Koliko često treba dojiti bebu je sigurno jedno od najčešćih pitanja vezano za dojenje.
Pravi odgovor na to koliko često treba dojiti ne postoji. Bebe su svaka za sebe (čak i deca od istih roditelja) i svaka ima neki svoj ritam. Neke vole da sisaju sve vreme (čini vam se da su 24 sata na dojci), dok druge sisaju samo kad im “nametnete” to.
Tokom prvih nedelja, beba će vero verovatno želeti da sisa svako malo. To može biti na svaka dva sata pa i manje. To vam se može činiti puno. A nije neverovatno da ćete se zapitate da li je beba gladna kad tako često traži.
Ono što treba imati na umu jeste da se majčino mleko prosečno svari za sat i po do dva. I činjenicu broj dva – da je bebin želudac od veličine višnje u prva 2-3 dana života, do veličine kokošijeg jajeta kada je stara mesec dana, te je očekivano da se želudac i brzo napuni i brzo isprazni.
Ako gledamo na dojenje kao isključivo nutritivnu ulogu, odnosno, da beba na taj način jede, možemo doći u iskušenje da korigujemo unose. To često rezultira odlukom roditelja da tzv. uobroče bebu.
Ipak, znajući da je dojenje mnogo više od tog nutritivnog dela, ovakvo postupanje može da oteža dojenje i čak utiče negativno na celu laktaciju.
Za bebe najmanjeg uzrasta bitno je da imaju bar 10 do 12 pa i više podoja u 24 sata. Tako smo sigurni da je i unos mleka adekvatan, ali i da je stimulacija nove proizvodnje dobra. Razmak između tih podoja nije niti je potrebno da bude podjednak.
Šta utiče na to koliko često treba dojiti?
Odgovor na ovo pitanje je poznavanje motiva zašto sve beba želi da sisa. Pored onog nutritivnog dela sa jelom, ne smemo zanemariti i da će beba sisanjem zadovoljiti i žeđ. Ali i mnoge nenutritivne potrebe – potreba za kontaktom sa mamom, uspavljivanje, smanjivanje bolnosti (boli stomak,rastu zubići), smanjivanje tenzije iz različitih razloga.
Milena Kostić, savetnica za dojenje
Objavljen: 10. januar 2016. godine, ažuriran: 16. maja 2024. godine
Da li su u vezi rana menopauza i dijabetes? Koliki je rizik? Šta kažu nova istraživanja? Nova naučna studija donosi ohrabrujuće vesti za žene koje su prošle kroz ranu menopauzu. Istraživači nisu pronašli direktnu vezu između ranijeg ulaska u menopauzu i povećanog rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, kako se ranije pretpostavljalo. Rana menopauza i…
Ultrazvuk dojki ili mamografija su važni dijagnostički pregledi, ali su različiti i nemaju istu namenu. Mamografija je osnovna metoda za rano otkrivanje raka dojke, dok se ultrazvuk najčešće koristi kao dopunski pregled, posebno kod žena sa gustim žlezdanim tkivom ili kada je potrebno dodatno ispitati promenu u dojci. Ultrazvuk dojki ili mamografija Obe metode imaju…
Dijabetes je sam po sebi izazovan, a kada su udruženi dijabetes i prehlada, moramo dodatno biti oprezni. Kako držati dijabetes tip 2 pod kontrolom tokom prehlade? Oni koji nemaju autoimunu bolesti i sami znaju kako je ponekad teško nositi se sa prehladom. Osobe koje boluju od dijabetesa tip 2 mogu reći da je borba sa…
Milena Kostić iliti na internet nebu znana kao Mama iz magareće klupe je kourednica portala Demetra, preduzetnica, mama petoro dece. Veruje da ako dopremo do jednog pojedinca, možemo da menjamo sve(t).
Iako se menopauza najčešće povezuje sa reproduktivnim zdravljem, hormonske promene koje je prate mogu imati širi uticaj na organizam, uključujući telesnu težinu, kardiovaskularno zdravlje i metabolizam.
Ultrazvuk ne koristi jonizujuće zračenje, ali to ne znači da može u svim situacijama da zameni mamografiju. Svaki pregled ima drugačiju dijagnostičku vrednost.
Najvažnije je da se klonite onih koji imaju virus kada god je to moguće. Pravilnom ishranom se trudite da ojačate svoj imunitet. Bilo bi dobro da se redovno vakcinišete protiv sezonskog gripa.
Iako će opšta astrološka slika godine biti zajednička, svaki znak imaće svoje teme i izazove. Nekome će u prvom planu biti ljubav, nekome posao i novac, a nekome potreba da promeni način na koji živi i donosi odluke.
Uvođenje čvrste hrane je pravi izazov za roditelje. Možete uvesti čvrstu hranu u bilo koje vreme između navršenih 4 i 6 meseci starosti (mada je preporuka sačekati 6. mesec) ako je vaša beba spremna.
Meki deo na bebinoj glavi često zabrine roditelje, posebno pri prvom kupanju ili češljanju. Ali fontanela je potpuno normalan i veoma važan deo razvoja bebe.
Obe fontanele su veoma važne za bebin rast i razvoj i ne treba da vam budu izvor stresa. Ova mekana mesta nisu toliko osetljiva i ne treba da izazivaju stres i strah kao što se obično roditeljima dešava.
Dojenje nije samo način ishrane i njegovi najlepši momenti ne mere se mililitrima iako to prvih dana često ne izgleda bajkovito.
To su dodir, pogled, miris i osećaj sigurnosti koji beba pamti od prvih dana života.