Da li je zdravo jesti lubenicu svaki dan?
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Godine 1980. autizam je bilo daleko ređi nego danas. U proseku se javljalo oko 4 slučaja u 10.000 dece. Najnovija istraživanja pokazuju da danas jedno od 50 dece ima autizam. Mnogi se pitaju zašto je autizam čest danas? Iako je teško dobiti tačnu procenu, potpuno je jasno da se stopa autizma drastično povećala u poslednjih nekoliko decenija, zapravo najviše u poslednjih deset godina. Dakle, što se promenilo?
Postoji niz činilaca koji su doprineli povećanju broja slučajeva autizma.

To uključuje:
Godine 1980. autizam je prvi put uveden kao posebna dijagnostička kategorija. Do tog vremena, lekari ga podvode pod druge poremećaje, kao što je na primer shizofrenija detinjstva.
Od 1980. godine, a posebno u poslednjih desetak godina, među zdravstvenim radnicima i roditeljima znatno raste svest o ovom poremećaju. Pedijatri sada vrše skrinig na rane znakove upozorenja, a i roditelji su više informisani o toj tematici. Starija deca koja su imala znakove autizma ali nisu prepoznata kao autistična, sada su dobila ispravnu dijagnozu.
Usporedo sa naporima da se poveća svest, došlo je do promene dijagnostičkih kriterijuma koje sada priznaju autizam kao spektar. Sada se to naziva Autistički spektar poremećaja (Autism Spectrum Disorder (ASD)) – što je pomoglo da se obuhvati širok spektar simptoma koji nadilaze „klasičan“ autizam i koji uključuju i granične slučajeve socijalnog, komunikativnog i ponavljajućeg/stereotipnog ponašanja.
Poslednjih godina naučnici istražuju ogroman broj potencijalnih činilaca okoline koji bi mogli uzrokovati autizam (kao na primer izloženost toksinima, virusima i slično u fetalnom dobu). Postoji i veoma raširena teorija da je nasledni faktor presudan, kao i da su specifične genetske mutacije kod roditelja jedan od glavnih razloga za ovu “epidemiju” autizma, pogotovo zato što sve češće ljudi dobijaju decu u četrdesetim godinama. Neka istraživanja sugerišu i da ASD nastaje upravo zbog kombinacije te dve stvari – činilaca iz okoline i genetskog porekla.
Više: Autizam
Save
Save
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.
Zvuči otrcano, ali žena BIK je zemaljska kraljica. Prvi zemljani znak zodijaka i metaforički, ona je trava koja se pojavljuje posle zime.
Kod većine dečaka pubertet počinje između 9. i 14. godine, najčešće oko 11. godine. Ali ono što mnogi roditelji ne znaju jeste da prvi znak nije glas, ni brada, ni visina.
Sve o zrelosti posteljice. Da li će i koliko uticati te šta za trudnoću znači zrelost posteljice, možete pročitati u ovom teksta.
Pojačano menstrualno krvarenje, poznato kao menoragija, može značajno uticati na kvalitet života žena, uzrokujući anemiju, umor i nelagodnost.
Ne propustite najnovije vesti, ekskluzivne ponude i korisne informacije. Prijavite se na naš newsletter.
Kalendar trudnoće od 1. do 42. nedelje trudnoće i kalendar za svaki mesec trudnoće (1. do 9. meseca trudnoće)
Ako vam se dešava sledeća situacija – dete se budi noću i plače, a ne možete da ga umirite. Deca često spavaju tokom plača i ujutru se neće sećati ničega.
16 godina 9. mesec - Kako zaštititi dete sa 16 godina: alkohol, vaping, droga i rizična ponašanja...
16 godina 8. mesec - U osmom mesecu 16. godine fokus se pomera sa „šta se dešava detetu“ na jedno...
16 godina 7. mesec - Sedmi mesec razvoja deteta sa 16 godina i škola, motivacija, pad fokusa i brige o budućnosti kod tinejdžera.
Više slobodnog vremena, manje školskih obaveza i intenzivniji društveni život donose uzbuđenje, ali i nove izazove za roditelje.
Emocionalni i socijalni razvoj deteta sa 16 godina – nezavisnost, odnosi, ljubav, prijateljstva i izazovi u ovom uzrastu.