Čitateljka se obratila za savet jer dete ne govori i izbegava kontakt očima, a ima dve godine.
Pitanje: Dete ne govori i izbegava kontakt očima
Poštovana,
Dečak ima dve godine i gotovo uopšte ne govori, ali često brblja na svom jeziku. Nije zainteresovan za bilo kakvu komunikaciju i povremeno izbegava i kontakt očima. On je inače veselo i aktivno dete, ume dugo da se igra, voli da se mazi i prihvata igru ako mu se pridruži drugo dete. Kako postupati prema njemu, kako mu pomoći da progovori?
Odgovor logopeda: Dete ne govori i izbegava kontakt očima
Poštovana Marija,
Sve je više dece sa sličnim ponašanjem i kašnjenjem u govoru. Svakako da je trebalo da ima već razvijenu svest o onome što ga okruzuje i da predmete i osobe oko sebe imenuje. Znači 50 do 100 reči minimum. Dodatno je problem što ne obraća pažnju na onog ko mu se obraća i nema kontakt pogledom koji je jako bitan da bi dete videlo i facijalnu ekspresiju onoga ko priča i način na koji to radi. To dodatno pomaže u razvoju govora, tako da se deci uvek treba obraćati na način da nas mogu videti.
Stoga ga stavite u krilo okrenuti prema njemu da vas posmatra dok govorite. U početku se igrajte glasom, ispevavajte vokale, menjajte visinu i jačinu onoga što govorite… Imenujte delove lica i sa njegovim prstićem dodirujte svoje pa njegovo oko npr. pa onda i ostale delove lica i tela.
Takođe se igrajte ispred ogledala da bi mogao da doživi sebe u prostoru vizuelnim putem, i da se posmatra dok nešto radi. Tako ćete se fokusirati i na lice i probajte da vas imitira dok vi nešto radite pa potom da sebe vidi dok to isto radi. Svaki pokušaj se nagrađuje rečima i dodirom, da bi dete bilo motivisano da nastavi sa datom radnjom.
I svakako ostaje kao savet da proverite detetov sluh, jer je bitno da to isključimo kao mogići uzrok usporenog govorno-jezičkog razvoja.
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Posteljica je mnogo više od organa koji obezbeđuje hranljive materije. Ona je i „pluća“ bebe tokom trudnoće, omogućavajući neprekidnu razmenu kiseonika i ugljen-dioksida između organizma majke i fetusa.
Sve metode imaju svoje prednosti i ograničenja. U ovom članku istražićemo različite metode koje vam mogu pomoći da prepoznate plodne dane i optimalno iskoristite period začeća.
Implantacijski grčevi su jedan od raniih znakova trudnoće i događaju se određenom broju žena. Oni se događaju upravo u vreme kada oplođena jajna ćelija, odnosno blastocista uspeva da se ugnezdi u sluzokožu materice kako bi nastavila da raste.
Najbolje osobine devica imaju veze sa načinom na koji brine o onome oko sebe. Ona će verovatno ceniti promene, rast i nepredvidljivost – čak i ako to prezire u početku i ne libi se da isto i pokaže.
Specijalista za pranje veša, Patrik Ričardson i mikrobiolozi, dr Čarls Gerba i dr Džejson Tetro daju savete vezane za pranje peškira – kako i koliko često treba prati peškire. Prvo što napominju jeste da ljudi obično greše kada koriste više deterdženta nego što je potrebno, kao i previše omekšivača ili drugih dodataka koji se sve češće koriste, poput pojačivača mirisa i drugih aditiva.