Amniocenteza je invanzivni prenatalni test koji se radi kako bi dijagnostikovao eventualne genetske poremećaje, neki od njih su Daunov sindrom, cistična fibroza i spina bifida. Lekar koristi iglu kojom vadi malu količinu amnionske tečnosti iz materice, a zatim se uzorak šalje u laboratoriju na testiranje.
Amniocenteza je postupak testiranja u trudnoći koji se obično obavlja u drugom tromesečju trudnoće i može da pokaže određena hromozomska ili genetska stanja. Tokom trudnoće, beba se nalazi unutar plodove vode – amnionske tečnosti i ta tečnost sadrži neke od bebinih ćelija. To su ćelije koje beba odbacuje dok raste. One sadrže genetske informacije i pomažu u dijagnostici određenih genetskih stanja.
Kako se izvodi amniocenteza?
Ova procedura se obavlja uglavnom između 15. i 20. nedelje trudnoće. Sama procedura traje nekoliko minuta i sve vreme se vrši monitoring bebe preko ultrazvuka. Prvo se odredi mesto posteljice i mesto gde će se uvesti igla. Zatim se to mesto dezinfikuje i uvede se igla. Tokom ove intervencije se iglom ulazi kroz trbušni zid majke u šupljinu materice i uzima oko 20ml tečnosti. Ona se dalje šalje na analizu, najčešće za određivanje kariotipa bebe. Intervencija ne boli više od davanje bilo koje injekcije.
Ceo postupak traje oko 30 minuta, ali sama procedura uzimanja uzorka ne traje više od minut do dva.
Vreme dobijanja rezultata će zavisiti od laboratorije koja ispituje uzorak, nekada to može potrajati i 3 nedelje, a nekada se rezultati dobijaju i za 3 do 4 dana.
Kolika je tačnost rezultata?
Smatra se da je tačnost analize oko 99,9 posto. U slučaju nejasnih rezultata, ponavlja se intervencija ili se radi kordocenteza.
Ako amniocenteza pokaže da beba ima neko specifično zdravstveno stanje, vaš lekar vas može uputiti kod neonatologa. Zapamtite, amniocenteza vam ne govori o ozbiljnosti stanja, samo da je stanje prisutno. Na osnovu dijagnoze, neonatolog može da razgovara o specifičnim tretmanima, operacijama ili lekovima koji bi vašoj bebi mogli biti potrebni. Možda ćete želeti da razgovarate o tome kakva je briga potrebna vašoj bebi tokom prvih dana, meseci ili godina njenog život. (*2) Postoji i opcija da u toj situaciji želite da prekinete trudnoću, što će morati da vam odobri dodatna etička komisija i procedura će potrajati još neko vreme.
Ko treba da radi amniocentezu?
Ova intervencija se radi samo uz pisanu saglasnost trudnice. Za izvođenje intervencije mora da postoji medicinski razlog, a preporuku daje genetičar iz prenatalnog genetskog savetovališta.
Razlozi su:
– ako su loši nalazi prenatalnog skrininga (dabl test, prenatalni test i dr.) – ako će buduća majka u terminu porođaja imati 35 godina ili više – ako budući otac ima 45 godina i više – ako već imaju dete sa nekom naslednom bolešću – ako postoji istorija spontanih pobačaja – ako postoji porodično opterećenje (neko u familiji sa naslednom bolešću) – ako je trudnica bila izložena zračenju ili uzimala neke od lekova koji su nedozvoljeni u trudnoći
Šta mi treba za odlazak na amniocentezu?
Zavisi od klinike (bolnice) i njihovog protokola. Po pravilu su potrebni uput od ginekologa, mišljenje genetičara, nalaz krvne krupe i Rh faktora (a i nalaz krvne grupe i Rh faktora za supruga, ako je trudnica Rh negativna).
Koliki je rizik?
Sve invanzivne metode nose rizik sa sobom, ali su komplikacije retke. Danas se smatra da amniocenteza nosi za oko 0,5-1% rizika od pobačaja (i drugih mogućih komplikacija) u odnosu na rizik koji nosi taj gestracijski period. (Izvor: WebMD)
Moguće komplikacije koje može da izazova amniocenteza su:
Kada ću moći da nastavim sa uobičajenim aktivnostima posle amniocenteze?
