Godine 1980. autizam je bilo daleko ređi nego danas. U proseku se javljalo oko 4 slučaja u 10.000 dece. Najnovija istraživanja pokazuju da danas jedno od 50 dece ima autizam. Mnogi se pitaju zašto je autizam čest danas? Iako je teško dobiti tačnu procenu, potpuno je jasno da se stopa autizma drastično povećala u poslednjih nekoliko decenija, zapravo najviše u poslednjih deset godina. Dakle, što se promenilo?
Postoji niz činilaca koji su doprineli povećanju broja slučajeva autizma.
Zašto je autizam čest?
To uključuje:
– Bolju svest o oboljenju
Godine 1980. autizam je prvi put uveden kao posebna dijagnostička kategorija. Do tog vremena, lekari ga podvode pod druge poremećaje, kao što je na primer shizofrenija detinjstva.
Od 1980. godine, a posebno u poslednjih desetak godina, među zdravstvenim radnicima i roditeljima znatno raste svest o ovom poremećaju. Pedijatri sada vrše skrinig na rane znakove upozorenja, a i roditelji su više informisani o toj tematici. Starija deca koja su imala znakove autizma ali nisu prepoznata kao autistična, sada su dobila ispravnu dijagnozu.
– Proširenje spektra simptoma
Usporedo sa naporima da se poveća svest, došlo je do promene dijagnostičkih kriterijuma koje sada priznaju autizam kao spektar. Sada se to naziva Autistički spektar poremećaja (Autism Spectrum Disorder (ASD)) – što je pomoglo da se obuhvati širok spektar simptoma koji nadilaze „klasičan“ autizam i koji uključuju i granične slučajeve socijalnog, komunikativnog i ponavljajućeg/stereotipnog ponašanja.
– Saznanja o uzroku
Poslednjih godina naučnici istražuju ogroman broj potencijalnih činilaca okoline koji bi mogli uzrokovati autizam (kao na primer izloženost toksinima, virusima i slično u fetalnom dobu). Postoji i veoma raširena teorija da je nasledni faktor presudan, kao i da su specifične genetske mutacije kod roditelja jedan od glavnih razloga za ovu “epidemiju” autizma, pogotovo zato što sve češće ljudi dobijaju decu u četrdesetim godinama. Neka istraživanja sugerišu i da ASD nastaje upravo zbog kombinacije te dve stvari – činilaca iz okoline i genetskog porekla.
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Naučnici smatraju da je DNK odgovoran za 80% visine ljudi, dok je preostalih 20% uticaj drugih faktora. Ovo znači da ljudi koji su visoki imaju šanse da im dete bude visoko, odnosno ako su niski, da bude nisko, ali se do određenog procenta na to može i uticati.
Vaše dete vas svakodnevno pita kada će moći da sedi napred? Iako zakon daje određene smernice, pedijatri i stručnjaci za bezbednost imaju još strože preporuke.
Preporuka lekara jeste da dete ne bi trebalo da sedi napred pre navršenih 12 godina. Izuzetak su deca do tri godine, okrenuta suprotno od smera vožnje i u automobilu gde je vazdušni jastuk isključen na prednjem sedištu.
Mnogi osamnaestogodišnjaci razmišljaju o budućnosti, odnosima i sopstvenom identitetu, dok istovremeno još uvek traže oslonac u porodici. Upravo zato je važno pronaći ravnotežu između podrške i davanja prostora za samostalnost.
U današnje vreme, a posebno u Aziji i siromašnim zemljama Evrope, roditelji sve češće upisuju decu na različite sportove u uzrastu ranijem od preporučenog, ali i preko njihovim mogućnosti.