Čitateljka je pisala logopedu jer njeno dete ima 3 godine živi u inostranstvu i ne priča, tačnije veoma slabo priča.
Pitanje:
Poštovana, Moj sin će 18. oktobra napuniti 3 godine i jako slabo priča. Priča osnovne reči i sklapa proste rečenice, inače je potpuno razuman i poslušan. U januaru sam ga vodila na Institut u Jovanovoj i tamo su konstatovali da je sa njim sve ok, sem što mu razvoj govora ne odgovara uzrastu i preporučili tretmane. Išli smo na svega nekoliko jer je dečak to jasno odbijao i bilo je mučno.
U međuvremenu smo se preselili u London i sada, posle dva meseca počinje da koristi engleske reči (čini mi se da kaže ono što mu je lakše). Ali i to je oskudno.
Pošto sam ja sa njim po ceo dan, trudim se da ga stimulišem, ali nisam zadovoljna napretkom iako ga ima iz meseca u mesec. Koje je vaše mišljenje uopšte po pitanju govora i da li treba da ide u vrtić?
Srdačno, Verica
Dete ima 3 godine živi u inostranstvu i ne priča
Odgovor logopeda: Dete ima 3 godine živi u inostranstvu i ne priča
Poštovana Verice, Na Institutu su vam dijagnostikovali usporen govorno-jezički razvoj. Zato vam je i savetovan tretman. Nažalost Vaše dete je imalo malo težu adaptaciju na rad sa terapeutom, ali mislim da ste trebali da nastavite sa odlascima. Rani tretmani daju bolje rezultate, i pre se detetu pomogne. Vama dodatno komplikuje situaciju to sto se se preselili, te je dete sada u bilingvalnoj sredini. Deci koja nisu usvojila maternji jezik se ne preporučuje stimulacija stranim jezikom. Gramatička pravila su drugačija, pojmovi koji treba da se imenuju sada imaju dva naziva (srpski i engleski). Takođe, i glasovi ova dva jezika nisu potpuno jednaka, i ne izgovaraju se na isti način.
Ali pošto ste spomenuli da se vidi napredak u govorno-jezičkom razvoju nastavite da radite sa njim postepeno uvodeći nove gramatičke kategorije. Učite imenovanje predmeta i ljudi koji Vas okružuju. Uvodite priloge, predloge, zamenice… Imenujte sve što vidite i radite i što više pričajte sa njim, kako bi bogatio svoj rečnik. A ako planirate da ostajete u Londonu, svakako morate da ga upišete u vrtić gde će biti među svojim vršnjacima koji će uticati na njega ne samo po pitanju govora, već i socijalizacije i emocionalnog razvoja. Pozdrav,
Ja sam Marija Ranisav. Diplomirala sam 2009. godine na fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju na odseku za logopediju. Tokom 2013. godine sam zavrsila edukaciju “Opšta i specifična reedukacija psihomotorike sa opštom defektološkom dijagnostikom i relaksacijom”. Svoja prve korake u radu sa decom ostvarila sam stažirajuci u DZ Zemun, u predškolskom savetovalištu. Od tada se bavim savetodavnim radom, dijagnostikovanjem i tretmanom dece predškolskog i ranog školskog uzrasta. Mama sam dva dečaka i jedne devojčice. Ako imate neka pitanja ili dileme vezano za govorno-jezički razvoj Vašeg deteta, ja sam tu da pronađem pravi odgovor.
Studija, objavljena u uglednom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), prvi put kod ljudi direktno pokazuje da estradiol utiče na moždane centre zadužene za obradu straha i pretnje, ali i da traumatsko iskustvo može poremetiti ovaj zaštitni mehanizam.
Mnogo žena se susrelo sa situacijom na samom početku trudnoće, kada odu na ultrazvučni pregled, a plod se ne vidi. Ovo ne mora odmah da znači da nužno postoji problem.
Uštipci su suštinski jednostavno i jeftino jelo. U Srbiji, ali i slične verzije u Italiji i Španiji, decenijama su omiljena hrana za doručak uz različite dodatke.
Da li svakodnevno jedenje lubenice može da zaštiti bubrege? Saznajte kako utiče na hidrataciju, krvni pritisak, stvaranje kamena u bubregu i kada može biti rizična.