Posle amniocenteze bi trebalo da odete kući i tog dana odmorite. Možete da popijete lekove po preporuci lekara. Izbegavajte aktivnosti koje zahtevaju fizički napor, vežbanje i odnose sa partnerom narednih dva do tri dana, odnosno dok se ne budete osećali u potpunosti dobro.
U kojim situacijama treba pozvati lekara?
Iako su komplikacije retke, lekara treba pozvati ako se pojave:
Da li postoji manje invanzivan test od amniocenteze koji je jednako efikasan?
Prenatalni testovi koji su sada veoma popularni jer koriste samo uzorak krvi majke mogu da otkriju neke anomalije, kao što je Daunov sindrom. Međutim, cistična fibroza se ne može dijagnostikovati ovim testom. Biopsija horionskih čupica je takođe invanzivna, radi se ranije i ima svoje manjkavosti u odnosu na amniocentezu.
Lekari se slažu da je amniocenteza i dalje zlatni standard za dijagnozu hromozomskih i genetskih poremećaja.
Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…
Ženski horoskop za 2027 – Kakva će biti 2027. godina za žene? Prema astrološkim tumačenjima, pred nama je period u kojem će se smenjivati želja za promenama, potreba za većom sigurnošću i suočavanje sa odlukama koje više ne mogu da se odlažu. U ljubavi, poslu, porodici i odnosu prema sebi, mnoge žene mogle bi da…
Retinoidi postoje već oko pola veka i prvo su prepisivani za lečenje akni, a još uvek su jedan od najpopularnijih načina da koža izgleda mlađe. Oni dolaze od vitamina A i u njih spada i široko popularni RETINOL. Retinoid se smatra za zlatni standard u nezi kože. Šta su retinoidi? Retinoidi su derivati vitamina A…
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Retinoidi se mogu naći u tečnom, gelu i obliku kreme. Gelovi su nešto jači od krema i obično se prepisuju za lečenje akni, a kreme su najbolji izbor protiv starenja kože.
Rođeni 20. novembra često su privučeni duhovnosti, psihologiji, transformaciji i svemu što vodi dubljem razumevanju života. Poseduju kreativnu i analitičku stranu, što ih čini svestranim i sposobnim za velika dostignuća.
Žene koje imaju ovaj problem često se pitaju kako će izgledati kada se ukrste epilepsija i trudnoća. Koje su šanse da se stvari zakomplikuju? I kako da se što bezbednije upuste u to.
Mnoge buduće mame se pitaju šta znači kada je posteljica na zadnjem zidu materice. Postoje čak i neka verovanja da položaj posteljice može da ukaže i na to kog je pola beba. Šta sve treba da znate o tome kada je posteljica na zadnjem zidu.
Čia semenke su bogate i magnezijumom. U 2 kašike ima oko 95mg – 27% preporučenih dnevnih količina magnezijuma. Konzumiranje dovoljne količine magnezijuma u trudnoći će vas spasiti grčeva u nogama, ali i smanjiti rizik od pojave ekcema kod bebe.
Ešerihija u vaginalnom brisu u trudnoći može izazvati nelagodu i zabrinutost. Ešerihija je bakterija koja se prirodno nalazi u crevima, ali njeno prisustvo u vagini može izazvati infekcije, uključujući urinarne i vaginalne. U trudnoći, hormonske promene i promena u imunološkom sistemu mogu povećati rizik od ovih infekcija, što zahteva posebnu pažnju i tretman.
Hepatitis B je ozbiljna virusna infekcija koja napada jetru i može imati dugoročne posledice i za majku i za dete ukoliko se ne otkrije i ne leči na vreme. Ipak, zahvaljujući savremenim metodama prevencije, danas je moguće u ogromnom broju slučajeva sprečiti prenos infekcije sa majke na bebu.
Prenatalna nega je jedan od ključnih faktora za zdravu trudnoću, bezbedan porođaj i pravilan razvoj bebe. Važnost prenatalnih pregleda je neupitna. Oni omogućavaju lekaru da prati zdravlje trudnice i ploda, pravovremeno prepozna eventualne komplikacije i savetuje buduću mamu o pravilnoj ishrani, suplementaciji i načinu života.