drveta, kože, tkanine ili metala, svaki materijal zahteva specifične metode održavanja. U ovom vodiču saznaćete kako pravilno negovati i čistiti različite vrste nameštaja.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.