“Lako je njoj da bude mršava, ona ima dobar metabolizam.”
“Skoro ništa ne jedem, ali ne mršavim, imam spor metabolizam.”
Često čujemo ove reči, a možda ste ih nekad baš i vi izgovorili.
Metabolizam je inače dosta mistifikovan u svakodnevnom životu ljudi, a često mu se pridaju značenja i svojstva koja nisu tačna.
“Mada je istina da je metabolizam vezan za telesnu težinu, ta veza verovatno nije onakva kakvom je zamišljate. Zapravo, nasuprot uvreženom verovanju, spor metabolizam retko uzrokuje dobijanje prekomerne težine. Iako vaš metabolizam utiče na osnovne potrebe tela za energijom, ono što jedete i pijete i vaša fizička aktivnost određuje koliko ćete biti teški”, objašnjavaju stručnjaci američke Mejo mlinike u članku “Metabolizam i gubitak kilograma: Kako sagorevate kalorije”.
Šta je metabolizam?
Uprošćeno rečeno, metabolizam je proces u kom vaše telo pretvara ono što ste pojeli i popili u energiju. Tokom ovog kompleksnog biohemijskog procesa, kalorije u hrani i piću uz pomoć kiseonika stvaraju energiju koja je potrebna vašem telu da funkcioniše. Čak i kada se odmarate, vašem telu potrebna je energija za mnoge “prikrivene” funkcije – disanje, cirkulaciju krvi, podešavanje nivoa hormona, rast ćelija… Broj kalorija koje vaše telo potroši dok izvršava ove osnovne funkcije je takozvani bazalni metabolizam.
Lekari Mejo klinike navode da na ovaj bazalni metabolizam utiče nekoliko osnovnih stvari:
Vaša veličina i građa – što ste viši i krupniji, ili što imate više mišića, trošićete više kalorija čak i kada mirujete.
Vaš pol – muškarci obično imaju više mišića, a manje masnih naslaga u poređenju sa ženama koje imaju identičnu telesnu težinu. Zato muškarci troše više kalorija.
Vaš uzrast – Kako starite, smanjuje se vaša mišićna masa na račun masti, a uporedo sa tim smanjuje se i broj kalorija koje utrošite.
Metabolizam i fizička aktivnost
Metabolizam, odnosno broj kalorija koji se troši, ne menja se ni lako ni brzo. Kod fizički neaktivnih osoba, koje nemaju redovnu rekreaciju, na bazalni metabolizam potroši se između 60 i 75 odsto kalorija koje sagore svaki dan. Međutim, na trošenje kalorija utiču još neke stvari, kao na primer obrada hrane – varenje, absorbovanje, transport, stvaranje zaliha… sve to troši kalorije, i to 10 odsto dnevnog unosa koje treba dodati na pomenutih 60 do 75 odsto.
Osim toga, veoma veliki uticaj ima fizička aktivnost, u koju se ubrajaju ne samo vežbanje i trčanje, već i šetnja, stajanje dok spremate hranu, penjanje uz stepenice, igranje sa detetom… Ovakva aktivnost najviše varira od dana do dana i ujedno od nje najviše i zavisi koliko ćete kalorija utrošiti u toku dana.
U Mejo klinici ističu da je metabolizam prirodni proces i on se prilagođava vašim potrebama i vašem ponašanju. Možete ga kriviti zato što ste se udebljali, ali on nije krivac, osim ako imate dosta retka oboljenja kao što su Kušingov sindrom ili poremećaj u radu tiroidne žlezde.
Gojite se iz prostog razloga jer pojedete više nego što potrošite. No, morate znati da dijete koje se zasnivaju na unosu vrlo malog broja kalorija nisu uspešne – organizam će shvatiti da dobija malo hrane pa će se truditi da smanji potrošnju – usporiće normalne telesne procese i potrudiće se da sačuva što više hrane za kasnije.
Zato, da biste zaista izgubili na težini, morate da stvorite energetski deficit tako što ćete unositi manje kalorija (do 350 kalorija manje nego inače), a ujedno povećati broj kalorija koje potršite zahvaljujući fizičkoj aktivnosti.
Ujedno, fizička vežba će stvoriti novu mišićnu masu na mestu gde su bile masne naslage, što će zaista uticati na vaš bazalni metabolizam.Save
Redakcija portala izveštava o novim događajima, istraživanjima, informacijama. Prenosi vesti i ustupa prostor.
Sve vaše sugestije i predloge možete nam poslati na office@demetra.rs
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Svaki korak ima značaj za zdravlje. Hodanje do prodavnice, kretanje po kući, odlazak na posao pešice ili šetnja sa psom doprinose ukupnoj dnevnoj fizičkoj aktivnosti.
Polno prenosive infekcije, posebno HPV, HIV i hlamidija, mogu povećati rizik od raka grlića materice, ali same po sebi nisu presuda. Ključna razlika leži u trajanju infekcije, stanju imuniteta i redovnosti pregleda.
Veličina i oblik vagine ne određuju seksualno zadovoljstvo, a promene koje se dešavaju tokom života uglavnom su deo normalnih fizioloških procesa. Ipak, suvoća, bol tokom odnosa ili osećaj nelagodnosti ne treba da se pripisuju samo anatomskim razlikama, jer ponekad mogu ukazivati na stanje koje zahteva pažnju.
Iako je primamljivo stalno odlagati zadatke u kojima ne uživamo, ovakvo ponašanje dugoročno vodi većem pritisku, krivici i iscrpljenosti. Prokrastinacija nije samo loša navika već ona ima duboke psihološke razloge.
Iako nijedna namirnica ne može da zaustavi menopauzu ili nadoknadi prirodni pad hormona, određene prehrambene navike mogu doprineti boljem metaboličkom zdravlju, očuvanju kostiju i ublažavanju pojedinih tegoba.